ZAGREB - Pred nama je manje od 50 dana kako bismo odredili naš put u idućih 50 ili više godina. Ne možemo dopustiti da klimatski pregovori u Kopenhagenu propadnu, jer za naš planet ne postoji rezervni plan - izjavio je jučer britanski premijer Gordon Brown na skupu ministara zaštite okoliša 17 svjetskih država koje su odgovorne za 80 posto svjetske emisije stakleničkih plinova. To je bio samo jedan u nizu pripremnih sastanaka pred “povijesnu” klimatsku konferenciju, koja će se u prosincu održati u Kopenhagenu.
Zašto je klimatska konferencija u Kopenhagenu tako važna?
Predstavnici 192 zemlje svijeta trebaju postići sporazum o novom globalnom klimatskom sporazumu jer 2012. godine istječe Protokol iz Kyota. Prema Protokolu iz Kyota, industrijski razvijene zemlje moraju od 2008. do 2012. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godinu.
Zašto se događaju klimatske promjene?
Klima se na Zemlji oduvijek prirodno mijenjala. No, Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC), UN-ova organizacija koja okuplja 3000 klimatologa, u svom posljednjem izvještaju iz 2007. godine tvrdi da je 90-postotna vjerojatnost da je sadašnje globalno zagrijavanje izazvano čovjekovom aktivnošću.
Kako čovjekova aktivnost dovodi do promjene klime?
Izgaranjem fosilnih goriva (nafta, ugljen, plin) u atmosferu se ispuštaju ugljični dioksid i ostali staklenički plinovi. Ti plinovi upijaju toplinsko zračenje i usmjeravaju ga natrag prema Zemlji. Zbog porasta razine ugljičnog dioksida u atmosferi temperatura je u posljednjih 100 godina narasla za oko jedan Celzijev stupanj.
Tko su najveći emiteri ugljičnog dioksida?
Kina je prije tri godine prestigla SAD i postala najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida. No, kada se gleda emisija po glavi stanovnika, SAD daleko nadmašuje Kinu. Te dvije zemlje dosad nisu imale nametnute restrikcije u emisiji. SAD je još 2001. godine odbio Protokol iz Kyota jer bi mogao oštetiti američko gospodarstvo. Kao zemlja u razvoju, Kina je bila izuzeta restrikcija. Iako u tranziciji, Hrvatska je obavezna smanjiti emisiju kao i industrijski razvijene zemlje.
Može li se klimatskim sporazumom u Kopenhagenu zaustaviti rast temperature?
Kratkoročno ne, jer stabiliziramo li emisije na onima iz 2000. godine, temperatura će i dalje rasti tempom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću. U lipnju ove godine lideri G8 i Rusije složili su se da neće dopustiti porast temperature na Zemlji veći od dva stupnja u 21. stoljeću. U Kopenhagenu bi trebalo postići sporazum kojim će se emisije držati unutar toga limita.
Tko drži ključeve klimatskog sporazuma u rukama?
Prvenstveno Amerika, ali i ostale industrijski razvijene zemlje. Postoji bojazan da Obama nema dovoljan politički kapital koji bi jamčio da će SAD prihvatiti sporazum u Kopenhagenu. Nepoznannica je i kako će se ponašati Kina te Indija i Brazil čija gospodarstva snažno rastu. Te zemlje dosad nisu bile primorane na restrikcije u emisiji.
Što će se dogoditi ako pregovori u Kopenhagenu propadnu?
IPCC je, ovisno o rastu emisije stakleničkih plinova, predvidio rast temperature od optimističkih 1,8 do katastrofična 6,4 Celzijeva stupnja. Klimatolozi tvrde da se zagrijavanje do dva Celzijeva stupnja na stoljeće može smatrati prozorom tolerancije. Veće zagrijavanje izazvat će kaskadu opasnih promjena: topljenje leda na Grenlandu, rast razine svjetskih mora i do pet metara, nestanak mnogih gradova na obalama te stotine milijuna ekoloških izbjeglica.