DOBA DIVOVA

SVE NERIJEŠENE TAJNE DINOSAURA Stručnjaci još uvijek nemaju prave odgovore na mnoga pitanja o tim davno izumrlim vladarima planeta Zemlje

, Image: 317922965, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Dinosauri su se pojavili prije 230 milijuna godina u vrijeme trijasa. Kada je prije 210 milijuna godina došlo do masovnog izumiranja, zbog čega je nestalo više od polovice vrsta na kopnu i moru, dinosauri su postali dominantni na Zemlji.

Mnogi znanstvenici smatraju da su dinosauri bili najuspješnije životinje koje su živjele na Zemlji. Izumrli su prije 65 milijuna godina, a njihovi fosilni ostaci prvi put su nađeni u 17. stoljeću. Dinosauri su omiljena tema u popularnoj kulturi, ali i među znanstvenicima koji još uvijek nemaju prave odgovore na mnoga pitanja oko tih davno izumrlih životinja.

1. Koji su bili prvi dinosauri?

Kad su se pojavili prvi dinosauri, postojao je superkontinent Pangea. Dinosauri su živjeli na svim njegovim dijelovima. U međuvremenu, Pangea se podijelila na Lauraziju na sjeveru i Gondvanu na jugu te postupno na današnje kontinente. Stoga se fosilni ostaci dinosaura mogu naći na svim kontinentima, čak i na Antarktici. Neki od najstarijih fosila dinosaura nađeni su u Brazilu i Argentini, a datiraju iz vremena prije 231 milijun godina. No, krajem 2012. godine znanstvenici su u zbirci fosila iz Tanzanije na policama Londonskog Prirodoslovnog muzeja našli fosil dinosaura koji je živio prije 245 milijuna godina. Nazvan je Nyasasaurus parringtoni, a bio je velik poput labradora te težak 40 do 60 kilograma.

2.Jesu li dinosauri bili hladnokrvni ili toplokrvni?

Kada je u 18. stoljeću proučavao fosilne ostatke dinosaura, engleski prirodoslovac Robert Owen je iznio teoriju da je riječ o davno izumrlim gmazovima. Uostalom, nazvao ih je dinosauri, što na grčkom znači “strašni gušteri”. Smatralo se da su poput ostalih gmazova bili hladnokrvni. No, 1861. godine u Njemačkoj nađene su okamine praptice arheopteriks (strašno krilo), životinje koja je živjela prije stotinjak milijuna godina, a bila je prijelaz između gmazova i ptica. Ipak, teorija po kojoj su ptice, koje su toplokrvne životinje, potomci dinosaura, lansirana je tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada su paleontolozi iznijeli pretpostavku da se perje prvi put pojavilo kod dromeosaura, “trčećih guštera” koji su se živjeli prije 167 milijuna godina. Danas mnogi znanstvenici smatraju da su i dinosauri bili toplokrvni.

3. Zašto je Rex imao tanke ruke i kojom brzinom je trčao?

Tyrannosaurus rex živio je u Sjevernoj Americi prije oko 65 milijuna godina. Bio je visok 13 metara pa je ušao u povijest kao najviši poznati dvonožac. Imao je 50 zuba koji su stalno rasli i ispadali tako da su uvijek bili oštri kao britva. No, za znanstvenike je još uvijek veliki misterij zašto je T. rex imao male prednje udove, ne veće od naših ruku. U Spielbergovom filmu “Jurski park” T. rex je predstavljen kao brzi predator koji juri brzinom od 75 kilometara na sat. No, znanstvenici su demantirali Spielberga jer su proučavajući njegove kosti zaključili da je trčao brzinom od oko 25 kilometara na sat. Najbrži među dinosaurima je bio velociraptor koji je mogao trčati brzinom od 60 kilometara na sat.

4. Kakav su zvuk ispuštali?

U filmovima poput “Jurskog parka”, ali i dokumentarcima dinosauri su predstavljeni kao jako bučne životinje. No, kakve su zvukove zapravo ispuštali još uvijek je predmet znanstvenih rasprava. Smatra se, međutim, da su vjerojatno komunicirali i glasovno i vizualno. No, posljednjih godina saznali smo ponešto o zvukovima ptica koje su živjele u zadnjoj fazi vladavine dinosaura našim planetom. Tako je na Antarktici prošle godine otkriveno fosilizirano pjevalo (sirinks) staro 68 milijuna godina. Fosil pripada vrsti Vegavis iaai, ptici nalik današnjoj guski, a struktura pjevala upućuje na sposobnost proizvodnje zvuka nalik gakanju ili pištanju.

5. Jesu li bili društvene životinje i dobri roditelji?

Paleontolozi se u principu slažu da su neki od dinosaura živjeli u velikim krdima. Primjerice, biljojedi sauropodi ostavili su na zapadu SAD-a tragove koji ukazuju na to da su u potragu za hranom išli zajedno kao i na velika putovanja. Znanstvenici su prije petnaestak godina našli kolekciju fosila T. rexa što sugerira da su ti golemi predatori lovili u čoporima. Neki od dinosaura bili su i nježni roditelji. Poznati paleontolozi Jack Horner i Bob Makela sredinom sedamdesetih godina u Montani su otkrili veliko leglo s fosilnim ostacima novog roda dinosaura po imenu Maiasura, što bi značilo “dobra majka guštera”. Među okaminama su bili i jaje te embriji dinosaura, prvi takvi fosili otkriveni u zapadnoj hemisferi. Kako su među fosilima dinosaura nađeni i ostaci njihovih “beba”, Horner i Makela lansirali su teoriju prema kojoj su dinosauri bili socijalne životinje koje su brinule o svome podmlatku.

6. Zašto su izumrli dinosauri?

Danas je opće prihvaćena teorija po kojoj su dinosauri izumrli nakon što je na poluotok Yucatan u Meksičkom zaljevu pao asteroid promjera 10 do 20 kilometara. Taj udar bio je okidač za seriju apokaliptičnih događaja uključujući potrese, tsunamije, uraganske vjetrove i požare. Nakon što su Zemljom vladali gotovo 160 milijuna godina, dinosauri su izbrisani s našeg planeta u kratkom roku. Ali, nisu bili jedine žrtve: udar iz svemira tada je prouzročio izumiranje oko 80 posto biljnih i životinjskih vrsta. Nestali su i veliki morski gmazovi, leteći reptili, divovski puževi i mnoge vrste planktona. Mnoge ptičje vrste također su pritom pretrpjele gubitke, no uspjele su preživjeti.

Prema nekim starijim teorijama izumiranje dinosaura događalo se sporije jer je došlo do klimatskih promjena kojima se nisu mogli prilagoditi. Neki znanstvenici, pak, smatraju da je izumiranje dinosaura počelo 50 milijuna godina prije pada asteroida.

7. Možemo li oživiti dinosaure?

Slavni američki paleontolog Jack Horner lansirao je prije nekoliko godina projekt “Build a Dinosaur”. Cilj toga kontroverznog projekta jest oživiti tu davnu izumrlu vrstu u pticama. - Ptice su se razvile iz dinosaura, one nose njihov DNK. U tom smislu dinosauri nisu izumrli - rekao je 2014. Horner za Jutarnji list.

- Iako nismo našli DNK u fosilu T. rexa, odlučio sam se za retroinženjering. Kako su sve ptice živući dinosauri koji nose njihov DNK, pokušat ćemo oživiti izumrle životinje. Namjeravamo produžiti njihov rep i transformirati krila nazad u ruke i noge. Intervencijom u ranom stadiju embrija pileta, moglo bi se utjecati na razvoj dinosaurskih osobina poput dugog repa, zuba i ruku s tri prsta koji završavaju oštrim pandžama - objasnio je Jack Horner.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo