Iako se smatralo da su Neandertalci izumrli zbog posljedica promjene klime, tj. ledenog doba koje je nastupilo nakon snažne vulkanske erupcije u današnjoj Italiiji, tragovi pronađeni u slojevima vulkanskog pepela diljem Europe i Bliskog Istoka otkrivaju da su veći krivac za njihovo izumiranje zapravo preci današnjeg modernog čovjeka.
Profesor John Lowe sa Sveučilišta u Londonu objavio je rad u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences u kojem pokazuje da su rani Homo sapiensi, koji su u Europu doselili iz Afrike, jednostavno nadjačali Neandertalce u borbi za prirodne resurse, jer su imali bolje oruđe, oružje i komunikacijske vještine.
No stručnjaci i dalje vjeruju da je klima igrala određenu ulogu u nestanku Neandertalaca pred 30.000 godina. Katastrofalna erupcija koja je zadesila Europu pred 40.000 godina, koja se smatra najvećom u povijesti Europe uopće, vrlo je vjerojatno prouzročila drastičan pad temperature na globalnoj razini jer su gusti oblaci vulkanskog pepela dobrim dijelom blokirali prolaz sunčevih zraka.
Uslijedila je ' vulkanska zima ' koja je u kombinaciji s već postojećom epizodom hlađenja u globalnoj klimi označila početak kraja Neandertalaca. Kroz narednih 10.000 godina ponovilo se još nekoliko hladnih intervala, dok Neandertalci naposljetku nisu isčeznuli s lica Zemlje.
Tragovi ove erupcije u obliku sitnih čestica stakla pronađeni su u Grčkoj, Libiji i diljem središnje Europe. Pomoću njih znanstvenici su uspjeli odrediti točan vremenski tijek erupcije i sinkronizirati arheološke nalaze s onima o klimi u prapovijesnom razdoblju.
Fosilni i arheološki dokazi tako su pokazali da je neandertalska kultura počela nestajati puno prije erupcije i globalnog hlađenja. Usporedo, prije oko 40.000 godina, rani moderan čovjek već se proširio Istočnom Europom i Sjevernom Afrikom.
Tim profesora Lowea smatra da je Neandertalce od izumiranja u početku spasila malobrojna populacija i visoka mobilnost, no da je tu indigenu europsku populaciju na koncu istisnuo anatomski moderan čovjek .