DRUGAČIJA PREHRANA

ANTONIO (4) VEGAN JE OD SVOG ROĐENJA Majka Natalija: 'Žalim što sam bila mesožder i ne želim da to moj sin ikada postane'

    AUTOR:
    • Petra Plivelić

  • OBJAVLJENO:
  • 28.05.2017. u 22:35

Varazdin, 200417.
Igraonica Zum Zum.
Vegani Natalija Svrtan i njezin cetverogodisnji sin Toni.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / CROPIX

Vegani Natalija Svrtan i njezin četverogodišnji sin Toni

Četrdesetogodišnja inženjerka iz Varaždina, Natalija Svrtan, prije deset godina odlučila je prestati jesti meso, jaja, mlijeko, med i sve ostale namir nice u kojima postoje sastojci životinjskog podrijetla. Makar samo u tragovima. - Ne podržavam iskorištavanje životinja. Mesna i mliječna industrija prakticiraju vrlo okrutne metode uzgoja i ubijanja životinja, a ja ne želim doprinositi toj praksi, pogotovo jer prehranom bez sastojaka životinjskog podrijetla dobivamo sve potrebne gradivne elemente – ustraje inženjerka agronomije koja se nedavno preselila iz Zagreba u Varaždin.

- Žalim što sam ikad bila mesožder – povjerava nam se započinjući svoju priču te dodaje kako je još tada čvrsto odlučila da živom biću, ni izravno ni neizravno, ne želi više nanositi nikakvu bol.

Budući da je za sebe odabrala vegansku prehranu kao najbolju moguću, logično joj je bilo, kaže, da i svoje dijete hrani na isti način. - Želim mu pružiti najzdraviju i izbalansiranu vegansku prehranu, koja ima prednost i smanjenog unošenja štetnih sastojaka poput hormona i antibiotika u mlijeku i mesu - objašnjava Natalija, samohrana majka koja je i svog sina odlučila odgajati kao vegana.

Planirana prehrana

Razigrani četverogodišnji Antonio vegan je od svog rođenja.

Iako joj je odluka došla prirodno, dobro se raspitala. Ustrajna da svoje dijete hrani na određeni način, Natalija je još u trudnoći razgovarala sa stručnjacima različitih struka i iscrpno proučila literaturu.

- U Tonijevu prehranu svakodnevno uključujem sirovo voće i povrće, a i sebi sam uvela taj režim od trudnoće nadalje. Dotad mi je bilo važno samo da prehrana bude etički prihvatljiva, a od trudnoće nadalje iznimno mi je važno da se oboje kvalitetno i zdravo hranimo – rekla je mama iz Varaždina.

Iako Natalija tvrdi da svom djetetu planiranom veganskom prehranom omogućuje normalan razvoj i osigurava sve potrebne hranjive tvari, brojni zdravstveni stručnjaci, koji svoje stavove potkrepljuju i znanstvenim studijama, upozoravaju kako ovakav način prehrane može dovesti do manjka esencijalnih nutrijenata.

Također, ovakav režim prehrane nerijetko se proziva kontroverznim ili ekstremnim, a o tome na koji način ovakav stil života može utjecati na razvoj djeteta razgovarali smo s domaćim stručnjacima s područja nutricionizma i pedijatrije.

Nataša Rojnić Putarek, pedijatrica, endokrinologinja i dijabetologinja ističe da je jedan od važnijih preduvjeta za djetetov normalan rast i razvoj unos dovoljnih količina svih potrebnih elemenata, od osnovnih kao što su određena količina bjelančevina, masti i ugljikohidrata pa do vitamina, minerala i elemenata u tragovima potrebnih za adekvatan razvoj. Kod djece vegana postoji opasnost manjka nekih hranjivih tvari.

- Brojne su studije pokazale da osobe koje se hrane veganskom dijetom mogu imati manjak vitamina B12 koji je esencijalan za sintezu nukleinskih kiselina, eritrocita, održavanje mijelinskih ovojnica živaca i raznih drugih važnih funkcija u organizmu, a koji se unosi prvenstveno animalnom prehranom – smatra Rojnić Putarek i dodaje da neke posljedice manjka vitamina B12, koji je najdostupniji u morskim plodovima, ribi, mlijeku i fermentiranim sirevima, mogu biti teške i nepovratne čak i nakon uvođenja dovoljne količine tog vitamina u prehranu. A osim vitamina B12 u veganskoj prehrani čest je deficit željeza i cinka.

