VELIKI USPJEH

VELIKO VESELJE U NASA-inoj KONTROLNOJ SOBI, BESPILOTNA LETJELICA SLETJELA NA MARS 'Visina 600 metara, 400 metara 80 metara, 17 metara. Touchdown!'

Reuters

 

NOVO 20:54 Nakon sedam mjeseci NAS-ina bespilotna letjelica uspješno se spustila na tlo Marsa. 

- Visina 600m, 400m, 300m, 200m, 80m, 60m, 50m, 37m, 30m, 20m, 17m... i pogodak!, svečano je objavila osoba u u NASA-inom laboratoriju za propulzivni pogon u Pasadeni gdje je zavladala euforija.

---------------------------------

U NASA-inu Jet Propulsion Laboratoryju (JPL) u Pasadeni već nekoliko dana vlada uzbuđenje koje će danas dostići vrhunac jer se oko 21 sat po našem vremenu očekuje spuštanje landera InSight na površinu Marsa. InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) prvi je robotski lander koji će proučavati duboku unutrašnjost tog planeta, a među znanstvenicima koji su imali važnu ulogu u njegovu razvoju je i Splićanin dr. Davor Mance s prestižnog ETH-a.

- Nakon svih prethodnih pokušaja, najzad smo tako blizu da skoro da ne možemo vjerovati da je to istina. To je neopisivo i sretni smo da možemo biti dio tog tima i to ovdje, u kontrolnom centru misije, gdje ćemo doživjeti ushićenje iz prve ruke. Ne možemo dočekati kad će početi pristizati stvarni podaci s Marsa - opisao nam je dr. Mance atmosferu koja vlada u kontroli misije u Pasadeni.

Unutrašnjost

Oko 800 milijuna dolara vrijedna misija InSight bit će prvi čovjekov pokušaj da direktno prouči unutrašnje slojeve nekog drugog planeta. - Cilj misije InSight je saznati kakva je unutrašnjost Marsa, kako bi se razumio nastanak Sunčeva sustava i planeta u cjelini. Debljina kore planeta, plašta ispod nje i sastava te veličine jezgre, uobičajeno se utvrđuje mjereći vrijeme od nastanka potresa, tj. nastanka seizmičkog vala pa do vremena njegove akvizicije od strane seizmometra. ETH Zürich odgovaran je za razvoj elektronike koja mjeri seizmičke signale generirane od strane senzora i koja upravlja cijelim instrumentom. Seizmološke senzore razvili su Francuzi i Englezi. Njemački kolege su konstruirali platformu seizmometra s mehanizmom korekcije nagiba platforme, dok su američke kolege iz NASA-ina JPL-a odgovorni za letjelicu u cjelini, njeno glavno računalo i komunikacijski sustav - pojasnio je Mance, svjetski ekspert za elektroniku na jako niskim frekvencijama.

NASA
 

- Kao glavni inženjer na razvoju elektronike, pored konkretne konstrukcije analognih i digitalnih krugova elektronike, posebno sam bio odgovoran za konvertiranje originalne elektronike u ‘svemirsku’ varijantu, koju je razvila švicarska industrija.

niz provjera Za svemirske projekte posebno je važna detaljna provjera funkcionalnosti i performansi, kao i prevencija otkaza pri jakim mehaničkim vibracijama i šokovima, kakvi se očekuju kod lansiranja i spuštanja na Mars te pod djelovanjem ekstremnih temperatura u toku rada - rekao je Mance. Njegova će daljnja u uloga u misiji InSight biti višestruka.

- Moj je zadatak svakodnevna analiza podataka u operativnom centru do sredine veljače 2019. te provjera je li elektronika u ispravnom stanju, za što imam samo sat vremena prije nego se da zeleno svjetlo za slanje novih komandi na Mars. Naš inženjerski tim na misiji je mali, tri osobe, tako da, iako ćemo se rotirati, bilo kakva ‘odsustva s posla’ nisu dozvoljena - istaknuo je Mance.

InSight EMI / EMC Testing
NASA
 

Podešavanja

Misija InSight na Crvenom planetu trebala bi potrajati dvije godine, što je jedna marsovska godina. - Seizmometar će na mjeriti potrese i udare meteorita tijekom dvije godine, ali da bi mogao autonomno raditi potrebno je izvršiti sva podešavanja i na mehanici i elektronici, koja će potrajati do ožujka iduće godine. Nakon toga se timovi vraćaju u matične institute odakle se nastavlja analiza podataka. Ubrzo će podaci biti dostupni svim znanstvenicima- otkrio je Mance.

Naš sugovornik diplomirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Nakon diplome radio je u tvornici Rudi Čajevec u Banja Luci te u Fotoni u Ljubljani, da bi 1994. godine otišao u Kanadu. Posljednjih 18 godina radi na ETH-u u Zurichu, pri Institutu za geofiziku. Surađivao je na nekoliko NASA-inih i ESA-inih misija, među kojima je posebno bio zapažen njegov angažman na misiji LISA Pathfinder.


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo