VLADAO PRIJE VIŠE OD 3000 GODINA

FOTO: 'JEDNO OD NAJVAŽNIJIH ARHEOLOŠKIH OTKRIĆA U POVIJESTI' U slamu Kaira pronađen osam metara visok kip najmoćnijeg egipatskog faraona!

Kip Ramzesa II pronađen u Kairu
 Mohamed Abd El Ghany / REUTERS

Arheolozi iz Egipta i Njemačke pronašli su u blatu slama u Kaira osam metara visoki kip za koji vjeruju da predstavlja najpoznatijeg i najvećeg faraona u povijesti Egipta, Ramzesa II, piše Reuters.

Kip je otkriven pokraj Ramzesovog hrama u drevnom egipatskom gradu Heliopolisu, čije se ruševine danas nalaze u istočnom dijelu Kaira, a egipatsko ministarstvo za antikvitete je ovaj pronalazak već proglasilo jednim od najvažnijih u povijesti.

- U utorak sam dobio poziv da je otkriven kolosalni kip kralja, najvjerojatnije Ramzesa II, napravljenog od kvarcita - rekao je na mjestu pronalaska ministar za antikvitete Khaled al-Anani.

- Pronašli smo torzo kipa, donji dio glave, krunu, desno uho i dio desnog oka - otkrio je detalje Anani.

Ramzes II, poznat i kao Ramzes Veliki ili Ozymandias (grčka transliteracija njegovog faraonskog imena Usermaatre Setepenre) bio je treći faraon egipatske 19. dinastije koji je vladao zemljom punih 66 godina, između 1279. prije Krista i 1213. godine prije Krista. Smatra ga se najvećim i najmoćnijim faraonom Egipatskog carstva, a njegovi su ga nasljednici zvali "Veliki predak".

Za svoje vladavine vodio je nekoliko vojnih ekspedicija na području Levanta te je proširio carstvo od Sirije na istoku do Nubije (današnjeg sjevernog Sudana) na jugu. Osim toga, tijekom ranijeg perioda svojeg dugog boravka na tronu, Ramzes je bio poznat po velikim građevinskim projektima u kojima su nicali novi gradovi, hramovi i razni spomenici.

U poznatom sonetu "Ozymandias" iz 1818. godine ovjekovječio ga je engleski pjesnik Percy Bysshe Shelley, iz kojeg se posebno pamti i često citira stih "Pogledajte moja djela, o moćnici, i očajavajte!".

Ramzesov hram sunca u Heliopolisu bio je jedan od najvećih u Egiptu, gotovo duplo veći od poznatog Karnaka u Luxoru, a uništen je još za vrijeme atičke Grčke i Rima. Mnogi obelisci iz hrama premješteni su u Aleksandriju i Europu, dok je kamenje iskorišteno kao građevinski materijal za vrijeme razvoja Kaira.

Stručnjaci sada traže preostale dijelove kipa kako bi ga restaurirali te se očekuje da kolos, ako zaista prikazuje Ramzesa II, bude smješten u Veliki egipatski muzej, koji bi se u Gizi trebao otvoriti 2018.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 09:03