Posljednjih desetak dana među astronomima diljem svijeta zavladalo je uzbuđenje zbog otkrića tajanstvenog svemirskog tijela. Nazvano 3I/ATLAS, ovo svemirsko tijelo trenutačno se nalazi između orbita asteroidnog pojasa i Jupitera, ali se kreće prema unutarnjem Sunčevu sustavu. No, ne brinite, 3I/ATLAS neće se približiti Zemlji na udaljenost manju od oko 240 milijuna kilometara i ne predstavlja prijetnju našem planetu. Ovo je tek treći otkriveni "međuzvjezdani posjetitelj", odnosno svemirsko tijelo koje dolazi izvan Sunčeva sustava i astronomi se pitaju odakle dolazi. No, uskoro bismo mogli otkriti još svemirskih objekata koji su na proputovanju kroz Sunčev sustav. Naime, Zvjezdarnica Vera Rubin (VRO) u Čileu, koja je nedavno objavila spektakularne prve slike svemira, do kraja godine počet će skenirati cijelo nebo pa astronomi smatraju da će se tako otkriti puno "posjetitelja" izvan Sunčeva sustava. "Ono što međuzvjezdane objekte poput 3I/ATLAS-a čini tako izvanrednima jest njihova apsolutno strana priroda. Dok svaki planet, mjesec, asteroid, komet i oblik života koji je nastao u našem Sunčevom sustavu dijeli podrijetlo, zajedničku baštinu, međuzvjezdani posjetitelji su pravi autsajderi. Oni su ostaci drugih planetarnih sustava, noseći sa sobom tragove o formiranju svjetova daleko izvan našeg", objavila je Europska svemirska agencija (ESA).
Kada je otkriven prvi posjetitelj izvan Sunčeva sustava?
Astronomi pod vodstvom Karen Meech s Havajskog astronomskog instituta otkrili su prvo svemirsko tijelo pristiglo izvan Sunčeva sustava 19. listopada 2017. godine uz pomoć teleskopa Pan-STARRS 1 na Havajima kad je taj objekt na udaljenosti od 24 milijuna kilometara projurio pokraj Zemlje. Spoznali su da je riječ o asteroidu i nazvali su ga ‘Oumuamua, što na havajskom znači glasnik. Odmah su uočili da je riječ o neobičnom svemirskom tijelu različitom od asteroida u Sunčevu sustavu. ‘Oumuamua je crvenkaste boje, izdužen i nalik divovskoj cigari, dug oko 100 do 400 metara, širine oko 40 metara, a kreće se brzinom od 38,3 km u sekundi. Sada je daleko izvan Neptunove orbite i kreće se izvan Sunčeva sustava prema zviježđu Pegaza. Kad je taj asteroid otkriven, neki su astronomi poput Avi Loeba s Harvarda čak iznijeli teoriju da bi ‘Oumuamua mogao biti solarno jedro koje je neka tehnološki razvijena civilizacija poslala da istražuje svemir.
Što znamo o kometu Borisov?
Ruski astronom amater Genadij Borisov otkrio je 30. kolovoza 2019. godine iz Krimske zvjezdarnice drugi međuzvjezdani objekt, komet koji je po njemu nazvan Borisov. Budući da je uočen rano na svom proputovanju brzinom 177.000 kilometara na sat kroz Sunčev sustav, znanstvenici su ga mogli detaljnije promatrati. Procijenjeno je da je komet Borisov promjera oko 975 metara, što je otprilike veličina devet nogometnih igrališta.
Znanstvenici su u plinu koji izbacuje Borisov identificirali dvije molekule: cijanovodik (HCN) i ugljikov monoksid (CO). HCN je prisutan u sličnim količinama i u kometima našeg Sunčeva sustava. No, astronome je iznenadila prisutnost velike količine ugljikova monoksida – između devet i 26 puta veće nego u kometima Sunčeva sustava. Tijekom 2020. godine otkrili su da se komet Borisov počeo raspadati, jer je na slikama svemirskog teleskopa Hubble uočen odlomljeni komad koji se odvojio od jezgre. Trenutačno se Borisov nalazi u zviježđu Oltar (Ara), na udaljenosti od oko 5,8 milijardi kilometara od Zemlje.
