'KARIKA KOJA NEDOSTAJE'

SVE O ŽIVOTINJI ZA KOJU SE MISLI DA JE PRENIJELA KORONAVIRUS NA LJUDE Masovno ih se prodaje u Aziji, a cijenjeni su u kineskoj tradicionalnoj medicini

iStock

Pangolini ili ljuskavci su ugrožena vrsta sisavaca koja živi u Africi i jugoistočnoj Aziji. Njihovo je meso u Kini delikatesa, a ljuske sastavni dio drevne kineske medicine. Iako je trgovina pangolinima ilegalna, potražnja za njima ne jenjava

Potraga za životinjskom vrstom s koje je novi koronavirus, službeno nazvan COVID-19, “skočio” na ljude nedavno je skrenula pozornost i na malo poznate životinje, pangoline ili ljuskavce. Znanstvenici Shen Yongyi i Xiao Lihua s Južnokineskog poljoprivrednog sveučilišta u Guangzhou ustvrdili su da su pangolini mogući potencijalni prijenosnik virusa COVID-19 na ljude na temelju genetičke usporedbe koronavirusa izoliranog kod životinja i zaraženih ljudi. Kineski istraživači tvrde da se te genetičke sekvence podudaraju 99 posto, ali još uvijek svoje istraživanje nisu objavili u nekom znanstvenom časopisu.

- Ovo otkriće bit će od velikog značaja za prevenciju i kontrolu porijekla virusa - objavili su kineski znanstvenici.

Što su pangolini?

Ove neobične životinje mnogi pogrešno smatraju gmazovima, no riječ je o sisavcima pokrivenima ljuskama. Te ljuske su im kao crepovi simetrično složene, od leđa prema trbuhu spljoštene i okrenute prema nazad, a kožaste izbočine presvučene su vanjskom kožom. Ljuske nemaju samo na njuški, bočnim dijelovima lica, trbuhu i unutrašnjim dijelovima udova. Njihove ljuske su od keratina, a prema sastavu veoma podsjećaju na ljudske nokte.

U južnoj i jugoistočnoj Aziji živi četiri vrste ljuskavaca, a u Africi još četiri vrste. Veliki pangolin, otkriven u prašumama i na pašnjacima ekvatorijalne Afrike najveći je među njima, često dužine do 1,8 metara i težak do 35 kilograma. Lubanje pangolina su izdužene i među najjednostavnije su građenima kod svih sisavaca. Pangolini loše vide i čuju, no to nadoknađuju vrlo dobro razvijenim osjetilom njuha. Ove životinje u pravilu su samotnjaci. Mužjaci su veći od ženki, a svi su dobri plivači.

Gdje žive i čime se hrane?

Uglavnom u šumama i šumovitim područjima, a ponekad i u savanama. Neke vrste žive u jamama koje sami iskapaju, ili ih preuzimaju od drugih životinja, dok druge žive uglavnom na drveću. Pretežno su noćne životinje. Hrane se prije svega mravima i termitima zbog čega ih ponekad nazivaju ‘ljuskavim mravojedima’. Svojim snažnim pandžama pangolini otvaraju mravinjake i termitnjake. Zatim svojim dugim jezicima, prekrivenima ljepljivom slinom, skupljaju plijen. Kreću se polako i smireno, osim kad su ugroženi. Ako su napadnuti, sklupčaju se u loptu okruženu tvrdim ljuskama koje nije lako probiti. Ovaj ‘oklop’ može odoljeti napadu gotovo svakoga grabežljivca.

Kako se razmnožavaju?

Spolnu zrelost dosežu u dobi od oko jedne do dvije godine. Zbog njihova vrlo povučenog života, o razmnožavanju nije puno toga poznato. Skotnost traje, ovisno o vrsti, između devet i dvadeset tjedana, a veličina legla je jedno do dva mladunca. Novorođeni mladunci su odmah dovoljno razvijeni da slijede majku, jedino su im ljuske još mekane. Kod vrsta koje žive na drvetu mladunče se odmah nakon što se okoti penje na korijen majčina repa, gdje ga majka nosi sve do odbijanja od mlijeka u dobi od oko tri mjeseca.

Kod vrsta koje žive pod zemljom mladunci ostaju u jami oko dva do četiri tjedna dok prvi put izađu napolje. Izlaze držeći se na majčinu repu. Očekivani životni vijek pangolina je oko 13 godina. Najveća poznata starost neke jedinke je 20 godina.

Jesu li pangolini ugrožene vrste?

