U utorak navečer zaljubljenici u znanost diljem svijeta svjedočili su veličanstvenom povijesnom događaju: uspješnom lansiranju rakete Falcon Heavy. Visoka 70 metara, Falcon Havy najsnažnija je raketa na svijetu, a djelo je kompanije SpaceX čiji je vlasnik milijarder i svemirski vizionar Elon Musk. U svemir je ponijela crveni sportski automobil Tesla Roadster (također iz radionice Elona Muska), za čijim volanom je “Starman”, to jest lutka u svemirskom odijelu nazvana po velikom hitu Davida Bowieja. -Na automobilu piše “Don’t panic!” što je aluzija na kultni znanstveno-fantastični roman Douglasa Adamsa “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, inače omiljenu knjigu Elona Muska. Tijekom lansiranja u Svemirskom centru Kennedy na Floridi na radiju je emitirana prigodna pjesma, “Space Oddity” Davida Bowieja. Tri minute nakon lansiranja Falcon Heavyja, dvije manje rakete koje su mu služile kao potisnici odvojile su se da bi se nakon nekoliko minuta uspješno spustile na točno predviđena mjesta na Zemlji, nedaleko od mjesta odakle su u sklopu Falcon Havyja poletjele u svemir,
- Sve mi se čini nadrealno. Vrlo je luckasto i zabavno, ali mislim da su luckaste i zabavne stvari važne - rekao je Musk nakon uspješnog lansiranja, a nakon toga objavio i nadrealan video uživo iz svemira na kojem se vidi kako automobil i njegov vozač lebde oko našeg planeta. Tesla Roadster nastavio je svoj put prema asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera gdje će kružiti svemirom nekoliko stotina milijuna godina. No, spektakularno lansiranje rakete Falcon Heavy s automobilom Tesla, koje su neki analitičari usporedili s čovjekovim spuštanjem na Mjesec 1969. godine, samo je korak prema ostvarenju Muskova dječačkog sna: leta na Mars.
Kako se razvijala najpoznatija privatna svemirska kompanija
Rođenje SpaceX-a
Kako bi ostvario svoj dječački san o letu na Mars, mladi izumitelj i poduzetnik Elon Musk (rođen 1971. godine u Pretoriji) u Kaliforniji je utemeljio tvrtku SpaceX, prvu privatnu kompaniju za istraživanje i osvajanje svemira. Od tog vremena SpaceX radi na razvoju raketa za višekratnu uporabu Falcon i svemirske letjelice Dragon. Pritom kompanija radi sama raketne motore i raketu, za razliku od NASA-e koja raspisuje natječaje. Musk se k tome oslanja na tehnologiju koja je već razvijena ili je u razvoju.
- U 2002. godini SpaceX se temeljno sastojao od tepiha i mariachi banda. To je bilo to. Mislio sam da imamo 10 posto šanse da napravimo bilo što, čak i lansirati raketu u orbitu, a kamoli ozbiljno razmatrati Mars - prisjetio se jednom prilikom Elon Musk prvih dana kompanije SpaceX koja danas zapošljava 4000 ljudi.
Uspjeh nakon tri neuspješna lansiranja
NASA je 2006. godine sklopila 278 milijuna dolara vrijedan ugovor s Muskom za razvoj raketa Falcon za višekratnu uporabu. Naime, većina raketa dosad se koristila jednom, što je jako skupo, pa SpaceX i konkurentske kompanije poput Blue Origin razvijaju rakete za višekratnu uporabu. No, premijerno lansiranje rakete Falcon 1 u ožujku 2006. godine završilo je fijaskom zbog kvara u spremniku s gorivom. U ožujku 2007. godine uslijedilo je drugo lansiranje tijekom kojeg se raketa izgubila u svemiru, a u kolovozu 2008. godine uslijedio je novi neuspjeh jer su se prvi i drugi stadij rakete sudarili tijekom separacije. No, u rujnu iste godine Falcon 1 postaje prva raketa razvijena u privatnoj kompaniji koja je ušla u Zemljinu orbitu. Godinu kasnije uslijedilo je uspješno, peto i posljednje lansiranje rakete Falcon 1, dizajnirane za slanje manjih satelita u nisku Zemljinu orbitu. Za razvoj te rakete Musk je utrošio 90 milijuna dolara.
Raketa Falcon 9 i kapsula Dragon
U razdoblju od 2005. do 2010. godine kompanija SpaceX razvijala je raketu Falcon 9, dvostupanjsku raketu za višekratnu uporabu pogonjenu tekućim kisikom i kerozinom. Ta je raketa prilagođena
prijevozu letjelice Dragon na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). Zahvaljujući tome Musk je 2008. godine potpisao 1,6 milijardi dolara vrijedan ugovor s NASA-om o prijevozu tereta kapsule Dragon na ISS. U prosincu 2010. godine Space X lansirao je prvu operativnu verziju kapsule Dragon pomoću rakete Falcon 9. Kada je 2012. godine kapsula Dragon na ISS prevezla teret, ušla je u povijest kao prvi privatni svemirski brod koji je obavio taj posao. U prosincu 2017. godine letjelica Dragon 13. put je isporučila teret na ISS. NASA je sa SpaceX 2014. godine potpisala i ugovor vrijedan 2,7 milijardi dolara o prijevozu astronauta na ISS što je posao koji je dosad obavljao ruski Soyuz po cijeni od 71 milijun dolara po astronautu.
Letjelica Dragon 2
Taj će posao obavljati letjelica Dragon 2, razvijena za prijevoz četiri astronauta, ali koja u slučaju potrebe može primiti sedam osoba. Interijer letjelice djeluje minimalistički, a dizajn komandne ploče s gumbićima je djelomično preuzet s Tesla automobila. Ta se letjelica čak može spustiti na Zemlju bez padobrana jer ima tako snažne motore. S jedne strane, motori su napravljeni tako da mogu kapsulu spasiti u slučaju havarije na raketi. S druge strane, motori mogu spustiti kapsulu bez padobrana. Musk očekuje da će krajem 2018. ili početkom 2019. godine upravo testirana raketa Falcon Heavy ponijeti letjelicu Dragon 2 kako bi na ISS prevezla trojicu američkih astronauta. Muskov je plan da pomoću te letjelice ove godine pošalje i dva svemirska putnika u orbitu oko Mjeseca.
Let na Mars
Nakon što je u utorak uspješno lansirao Falcon Heavy, Elon Musk može se posvetiti i razvoju “super rakete” B. F. R. (Big Fucking Rocket) te letjelice Red Dragon za Mars. Jer, Crveni je planet Muskova opsesija još od ranog djetinjstva. Red Dragon modificirana je verzija letjelice Dragon 2, a može nositi barem dvije tone tereta dok bi na Mars bi trebala krenuti već 2020. godine. No, to nije kraj jer Musk najavljuje slanje prvih ljudi na Mars već 2024. godine svemirskim brodom koji može primiti i do 100 ljudi.
- Prva svemirska letjelica na Mars zvat će se Zlatno srce (The Heart of Gold), prema brodu iz “Vodiča za autostopere kroz galaksiju” - najavio je Musk. Kada je u jesen 2016. godine na Međunarodnom aeronautičkom kongresu u Guadalajari iznio svoju viziju čovječanstva kao međuplanetarne vrste, Elon Musk se osvrnuo i na stvaranje samoodržive kolonije od oko milijun ljudi na Marsu. Prema Musku, ta bi kolonija mogla biti oformljena već za 40 do 100 godina.