Ljudi su sposobni trčati brzinom od 65 km/h, čak 20km/h brže od svjetskog rekordera na 100m Jamajčanina Usaina Bolta, zaključak je znanstvene studije.
Istraživači su otkrili da brzina kojom čovjek može trčati ne ovisi o sili koju ekstremiteti mogu podnijeti, kao što se dosad mislilo, već o brzini kontrakcije mišića.
Prema novom istraživanju objavljenom u "Journal of Applied Physiology", ljudsko tijelo je sposobno podnijeti mnogo veća opterećenja od onih koja podnose najbrži sprinteri svijeta.
Pri istraživanju je korištena pokretna traka sposobna za simuliranje velikih brzina (oko 65 km/h) i mogućnošću preciznog mjerenja sile uzrokovane svakim korakom na površinu trake.
Znanstvenici su otkrili da je sila nastala skakanjem na jednoj nozi pri maksimalnoj brzini za više od 30% veća od one uzrokovane "ravnim" trčanjem na obje noge pri istoj brzini.
Također, sile nastale kontrakcijom mišića u jednoj nozi su 1,5 do 2 puta veće nego kod korištenja obje noge.
Znanstvenici tvrde da njihovo istraživanje dokazuje da je brzina trčanje ovisna o brzini kontrakcije mišićnih vlakana, samim time i brzina kojom trkač može preko nogu prenijeti silu na površinu.
"Naše projekcije pokazuju da bi brzine kontrakcije mišića koje bi dovele do maksimalno moguće opterećenih ekstremiteta mogle rezultirati i brzinama većim od 65 kilometara na sat", tvrdi Matthew Bundle sa Sveučilišta o Wyomingu.
Rad po nazivom "Biološka ograničenja brzine trčanje od tla prema gore" inspiriran je čudesnim postignućima Usaina Bolta, svjetskog rekordera na 100 i 200 metara.
Boltov rekord na 100 metara je 9.58 sekundi, postavljen na Svjetskom prvenstvu u Berlinu prošle godine.