Nakon više od godinu dana mirovanja, Grički top, jedna od poznatih zagrebačkih znamenitosti, ponovno će od 14. veljače 2022. označavati podne, javili su na Facebook stranici Grada Zagreba.
Na neke se stvari godinama naprosto moglo računati. Primjerice, da će točno u podne, baš svaki dan, iz kule Lotrščak, jednog od najpoznatijih zagrebačkih simbola, odjeknuti tutanj gričkog topa. Ta se tradicija sada, nakon više od godinu dana, napokon vraća, a mi vas podsjećamo na njezinu zanimljivu povijest.
Grički top prvi se put oglasio na Novu godinu 1877. Tadašnja gradska uprava odlučila ga je instalirati kako bi se, prema njegovu označavanju podneva, mogli ravnati zvonari gradskih crkava. Utihnuo je samo na nekoliko godina, u razdoblju od kraja Prvoga svjetskog rata do 1927., te nakon zagrebačkog potresa 2020., a osim ta dva razdoblja svaki se dan javljao s južnog prozora četvrtog kata kule, i to "bukom" od 140 decibela koja se - za mirnih dana - može čuti i južno od Save.
No, pucnja ne bi bilo bez topnika. Posao je to koji je dosad radilo samo nekoliko ljudi, a mi smo prošle godne razgovarali s aktualnim, 44-godišnjim Alemom Tutundžićem iz Zagreba. Kao topnik radi već 14 godina. Prije toga je radio u ZET-u, a onda je jednoga dana vidio natječaj i javio se. Prvi je put zapucao 14. travnja 2008. godine. U podne nije kod topa jedino kada je na godišnjem, no i tada se top oglasi jer Tutundžića mijenja osoblje tvrtke koja dobavlja punjenja za top.
"To je zanimljiv i jedinstven posao", govori.
Moramo se složiti - nije baš često da se podne obilježava na taj način i da je taj čin toliko utkan u svakodnevni život stanovnika drugih gradova. Kao što i sam Alem priznaje, riječ je o poslu koji podrazumijeva čuvanje zagrebačke tradicije, onoga što, kako kaže, opisuje grad u kojem živimo, ali i cijelu zemlju.
No, ono što ga najviše raduje u njegovu poslu jest reakcija djece koja pohode kulu Lotrščak kako bi doživjela pucanj iz topa.
"Djeca se jako razvesele. To im predstavlja jedan trenutak djetinjstva, i to je ono što vrijedi", dodaje.
Naravno, njegov posao podrazumijeva i sigurnosne mjere. Top je, prije samog pucanja, potrebno pregledati, a njime je potrebno rukovati na siguran način jer se radi o opasnim i zapaljivim tvarima.
Kula Lotrščak, u koju Alem svakodnevno dolazi na posao, danas je sastavni dio Javne ustanove Galerija Klovićevi dvori. Otvorena je za posjetitelje i iz nje se pruža predivan pogled na grad. Radi svaki dan, osim ponedjeljkom, a ima i vrlo zanimljivu povijest.
Nastala je nakon što je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom Zlatnom bulom 1242. godine proglasio Gradec slobodnim kraljevskim gradom. Pritom je obvezao stanovnike Gradeca da svoj grad opašu zidinama i kulama. Njih su gradili ukupno dva desetljeća, a dovršene su 1266. godine. Upravo te godine niknula je i kula Lotrščak, kojoj je zadaća bila braniti južni ulaz u grad.
Tada je, doduše, izgledala puno drugačije nego sada. Prema starim crtežima, smatra se da je imala samo dva kata i dva prozora na svakom od njih, a ime je dobila po tzv. zvonu lopova (na latinskom, campana latrunculorum ili iskrivljeno starozagrebački "lotrijašâ"), koje se oglašavalo navečer, prije nego što bi se zatvorila gradska vrata.
S prolaskom vremena mijenjao se i njezin izgled. Najvažnije promjene vežu se uz 1857. godinu. Tada je kula dozidana. Sazdana je od nepravilnog kamenja, a njezini su zidovi debeli čak 195 centimetara (osim četvrtog kata gdje su sagrađeni od opeke i mnogo tanji). Visoka je 19 metara, a s kupolom i krovištem doseže 30.
Grad je ponekad kulu, kada nisu imali novca za njezino održavanje, davao u zakup građanima. Primjerice, u 17. stoljeću korištena je kao trgovačko skladište. U 19. stoljeću u njezinu je prizemlju čak bila smještena kavana, a korištena je i kao stambeni prostor.
Kula Lotrščak, koja se isprva zvala kula od Dverca, danas je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.