Putujete li u srce Slavonije autocestom Slavonikom, pred vama će se otvoriti idilični vidici usidreni u ravnicu i nadsvođeni nepreglednim obzorom. Negdje na mističnoj granici ravnice i neba smjestio se i Ivandvor. Ovdje, u pitoresknom krajoliku, galopira krdo lipicanaca, nesputano uživajući u slobodi. Nakon što stasaju, svoju će raskoš pokazati i u obližnjem Đakovu, u velikom manježu Državne ergele. Osnovana 1506., jedna je od najstarijih u Europi. Primjerice, pune je 74 godine starija od ergele u Lipici, zavičaju te veličanstvene pasmine.
Lipicanci, konji “koje kad dotičeš, dotičeš povijest” (F. Westerman), nezaobilazan su dio cjelogodišnjih programa Ergele Đakovo. Jednako tako, među glavnim su atrakcijama velikih godišnjih manifestacija. U povorci daleko poznatih Đakovačkih vezova, kulturno-folklorne priredbe s polustoljetnom tradicijom, izmjenjuju se s pjevačima i plesačima iz brojnih zemalja. Konjsko rzanje dopunjuje se s veselim stihovima bećarca, tradicionalne slavonske glazbene forme, ali i s jekom sablji iz ritualnog plesa ljepotica iz sela Gorjani, koji je upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.
U Đakovu se nalazi i najmonumentalnija sakralna građevina u Slavoniji - đakovačka katedrala posvećena sv. Petru za koju je sam papa Ivan XXIII. rekao da je najljepša crkva između Venecije i Carigrada. Dao ju je sagraditi đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer 1866. godine kako bi dao važnost Đakovu kao crkvenom središtu Slavonije. U 84 metra visoku vladaricu đakovačkih vizura ugrađeno je sedam milijuna opeka, a u njene temelje 395 pilona od slavonskog hrasta. Jednako lijepa izvana i iznutra, s raskošnim vitrajima i oltarom, predstavlja jednu od najpoznatijih sakralnih građevina u Hrvatskoj.
Đakovo, kao i u cijela Slavonija, njeguje posebnu gastronomsku tradiciju. Stanovnici ovoga kraja očuvali su tradicionalna jela kojima se i danas ponose. Kulin, šunka, kobasica, slanina i čvarci postali su brend i neizostavni gastronomski užitak u kojem bi svaki gost trebao uživati. Tradicionalni način proizvodnje ovih delicija pridonosi njihovoj originalnosti te Đakovo i Đakovštinu ističe kao poseban gastronomski dragulj.
Osim u bogatoj gastronomskoj ponudi, već više od dvije tisuće godina se uživa i u đakovačkim vinima, a tradicija đakovačkih vinograda svoju je mističnost i savršenstvo okusa zadržala sve do danas.
Osim Nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku katedralu smješten je i podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije. U njemu možete kušati poznata đakovačka misna vina. U đakovačkom vinogorju među bijelim se sortama ističe graševina, a osim nje i traminac, jedna od omiljenih sorti istočne Hrvatske. Posjetite vinsko-turističku cestu Mandićevac i vinsko-turističku cestu Zlatarevac u Trnavi, izaberite nešto iz bogate ponude ovisno o raspoloženju i prepustite se čarima uživanja.