Dijana Hršak ima, kaže, privilegiran posao. Čuva prirodu i brine o njoj. Ujedno, kao ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, osmišljava način pomirenja prirode i čovjeka za dobrobit oboje. Već mjesecima joj je "ured" u Zelenjaku, zaštićenom području prirode koje se prostire područjem grada Klanjca te općinama Kumrovec i Tuhelj. Tu su, kraj jedinstvenog spomenika hrvatskoj himni, "Lijepoj našoj", u tijeku radovi na gradnji staze kroz krošnje. Staza je to koja se realizira u sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode, čija će gradnja stajati 1,65 milijuna kuna.
Dijana Hršak je sigurna da će doživljaj biti vrijedan svake uložene kune. Iako za nju, pasioniranu ljubiteljicu prirode, dobrobit koju staza pruža nema cijene.
Zanemarimo li na trenutak blagodati krajolika i čudesne ljepote, službena verzija ide ovako: - Cilj projekta Zagorje ABECEDA prirode je proširenje sadržaja na odredištima prirodne baštine, a u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa. Pritom će se osigurati dostupnost, uz očuvanje prirode i održivi razvoj - govori nam formalnosti Dijana.
Trenutak kad joj ushićenje u glasu naraste onaj je kad opisuje jedinstvene šetnje kroz krošnje, kako ih je ona zamislila, a slovenska ju tvrtka realizira.
- Staza će biti dugačka 125 metara. Na početku će se dizati na odgovarajuću razinu uz pomoć stepenica, imat će i rampu za osobe s invaliditetom, a potom će prolaziti među krošnjama na visini od pola metra do pet metara iznad terena. U finišu ima sjajan pogled prema spomeniku 'Lijepoj našoj'. Tu posjetitelji silaze po stepenicama i rampom te šumskim putem nastavljaju prema spomeniku. U međuvremenu, svaki je metar od njih 125, raritetan doživljaj. Šetnja kroz krošnje posjetitelje uvodi u prirodno okruženje s potpuno drukčijom vizurom nego s terena. Namjena staze je prikazati posjetiteljima prirodu, biljke i ptice na drukčiji način. Staza vodi među krošnjama na način da se što je moguće više približava velikim stablima. Ona nije samo šetnica nego i poučna tematska staza čija je tema zaštićena prirodna baština odnosno zaštićene biljne i životinjske vrste.
Smještaj i oblikovanje staze slijedi načelo što manjeg zadiranja u prirodni okoliš. Staza djelomično stoji, odnosno visi na postojećim stablima, a djelomično je poduprta okruglim drvenim stupovima. Gdje je god to moguće, staza se pomoću pletene žice vješa na najbližu jaku granu tik uz deblo ili podupire obuhvaćaju dva stabla. Svi detalji se izvode na način da se stabla ne oštete i da je omogućen njihov nesmetan rast. Tamo gdje vješanje, odnosno pričvršćivanje na stabla nije moguće, podupiranje se obavlja okruglim drvenim stupovima različitih visina, postavljenim pod različitim nagibima, čime se simuliraju stabla u prirodi - opisuje ravnateljica budućnost koja je tik iza ugla.
Da nije bilo korone i slovenske tvrtke na gradnji, stazom bi se već i šetalo. Ovako će se za jedinstven doživljaj još pričekati .
U miru i spokoju Zelenjaka lako je pronaći Dijanin entuzijazam.
Iako uz državnu cestu, već ulaskom u šumu u području Cesarske gore u dolini rijeke Sutle, gubi se dodir s civilizacijski neizbježnim sadržajima urbanog svijeta. Pokušali smo odgonetnuti miris u zraku. - Svježina - točno je, zatvorenih očiju, bez krzmanja u glasu, opisala Dijana Hršak. Nosnicama ugodnu svježinu, lagani vjetrić donosi od rijeke Sutle, čiji se žubor jasno čuje. Prolazak klancem između dva brda i oku je impozantan.
Šetnica kroz krošnje projektirana je ovdje upravo zbog lokaliteta. Personaliziranog, kakvog drugdje nema. To je područje savršeno uklopilo prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti tog kraja.
Osim što je vodi ljubav prema prirodi, ravnateljica Dijana velika ljubiteljica povijesti i tradicije, a svoju će strast, vjeruje, novim sadržajima prenijeti i na namjernika.
- Najpoznatiji smo po jedinstvenom spomeniku 'Lijepoj našoj', koji je 24. studenoga 1935., u povodom 100. godišnjice objave pjesme 'Horvatska domovina', podigla Družba Braće Hrvatskoga Zmaja. Podignut je u čast autoru Antunu Mihanoviću - kaže nam Dijana Hršak.
Stariji stanovnici sjećaju se da su im roditelji pričali kako je na dan otkrivanja spomenika bilo veliko nevrijeme, no to nije spriječilo 20.000 ljudi da prisustvuje svečanosti.
Jedna od stvari koje će šetači među krošnjama čuti nakon prelaska impresivnih 125 metara, bit će da pjesma "Horvatska domovina" nije ispjevana s pretenzijom da postane hrvatska himna nego je bila samo jedna od rodoljubnih pjesama svog vremena. Po prvom se stihu, "Lijepa naša domovino", počela zvati krajem 90-ih godina 19. stoljeća.
Upravo je uz spomenik vezana dodana vrijednost staze. Na kraju je staze skulptura slična trubi, izvana crna iznutra crvena, koja će suptilno emitirati hrvatsku himnu.
Neće samo staza biti atrakcija, nego i cijeli prostor koji ju okružuje.
- Na ravnom području tik uz prilazni put i pod stazom među krošnjama predviđa se sadnja velike površine hrvatske perunike: Iris croatica je nacionalni simbol, a uz to je biljna vrsta koja je važna za ovo područje - objašnjava Dijana Hršak, kaže da zažmirimo i zamislimo polje ljubičastih cvjetova. Čudesno i snažno.
Uz stazu među krošnjama, još su dvije poučne staze u Zelenjaku, Eko staza Cesarskom gorom i Geološka staza na Risvičkoj gori. Na istaknutom hrptu Risvičke gore, iznad Spomenika himni u Zelenjaku, stoji barokno-klasicistička kapela Majke Božje Snježne.
U blizini je i srednjovjekovna utvrda Cesargrad iz 14. stoljeća. Legenda kaže da se Cesargrad sagradili vitezovi templari. Utvrda je u Seljačkoj buni opljačkana i zapaljena. Obnavlja ih plemenitaška obitelj Erdödy, no gradnjom novih dvora klanječkih, obitelj se seli i utvrda se prepušta propadanju.
Promatračnica u obliku gnijezda još je jedna jedinstvena atrakcija uz stazu do koje će posjetitelji dolaziti ljestvama. Također, staza će sadržavati interpretacijske ploče sa svim zanimljivim podacima vezanima uz lokalitet. Bit će na njoj i njihaljke za aktivniji boravak u prirodi, a i one će biti prilagođene osobama s invaliditetom. Predviđeni će sadržaj stvoriti unikatnu turističku ponudu i posjetiteljima na poseban način ponuditi sadržaje vezane uz zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu područja - ponosna je Dijana Hršak na buduću turističku atrakciju zagorskoga kraja.
- Krajnja namjera je potaknuti lokalnu zajednicu da aktivnije sudjeluje u uvođenju zaštićenih krajolika u turističku ponudu. To je, uz zdravstveni turizam, najbrže rastuća grana turizma u svijetu - rekao je na predstavljanju projekta krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.
Šetnja među krošnjama zaštićenog krajolika nesumnjivo će biti jedinstveno iskustvo. U Hrvatskoj to je moguće samo u dolini rijeke Sutle.