DUH NOBELA

Trojica nobelovaca iz Dubrovnika u svijet odaslala važne poruke o budućnosti znanosti, medicine i društva

Thomas Südhof, Dragan Primorac, Aaron Chechanover i Sir Richard Roberts

 ISABS konferencija
Konferenciju u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti Specijalne bolnice Sv Katarina i Mayo Clinic, obilježila su predavanja triju dobitnika Nobelove nagrade

Treći dan konferencije "12th ISABS Conference on Forensic and Anthropological Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine" (www.isabs.hr) u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sv Katarina i Mayo Clinic, obilježila su predavanja triju dobitnika Nobelove nagrade: Sir Richarda Robertsa, prof. dr. sc. Thomasa Südhofa i prof. dr. sc. Aarona Chechanovera. Istodobno su iz povijesnog okruženja atrija Kneževog dvora sudjelovali u sad već tradicionalnoj, trećoj po redu, emisiji "Nobel Spirit" zajedno s prof.dr. Draganom Primorcem. Cilj emisije je bio javnosti približiti njihova promišljanja o svojim istraživanjima, otkrićima koja su ih dovela do Nobelove nagrade, ali i raspraviti njihov poglede u budućnost znanosti i društva, navodi se u priopćenju za medije.

Aaron Ciechanover, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004. godine za otkriće ubikvitinskog sustava za razgradnju proteina, govorio je o tome kako je u današnje vrijeme put do pronalaska terapijskog puta za liječenje bolesti često zakrčen brojnim bioetičkim pitanjima, a neke od njih je pandemija COVID-19 dodatno naglasila ili učinila vidljivim. Tako se, primjerice, osvrnuo na pitanje nužnosti izbora kome pomoći, u slučaju kada su resursi za liječenje ograničeni (npr. broj respiratora u prvom valu COVID-19 pandemije). Jednako tako, postavio je pitanje opravdanosti činjenice da smo zbog jedne bolesti (COVID-19) zanemarili važna globalna pitanja - poput klimatskih promjena ili drugih važnih bolesti, pandemije dezinformacija i uspona diskriminacije i rasizma u društvu.

image

Nobel Spirit

ISABS konferencija

Richard J. Roberts, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1993. godine za otkriće podjele gena, svoje je izlaganje posvetio ulozi i mogućnostima primjene biotehnoloških dostignuća u borbi protiv klimatskih promjena i posljedične gladi u dijelovima svijeta. Naglasio je da je za 800 milijuna ljudi u svijetu koji uvečer liježu u krevet gladni, hrana zapravo poput lijeka. Ustvrdio je da izraz "genetički modificirani organizam" navodi na pogrešno mišljenje, jer je svaki organizam na Zemlji genetski modificiran tijekom evolucijskih procesa. Također je naveo da metode oplemenjivanja biljaka, koje se koriste već stoljećima, također uključuju njihove genetske modifikacije, koje nitko kritički ne propituje. Štoviše, iznio je mišljenje da je hrana proizvedena korištenjem genetskih modifikacija vjerojatno sigurnija od "tradicionalne" hrane. Na kraju je poentirao da nam je nasušno potrebno više znanosti u politici, a što manje politike u znanosti.

Thomas Christian Südhof, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2013. godine za otkriće mehanizma regulacije transporta unutar vezikula - glavnog prijenosnog sustava ustanicama, iznio je detalje svojih istraživanja vezano uz razumijevanje nastanka Alzheimerove bolesti na spojnicama između živaca (sinapsama). Iznio je frapantne podatke da svaki deseti Amerikanac stariji do 65. godina boluje od Alzheimerove bolesti. Ustvrdio je da, suprotno uvriježenom mišljenju, realno vrlo malo znamo o funkcioniranju pojedinačne stanice, a kamoli složenog sustava poput ljudskog mozga te da ljudi, a čak niti računala, nisu u mogućnosti do kraja razumjeti kako funkcionira ljudski mozak. U zaključku svog izlaganja, Südhof je istaknuo da geni vezani uz metabolizam kolesterola predstavljaju važan genetički čimbenik rizika, a poremećaji sinapsi značajno doprinose kognitivnom slabljenju kod Alzheimerove bolesti.

Dragan Primorac je, stoji u priopćenju, istaknuo da mladi ljudi moraju "sanjati veliko" i da im nitko ne smije biti na putu ostvarenja njihovih snova. Istaknuo je da će po nekada u životu morati prihvatiti rizike. Ipak kao ključnim navodi ulogu mentora te da će u mnogim segmentima njihova znanstvena karijera ovisiti o mentorima. Brojni primjeri svjedoče da nije važna veličina države iz koje dolaze mladi znanstvenici za njihov znanstveni uspjeh, nego njihova želja i odlučnost da naprave znanstvene iskorake, rekao je Primorac. Istaknuo je da svakako preporučuje mladim znanstvenicima da dio svoje znanstvene karijere provedu u centrima izvrsnosti u inozemstvu, ali da se nakon toga vrate u Hrvatsku obogaćeni novim znanjima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. kolovoz 2022 18:03