Varazdin, 200417.
Igraonica Zum Zum.
Vegani Natalija Svrtan i njezin cetverogodisnji sin Toni.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / CROPIX

Vegani Natalija Svrtan i njezin četverogodišnji sin Toni

 

Srećom, Natalija je dobro upućena i predano se brine da su sve Antonijeve potrebe za hranjivim tvarima koje su mu nužne za razvoj zadovoljene veganskim načinom prehrane. Nakon što je prestala s dojenjem, Antoniju je davala vitamine i minerale za djecu, a posebno se savjetovala s nutricionisticom koja je pregledala jelovnik koji je redovito bilježila.

- Toni ima besprijekornu krvnu sliku, a i analiza specifičnih parametara poput kalcija i vitamina D dokazuje da je njegova prehrana izbalansirana i optimalna za razvoj. Čak je išao na test za vitamin B12, za koji se vjeruje da veganima nedostaje više nego drugim ljudima, no rezultati su bili sasvim u redu – rekla je Natalija.

“Tete u vrtiću ne shvaćaju”

- Kad se roditelji odluče za provođenje ovakve prehrane u djece, potrebno je vrlo dobro poznavanje potreba za nutrijentima ovis­no o dobi - kaže Rojnić Putarek. - Djeca mogu na vegetarijanskoj dijeti, pa čak i veganskoj, imati normalan rast i razvoj, a sastav namirnica u prehrani i njihova količina mora biti adekvatno isplanirana s ciljem unošenja adekvatnih količina energenata, vitamina i minerala – zaključuje liječnica.

Upravo je Antonio primjer savršeno zdravog dječaka. Stoga kada je krenuo u jedan zagrebački vrtić, tetama je bilo teško shvatiti zašto bi se morao hraniti određenom vrstom prehrane. U vrtiću su njegov način prehrane bili spremni prihvatiti samo ako je uzrokovan zdravstvenim razlozima.

- Tražili su potvrdu liječnika - prisjeća se Natalija neugodnog iskustva. Vrtić nije prihvatio Antonija kao dječaka koji je vegan isključivo zbog odluke svoje majke.

- To smatram neprihvatljivim jer se odabir prehrane temelji na slobodnoj odluci i razmatranju brojnih opcija i detaljnom proučavanju prednosti i nedostataka pojedinih načina ishrane. Tonijeva prehrana, koja uključuje svježe voće i povrće, zdrave krekere i grickalice, orašaste plodove i mahunarke te vrlo malo industrijski prerađene hrane puno je zdravija od jelovnika u vrtićima, koji uključuju paštete, voćne jogurte i namaze pune šećera, proizvode s konzervansima i slično – objašnjava mama Natalija.

Njezin slučaj nije jedini. U uredu pravobraniteljice za djecu potvrdili su nam da su zaprimili dopise mnogih drugih građana i udruga koji su upozoravali na problematiku vezanu uz vegetarijansku ili vegansku prehranu djece te posebno na nemogućnost postizanja dogovora između roditelja i vodstva dječjeg vrtića o osiguravanju takve prehrane u vrtiću za pojedinu djecu.

“Republika Hrvatska, kao država potpis­nica Konvencije o pravima djeteta UN-a obvezala se djeci osigurati i odgovarajuću prehranu te donositi odluke na način da najbolji interes djeteta uvijek mora imati prednost. Budući da, kao pravobraniteljica za djecu, svoje aktivnosti u ovom području zaštite prava djeteta želim utemeljiti na najnovijim stručnim i znanstvenim spoznajama, obratila sam se Hrvatskom društvu za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu Hrvatskog liječničkog zbora i zamolila za stručno mišljenje i stav u pogledu vegetarijanske i veganske prehrane djece i adolescenata u obitelji i ustanovama (vrtići, škole, dječji domovi i sl.). Isti dopis upućen je i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, s pozivom da razmotre navedenu problematiku u skladu s potrebama djece”, napisala je u svom priopćenju pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, a uskoro bi trebalo biti poznato službeno mišljenje.

Varazdin, 200417.
Igraonica Zum Zum.
Vegani Natalija Svrtan i njezin cetverogodisnji sin Toni.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / CROPIX
 

Ubrzo nakon neugodnog iskustva sa zagrebačkim vrtićem, Natalija se sa sinom preselila u Varaždin, a Antonio je krenuo u tamošnju igraonicu i čuvaonicu.

- Oduševila sam se reakcijom tete Ivane koja već ima iskustva s prehranom malih vegana, i kojoj nije nikakav problem Toniju narezati vegansku kobasicu, ponuditi mu voće ili biljno mlijeko, a i sama priprema za djecu u čuvaonici hranu biljnog podrijetla – zadovoljno opisuje Natalija.

Negativni komentari

Drugo negativno iskustvo, osim onog sa zagrebačkim vrtićem, Natalija nije imala. Kaže da je prije deset godina kada je postala vegan, bilo pitanja i zabrinutosti, no kada je došao Toni, nitko nije preispitivao niti sumnjao da će i on biti vegan.

- Kada sam donijela odluku da postajem veganka, obitelj je preispitivala razloge i načine, a šira okolina često je reagirala ismijavanjem, iskretanjem činjenica i uvjeravanjem da se bez mesa ne može živjeti. Drago mi je da već deset godina dokazujem suprotno - prisjeća se.

- Prijatelji i poznanici uglavnom uopće ne reagiraju niti komentiraju činjenicu da je Toni vegan jer znaju moj stav, i znaju da mu nudim zdravu hranu, te da se o njegovom zdravlju i prehrani redovito konzultiram sa stručnjacima - prepričava Natalija i dodaje da je ipak iznenađuju pozitivne reakcije nepoznatih ljudi jer, kaže, u početku prelaska na veganski način prehrane navikla je na negativne komentare o veganstvu.

- To mi govori da se ljudi ipak svakim danom sve više osvještavaju i da, čak i ako ne biraju sami bezmesnu prehranu, znaju da nije nemoguće živjeti bez mesa. Štoviše, ljudi mi govore da bi i sami radi zdravlja trebali izbaciti meso i mliječne proizvode, jer i sami smatraju da im štete - nastavlja.

No, što ako Antonio kada odraste požali što je odluku donijela umjesto njega? Što ako požali što je vegan?

- Kad odraste, sve odluke će donositi sam, pa tako i onu o prehrani. Nadam se da ću mu do tada usaditi vrijednosti temeljem kojih će donositi odluke koje su dobre za njega i za njegovu okolinu. Odluka biti mesožder ili ne također je odluka koju roditelji donose za dijete ne pitajući ga. Stoga vjerujem da sam odabrala najbolje za svog sina - zaključuje Natalija.

Antonio sada ne zna što je meso. Nikada ga nije kušao. A Natalija mu ga nikad nije niti ponudila.

- Toni zna za drukčiju prehranu od naše, no zasad ne traži ništa drugo osim onoga što mu nudim. Iako nije pitao, objasnila sam mu da jedemo zdravo i da nikome ne škodimo našim načinom prehrane - objašnjava mama Natalija, no klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender ne slaže se s njom.

Loši primjeri

- Moje je mišljenje da djetetu treba ponuditi da proba sve temeljne namirnice koje su primjerene dobi i kalendaru dohrane. Međutim, tu govorimo o drugačijem pristupu kod kojeg roditelji zbog stavova i uvjerenja ne žele djetetu dati namirnice životinjskog porijekla. Taj pristup može biti ispravan i ne mora dijete izložiti riziku, ali je pritom potreban veliki trud i stručna pomoć pri kreiranju svakodnevne prehrane i suplementacije. Nažalost, vidjeli smo i neke doista loše primjere teško pothranjene djece zbog neadekvatno provedene veganske prehrane – smatra Vranešić Bender.

