SVJETSKI DAN SRCA

Svaki drugi Hrvat i dalje umire zbog srčanožilnih bolesti

    AUTOR:
    • Tamara Franjić

  • OBJAVLJENO:
  • 26.09.2016. u 16:00

Livio Andrijić / HANZA MEDIA

Zanemarimo li zdravlje srca izlažemo se riziku od bolesti srca, od moždanog udara i bolesti perifernih žila

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, ove godine moto mu je “Pokreni svoj život: saznajte svoj kardiovaskularni rizik”.

Tim će se povodom i u Hrvatskoj održati niz aktivnosti u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca i Hrvatskog kardiološkog društva i u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, županijskim zavodima, domovima zdravlja i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara.

Važni pregledi

Naglasak je na primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, prepoznavanju i uklanjanju čimbenika rizika te promicanju zdravijeg načina života. Pitali smo dr. Ivanu Portolan Pajić, koordinatoricu Svjetskog dana srca, kako možemo prepoznati i saznati svoj rizik.

- Briga za zdravlje srca počinje s razumijevanjem rizika i prepoznavanjem čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (KVB). Njih dijelimo na one na koje ne možemo utjecati i na one na koje možemo. Prvi su pozitivna obiteljska anamneza, dob, spol i naslijeđe (infarkt u prvih muških rođaka ispod 55 godina i u žena ispod 65 godina). Među drugima su povišene masnoće i glukoza u krvi, hipertenzija, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, pretilost (osobito u području trbuha), stres. Treba posjetiti liječnika i zatražiti nekoliko jednostavnih provjera - kaže dr. Portolan Pajić.

Provjeriti treba razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi, tlak, indeks tjelesne mase (ITM) Zbog čega su baš ti nalazi važni?

Smanjite rizik

- Visoki krvni tlak prvi je na listi rizičnih čimbenika. Zovu ga ‘tihi ubojica’ jer obično nema simptoma - upozorava dr. Portolan Pajić. - Visoka razina glukoze može ukazivati na šećernu bolest, a KVB su odgovorne za 60 posto smrti dijabetičara. Kolesterol se pak povezuje s oko četiri milijuna smrti godišnje u svijetu, stoga posjetite svog liječnika i zamolite da vam izmjeri masnoće u krvi i tjelesnu težinu, odnosno ITM. Tako ćete doznati kardiovaskularni rizik i planirati mjere za njegovo smanjenje.

Srećom, svatko može pridonijeti zdravlju srca, malim koracima u vlastitom domu, radnom mjestu i općenito u svom okruženju.

- Zanemarimo li zdravlje srca, izlažemo se riziku od KVB-a u koje se ubrajaju bolesti srca, moždani udar te bolesti tzv. perifernih arterija. Dobra je vijest da se mnoge KVB mogu spriječiti pomoću nekoliko jednostavnih navika, kao što su zdrava prehrana, izbjegavanje alkohola, više tjelovježbe i prestanak pušenja. Dakle, prigodom Svjetskoga dana srca čvrsto odlučite krenuti u akciju, kako biste sačuvali i učinili vaše srce zdravim - poziva dr. Portolan Pajić.

Ne bez razloga jer prvi su uzrok smrtnosti u našoj zemlji, kod oba spola, i dalje bolesti cirkulacijskog sustava. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od njih su lani umrle 25.694 osobe (47,40 posto umrlih). Muškaraca je bilo  11.007, a žena 14.687. Što se tiče uzroka smrti, najviše je osoba, njih 11.509 (M: 5190, Ž: 6319), umrlo od ishemijske bolesti srca.

Zašto su KVB toliko zastupljene i zašto nastaju tumači akademik prof. dr. Davor Miličić, osnivač Zaklade Hrvatska kuća srca:

Tri koraka

- Bolest povišenoga krvnog tlaka (arterijska hipertenzija) najčešća je kronična nezarazna bolest zastupljena u općoj populaciji razvijenog svijeta oko 40 posto. Ako se ne liječi valjano, pogoduje ubrzanom nastanku aterosklerotskih patoloških promjena na srčanom tkivu i arterijskom sustavu, kao i oštećenju bubrega i ostalih ciljnih organa. Hipertenzija je neizravni uzrok kardiovaskularne smrtnosti. Među dijagnozama koje mogu biti izravan uzrok smrti prednjači srčani infarkt, najčešće uzrokovan aterosklerotskim začepljenjem koronarnih arterija srca. U infarktu može doći do akutnog zatajivanja srca i teškog oštećenja struktura, uključujući odumiranje srčanih stanica i teže oštećenje srčane funkcije, raspad srčanog tkiva, odnosno prekid kontinuiteta srčanih stijenki s neizbježivim smrtnih ishodom, a smrt je moguća i zbog nagle, fatalne aritmije. Infarkt je najčešći uzrok iznenadne srčane smrti, a ona je vodeći  izravni uzrok smrti uopće. Osim infarktom, može biti uzrokovana i nizom prirođenih i stečenih bolesti srca. Svakoga sata u nas jedna osoba umire zbog iznenadnog srčanog zastoja kojemu je najčešće u podlozi fibrilacija klijetki, što znači da od iznenadne srčane smrti umre oko 9000 osoba godišnje. U KVB se obično ubraja i moždani udar, također jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrtnosti. Najčešće je to ishemijski moždani udar koji nastaje zbog ateroskleroze moždanih arterija - kaže akademik Miličić.

Podaci pokazuju da bismo kao društvo i kao pojedinci trebali hitno poduzeti korake za poboljšanje srčanožilnog zdravlja. To su nepušenje, vježbanje i zdrava prehrana.

- Zdrava prehrana osigurava nam prikladan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, uz dobar omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Treba izbjegavati visokokaloričnu hranu, bogatu koncentriranim ugljikohidratima, zasićenim mastima, zaslađena pića te procesuiranu hranu koja često sadrži tzv. skrivenu sol - tumači dr. Portolan Pajić. - I redovito vježbanje može pomoći. Radimo li u uredu, uglavnom smo slabo tjelesno aktivni i trošimo 2000 do 2400 kalorija dnevno, a nerijetko unosimo puno više. Sva energija koju ne potrošimo pohranjuje se u masnom tkivu. Stoga bismo se trebali baviti umjereno tjelesnom aktivnošću pet puta tjedno po pola sata.

Izdvajamo