Kako je otkriven novi međuzvjezdani objekt?
Tajanstveno svemirsko tijelo prvi je krajem lipnja uočio NASA-in sustav za rano upozoravanje na udare asteroida (ATLAS). Opažanje je poslano Centru za male planete (MPC) Međunarodne astronomske unije, koji je službeno tijelo odgovorno za promatranje i izvještavanje o takvim objektima. Drugi promatrači neba brzo su se uključili. Naknadna opažanja 1. i 2. srpnja počela su otkrivati da bi njegova orbita mogla biti neobična, moguće međuzvjezdana, rekao je za New York Times Larry Denneau, suvoditelj istraživanja u ATLAS-u. Tijekom pregleda ranijih snimki, amaterski astronom Sam Deen uočio je objekt na fotografijama koje je ATLAS snimio 14. lipnja. Zatim je MPC potvrdio da je riječ o kometu koji je došao izvan Sunčeva sustava i dao mu ime 3I/ATLAS. - S obzirom na sva opažanja, nema sumnje da je komet došao iz međuzvjezdanog prostora. Definitivno je došao iz drugog zvjezdanog sustava, ali ne znamo kojeg - rekao je za New York Times Paul Chodas, direktor Centra za proučavanje objekata blizu Zemlje u NASA-inu Jet Propulsion Laboratoryju u Kaliforniji.
Što znamo o "međuzvjezdanom posjetitelju"?
O tajanstvenom svemirskom objektu zasad se vrlo malo zna.
- Komet 3I/ATLAS još je daleko, na udaljenosti preko pola milijarde kilometara. Kad bude najbliže Suncu, proći će između staze Zemlje i staze Marsa, ali će Zemlja biti na drugoj strani. Kad bude najbliže Zemlji u prosincu, komet će biti udaljen 270 milijuna kilometara. To je jako daleko. Sve ovisi o tome koliko će led koji komet sadrži sublimirati kako bismo prikupili podatke o njegovim spojevima. Naravno, astronome veseli što mogu pratiti taj objekt - rekao nam je Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.
- Još ništa ne znamo o karakteristikama tog kometa, ali znamo da mu je putanja hiperbolična. Mogao bi imati promjer 15 kilometara ili još veći. Doletio je velikom brzinom i tako će otići iz Sunčeva sustava pa je pitanje koliko ćemo uspjeti saznati o njemu. Ne znamo odakle je došao ni iz kojeg je sustava, no ovakvi su objekti dragocjeni kako bismo saznali kakvi spojevi postoje u nekim drugim sustavima koje mi ne možemo tako lako spoznati. Vjerojatno ima puno ovakvih objekata, ali ih je teško otkriti jer projure. No, vjerujem da će Opservatorij Vera Rubin svake godine otkriti seriju takvih objekata - naglasio je Radonić.
Što je Comet Interceptor?
Europska svemirska agencija (ESA) planira 2029. godine lansirati u svemir 150 milijuna eura vrijednu misiju Comet Interceptor s ciljem "presretanja" i istraživanja kometa, uključujući one koji dolaze izvan Sunčeva sustava.
Kometi ili zvijezde repatice nebeska su tijela koja se gibaju po eliptičnoj putanji oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih dijelova svemira gdje su odbačeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sustav tek nastajao. Znanstvenici tvrde da su kometi neka vrsta zamrznute vremenske kapsule onih uvjeta koji su postojali prilikom stvaranja Sunčeva sustava prije oko 4,5 milijardi godina. Kometi su od davnina zaokupljali ljude koji su uz njihovu pojavu vezivali različita vjerovanja. Znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, pak, sedamdesetih su godina prošlog stoljeća lansirali Teoriju panspermije prema kojoj su kometi na Zemlju prenijeli "sastojke života".
"Iako je malo vjerojatno da ćemo otkriti međuzvjezdani objekt koji bi bio dohvatljiv za misiju Comet Interceptor, kao prva demonstracija misije brzog odgovora koja čeka svoj cilj u svemiru, ona će poslužiti kao prethodnica za moguće buduće misije presretanja tih tajanstvenih posjetitelja", poručuju iz ESA-e.
Komentari
2