Povijesna jezgra grada Osijeka
Čarobna barokna Tvrđa, biser Grada na Dravi, nastala je u davno odmaklom 18. stoljeću kao civilno-vojna utvrda. Stara Tvrđa iznikla je nakon istjerivanja Osmanlija iz Osijeka i Slavonije krajem 17. stoljeća. Ušavši u sastav Habsburške Monarhije, Osijek je postao važno vojno središte regije u kojem su obitavali brojni vojnici, časnici i civili Monarhije, kasnije Austro-Ugarske. Tvrđa krije brojne znamenitosti: škole, muzeje i kulturne institucije. Baš kao što i danas vrvi mladima u noćnim satima, prije 200 godina naišli biste u Tvrđi na prepune gostionice u kojima se uživa uz čašicu-dvije dobre kapljice.
Vinski trg, srce stare Tvrđe
Trg Svetog Trojstva u Tvrđi središte je barokne jezgre, a sretnici ga mogu vidjeti na novčanici od 200 kuna na kojoj se još prikazuje Kužni pil te nekadašnja zgrada Generalkomande, današnja zgrada Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera. No, prvotni naziv ovog čuvenog trga svjedoči o važnosti vina za grad. Originalno mu je ime bilo Vinski trg (njem. Weinplatz) jer su se petkom i subotom vina dopremala iz Baranje te prodavala vojnicima i gostioničarima Tvrđe. Iako je Vinski trg promijenio ime, tradicija potrage za dobrom čašicom izdržala je test vremena te Tvrđa je bila i ostala središnje mjesto zabave u gradu.
Bećarina, namet na veselje
U staroj Tvrđi nekoć je postojao neobičan porez. U 18. stoljeću javna se rasvjeta u gradu palila ručno, a trošak za to podmirivao se, između ostaloga, od vinskog prireza po buretu vina pristiglog u grad (Weinaufschlag) i od bećarine (Taxa vagabundorum). Bećarinu je plaćao svatko pripit ili trijezan zatečen na ulicama Tvrđe u kasnim noćnim satima jer upravo se zbog takvih pojedinaca rasvjeta i morala održavati. Deblji kraj priče najčešće su izvlačili vojnici željni noćnih izlazaka i uživanja u vinu u jednoj od mnogobrojnih gostionica Tvrđe.
Vinske priče koje teku do današnjih dana
Da je Osijek bio i ostao urbano i izvanagrarno vinsko središte regije svjedoči činjenica da se u gradu danas itekako zna uživati u dobroj kapljici. No, osim što ga konzumiraju, Osječani vino znaju i vrhunski proizvesti! Tako je nastao pojam „Osječki vinari“ koji obuhvaća male i velike proizvođače „s osječkom adresom“, čiji su se vinogradi i vinski podrumi smjestili u plodonosnim vinogorjima hrvatskog Podunavlja: Baranji i Erdutu. Osječki vinari su: Josić, Kusić, Kalazić i Novački u Baranji te Antunović, Siber, Brzica, Iuris, Pavić i Borojević u Erdutu. Želite li u vinima uživati na otvorenome, a ne samo u restoranima, pridružite nam se na Sajmu antikviteta (5. studenog 2022. u Parku kralja Držislava) i na Adventu u Tvrđi u prosincu!