Dodaje da su velik problem djeca koja nisu dojena, a roditelji zbog svojih uvjerenja odbijaju primjenu gotovih mliječnih dojenačkih proizvoda. Jedina dopuštena zamjena u tom slučaju su gotovi dojenčadi pripravci na bazi soje.

- Američko pedijatrijsko udruženje i Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju i prehranu upozorili su da dojenački pripravci na bazi soje nisu poželjni za zdravu dojenčad, ponajprije zbog nepoželjno visokog sadržaja fitoestrogena. Postoji bojazan da su takve formule potencijalno štetne zbog udjela fitoestrogena ili izoflavona koji je nekoliko tisuća puta viši od njihovog udjela u majčinom mlijeku ili formulama temeljenim na kravljem mlijeku - upozorava nutricionistica Vranešić Bender. No, radi li se o dojenačkom pripravku prilagođenom prehrambenim potrebama djeteta te dobi, kojemu su ujedno posebnim dodacima korigirane manjkavosti soje, Vranešić Bender kaže da će rast djeteta biti uredan i ne mora se očekivati pojava specifičnih deficitarnih bolesti poput anemija.

Pozitivan stav o vegetarijanskim vrstama prehrane ima i Američka akademija za nutricionizam i dijetetiku koja navodi da su vegetarijanske dijete adekvatne za sve dobne skupine – trudnice, dojilje, dojenčad, djecu i osobe starije dobi.

- Prehrana temeljena na biljnoj hrani štiti od mnogih kroničnih bolesti. Međutim, bitan preduvjet je da je pažljivo i stručno planirana - zaključuje Vranešić Bender.

Savjeti za roditelje

- Svakako je obavezno uvesti različite kombinacije mahunarki i žitarica te soju, konoplju i njihove prerađevine jer tako unosimo esencijalne aminokiseline, odnosno proteine. One u pravilu zamjenjuju namirnice poput mesa, ribe, jaja i mlijeka. Bitne su i alge iz kojih dobivamo omega-3 masne kiseline i razne oligoelemente koji mogu biti korisni, a služe kao zamjena za ribu. Djetetu treba ponuditi i raznovrsno lisnato i gomoljasto povrće, sjemenke i njihova ulja te pseudožitarice koje su nešto bogatije proteinima od uobičajenih žitarica – navodi Vranešić Bender i dodaje da je namirnice biljnog podrijetla, poput mahunarki i žitarica, potrebno kombinirati tako da se izbjegne nedostatak bjelančevina ili posebice pojedinih esencijalnih aminokiselina. Pritom, kaže, od posebne koristi mogu biti visokovrijedne žitarice i mahunarke koje djeca dobro prihvaćaju - poput kvinoje, amaranta, prosa, slanutka i graška.

Ako baš...

- Roditelji vegani koji su skloni svoj način prehrane u cijelosti primijeniti i u djece moraju biti upoznati s mogućim razvojima bolesti, a prehranu za djecu trebaju planirati uz stručnu pomoć - upozorava klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.

- Obavezno je uvesti različite kombinacije mahunarki i žitarica te soju, konoplju i njihove prerađevine jer tako unosimo esencijalne aminokiseline, odnosno proteine. One u pravilu zamjenjuju namirnice poput mesa, ribe, jaja i mlijeka. Bitne su i alge iz kojih dobivamo omega-3 masne kiseline i razne oligoelemente koji mogu biti korisni, a služe kao zamjena za ribu. Djetetu treba ponuditi i raznovrsno lisnato i gomoljasto povrće, sjemenke i njihova ulja te pseudožitarice koje su nešto bogatije proteinima od uobičajenih žitarica – navodi Vranešić Bender i dodaje da namirnice biljnog porijekla, poput mahunarki i žitarica, treba kombinirati tako da se izbjegne nedostatak bjelančevina ili posebice pojedinih esencijalnih aminokiselina. Pritom, kaže, od posebne koristi mogu biti visokovrijedne žitarice i mahunarke koje djeca dobro prihvaćaju - poput kvinoje, amaranta, prosa, slanutka i graška.

 

Izdvajamo