Planine se mijenjaju, nove staze markiraju, uređuju se novi domovi i skloništa i zato je došlo vrijeme da nakon deset godina dopunimo Planinarski vodič po Hrvatskoj.
Objašnjava tako, ukratko, motive za izradu novog izdanja jedne od najpopularnijih planinarskih knjiga autor Alan Čaplar, najplodniji planinarski publicist, urednik, vodič, instruktor i popularizator planinarstva u našoj zemlji.
Ako tražite ideju za izlet, želite na neku određenu planinu i trebaju vam informacije o težini, dužini i karakteristikama staza, želite se inspirirati i uživati u prekrasnim fotografijama prirode, Planinarski vodič je knjiga koju biste trebali imati na svojoj polici.
- Kniga sadrži opise putova, njih ukupno 7000, ima 1300 fotografija i oko 400 opisanih odredišta. To je uistinu cjelovit prikaz svega što planine u Hrvatskoj nude - kaže nam Alan Čaplar čiji je prvi vodič doživio osam ponovljenih izdanja. Zato ovo nije drugo, već novo izdanje dopunjeno nizom fotografija, posebno onih iz zraka, ažurirane su karte i svakom je odredištu dodan QR kod koji vodi na aktualne informacije na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza, za slučaj da su se informacije u knjizi, poput stanja domova i dežurnih brojeva, promijenile od trenutka izlaska.
- U Hrvatskoj je uređeno 6500 kilometara planinarskih putova, što je šest puta više od cjelokupne mreže autocesta. Situacija u planinama se dinamično mijenja. Prije dvadesetak godina je, primjerice, bilo 99 planinarskih domova i skloništa, a danas ih je 155. Činjenica je da te podatke treba redovito ažurirati jer se neprestano mijenjaju - objašnjava Čaplar.
On sam je prošao gotovo sve hrvatske planine, davno je već popunio hrvatsku planinarsku obilaznicu, no, dakako, nije prošao baš svakim od 6500 kilometara putova koje opisuje. Zato je za knjigu imao i stručnu pomoć planinara, markacista i ljudi iz Planinarskog saveza koji su s njim provjerili sve objavljene podatke.
Prvih pedesetak stranica u knjizi posvećeno je osnovnim obilježjima planina, savjetima i uputama za ponašanje u planini. Ostatak knjige podijeljen je na različita područja Hrvatske, od Slavonije preko sjeverozapadne Hrvatske, Gorskog kotara, Istre i Kvarnera sve do Dalmacije i hrvatskih otoka.
- Planine nisu samo mrtvo slovo na papiru, s njima se stalno nešto događa i mijenja. Zato je potrebno stalno ažurirati podatke. Moram napomenuti da su u tom razdoblju nastali neki novi putovi koji su morali dobiti svoje mjesto u vodiču - rekao je Čaplar. Fotografije ovom priručniku daju novi čar i dimenziju. Autor smatra da one nude nove perspektive već poznatih mjesta, odnosno neku vrstu treće dimenzije. Osim novih fotografija i putova, Čaplar je ponosan na uvođenje QR kodova. - Uz pomoć moderne tehnologije vodič će zauvijek ići u korak s vremenom jer se gotovo sve stranice redovito ažuriraju, a samim time i planinari će uz pomoć tehnologije dobiti ispravne i točne informacije. To pruža dodatnu interaktivnost planinarima - istaknuo je Čaplar.
Na pitanje koja je njegova najdraža hrvatska planina, Čaplar teško nalazi odgovor.
- Hrvatske su planine vrlo raznolike, one u Slavoniji i na kontinentu imaju neka sasvim drukčija obilježja u odnosu na, primjerice, one u Dalmaciji i na otocima. Ako bih baš morao izabrati samo jednu, to bi bio Velebit, ali sve one imaju neku svoju posebnost, ljepotu i čar - ističe planinarski publicist.
Svima koji tek kreću s planinarenjem, koje je u pandemiji postalo popularnije nego ikad, savjetovao bi da se upišu u planinarsko društvo i krenu postupno stjecati iskustvo.
- Najbolji način za upoznavanje s planinama je kroz planinarsko društvo, sa stručnim osobama. Treba krenuti postupno, od bližih i nižih planina prema sve višim i težima. Planinarenje mora biti ugodno i sigurno, a za to je važno biti dobro pripremljen - savjetuje jedan od najvećih planinarskih autoriteta u Hrvatskoj.
Alan Čaplar, osim što je istaknuti planinarski publicist, urednik, vodič, instruktor i popularizator planinarstva, ujedno je glavni urednik časopisa Hrvatski planinar i glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza. Autor je 30 knjiga, uglavnom vodiča i priručnika, izdanih u Hrvatskoj, Italiji, BiH i Kosovu, te više stotina članaka i vijesti u raznim časopisima. U HPS‑u je djelovao kao pročelnik Komisije za promidžbu i izdavaštvo, zamjenik pročelnika Vodičke službe i urednik weba hps.hr. U svojstvu pročelnika Stanice planinarskih vodiča Zagreb i predsjednika Udruge Via Dinarica Croatia osnažio je rad tih udruga. Kao pročelnik Odsjeka mladih u HPD‑u Zagreb‑Matica, a zatim i HPD‑u Željezničar potiče i vodi planinarski rad s djecom i mladima te organizira planinarske škole. Organizator je i vođa brojnih izleta i tečaja te pokretač brojnih akcija. Nositelj je stručnih naziva vodič instruktor, markacist i čuvar planinske prirode. Uredio je i grafički pripremio desetke planinarskih publikacija. Bio je izvršni i grafički urednik časopisa Meridijani, Turist plus, Ekološki glasnik, Speleolog te više stotina knjiga i drugih izdanja. Nositelj je Plakete HPS‑a, najvišeg priznanja Hrvatske planinarske obilaznice i brojnih drugih planinarskih nagrada i priznanja.
O svojoj novoj knjizi Alan Čaplar zaključno kaže: “Planinarski vodič ne živi kada stoji na polici, nego kada se koristi”.