Jesu: brojnost njihove populacije stalno opada zbog lova i gubitka staništa. Pangoline neki nazivaju i najprodavanijim životinjama na svijetu. Prema podacima Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF) na temelju prijavljenih zapljena između 2011. i 2013. godine, procijenjeno je da je ubijeno 116.990 i 233.980 pangolina, što predstavlja samo vrh trgovine. Stručnjaci smatraju da zapljene predstavljaju samo 10 posto stvarnog opsega u ilegalnoj trgovini pangolinima. Više od 180 država potpisalo je 2016. godine međunarodni sporazum koji je stupio na snagu 2017. godine, a njime se zabranjuje trgovina svih osam vrsta pangolina.

No, novo istraživanje potvrđuje da ilegalna trgovina samo raste te da se međunarodne kriminalne mreže, koje su se donedavno bavile krijumčarenjem slonovače, sve više okreću pangolinima. - Razina trgovanja pangolinima je golema, pogotovo u usporedbi s prošlošću - rekla je za National Geographic voditeljica istraživanja Sarah Stoner iz Wildlife Justice Comissiona (WCJ), međunarodne organizacije koja pokušava osujetiti ilegalnu trgovinu divljim vrstama.

Zašto su pangolini traženi na tržištu?

Meso pangolina smatra se delikatesom u mnogim zemljama, a njihove ljuske su na cijeni zbog upotrebe u tradicionalnoj kineskoj medicini. Pangolinske ljuske sastojci su gotovo 500 recepata tradicionalne kineske medicine, od kojih su mnogi stari stoljećima. Upotreba ljuski se uvelike razlikuje, od liječenja anoreksije, čireva i kožnih infekcija do tretmana menstrualnih tegoba, neplodnosti kod žena i artritisa. Iako ne postoje znanstveni dokazi o ljekovitosti tih ljuski, mnogi ljudi i dalje vjeruju u njihovu učinkovitost te da mogu imati koristi od efekta placeba.

Gdje se najviše trguje ljuskarima?

Organizacija Wildlife Justice Comission potvrdila je 27 zemalja i teritorija koji su uključeni kao izvori, tranzitna ili krajnja odredišta u trgovini pangolinima. Konkretno, šest zemalja povezano je s 94 posto ukupnog krijumčarenja: Kina, Hong Kong, Vijetnam, Singapur, Nigerija i Demokratska Republika Kongo. Ovo potvrđuje prethodna otkrića koja pokazuju kako je populacija azijskih pangolina opadala zbog krvoprolića, opskrbna strana trgovine uvelike se prebacila na Afriku.

Tim pod vodstvom Sarah Stoner utvrdio je da je Nigerija od 2016. do 2019. godine postala globalno izvozno središte pangolinskih ljuski. Što se tiče potražnje, Kina je bila glavno odredište do 2018. godine, kada je Vijetnam preuzeo vodstvo. Ubijanje, transport, trgovina, skladištenje ili prodaja pangolina, uključujući i za lijekove, u Vijetnamu su ilegalni. Kazne se razlikuju, ali prekršitelji mogu biti osuđeni na najviše 15 godina zatvora ili na novčane kazne do čak 645.000 dolara. U Kini su pangolini, također, strogo zaštićeni te se za njihovo krijumčarenje može zaraditi i do 10 godina zatvora. Ipak, vlada dopušta određenim klinikama da prodaju pangolinske ljuske u medicinske svrhe.

Zašto znanstvenici sumnjaju da su pangolini prenijeli zarazu?

Nakon što su se krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu pojavili prvi slučajevi zaraze novim koronavirusom COVID-19, kineski su znanstvenici sve oboljele do 20. siječnja povezali s tržnicom Huanan. Riječ je o tržnici u Wuhanu prilično upitnih higijenskih uvjeta gdje se prodaju morski plodovi i različite (žive) životinje. Istraživanja su pokazala kako je prirodni rezervoar COVID-19 voćni šišmiš s koga je taj virus prešao na drugu životinjsku vrstu koja je bila posrednik u širenju zaraze na ljude. Prve su analize ukazivale da su to bile zmije, ali je ta teorija odbačena, pa je sumnja kineskih znanstvenika pala na pangoline.

- Ovo je izuzetno zanimljiva opservacija. Iako trebamo vidjeti više detalja, ima smisla jer se sada pojavljuju neki drugi podaci da pangolini nose viruse koji su usko povezani s novim koronavirusom - rekao je za Nature Edward Holmes, evolucijski virolog sa Sveučilišta u Sydneyju. Ipak, oko pangolina kao moguće “karike koja nedostaje” u širenju koronavirusa još je mnogo nepoznanica, uključujući i to je li u prosincu 2019. godine na tržnici u Huananu bilo tih živih ili mrtvih životinja.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo