ČUDA PRIRODE

Misteriozni oblici, stabla iz kojih "teče krv"... Ovo je deset najneobičnijih šuma na svijetu

Zaboravite hrast, grab i meku mahovinu, ove šume rastu usred pustinje i vode, a najstarije stablo napunilo je nevjerojatnih 5065 godina
 iStock/

Šuma Quiver Tree, Namibija

image
Mlenny/Getty Images/istockphoto

Pustinja baš i nije mjesto u kojem bismo očekivali pronaći šumu, no u južnoj Namibiji upravo to je slučaj. Tamo, naime, raste šuma specifičnog drveta Aloidendron dichotomum (na engelskom: quiver tree). Stablo je ime dobilo po svojim šupljim granama koje je tamošnje stanovništvo koristo za izradu tobolaca u koje su spremali svoje strijele. U ovoj neobičnoj šumi raste oko 250 stabala, a najstarija imaju 300 godina.

Potopljena šuma, Kazahstan

image
Taniche/Getty Images/istockphoto

Za razliku od većine šuma na našoj listi, ona koja “raste” u kazahstanskom jezeru Kaindy nije živa. Naime, bila je to standardna šuma sve dok 1911. godine potres nije uzrokovao odron zemlje, koji je formirao branu zahvaljujući kojoj je nastalo spomenuto jezero. Nažalost, drveće koje je raslo na tom području je potopljeno, a djelovanjem prirodnih elemenata s godinama svedeno na ogoljena debla.

Deadvlei, Namibija

image
Evenfh/Getty Images/istockphoto

Ponovno smo u Nambiji, ali zasluženo. Naime, na području nekad plodnog tla, koje se počelo isušivati nakon što su ga pješčane dine odsjekle od rijeke Tsauchab, danas se prostire vrlo neobična šuma posuđenih stabala, starih i do 1000 godina. Drveće nije istrunulo sve to vrijeme zbog iznimno malo vlage, a zahvaljujući tome, u kombinaciji s predivnim dinama, predstavlja nevjerojatan prizor.

Avenija baobaba, Madagaskar

image
Dennisvdw/Getty Images/istockphoto

Stablo baobaba ili adansonije, tzv. drvo majmunskog kruha, koje naraste do 30 metara u visinu i osam metara u širinu, danas je jedan od simbola Magadaskara. Najstariji primjerci na tamošnjoj Aveniji baobaba stari su i do 800 godina, a nekada davno bili su okruženi gustom prašumom. Nažalost, zbog iskorištavanja zemlje to više nije slučaj.

Šuma stabala zmajeve krvi, Jemen

image
Helovi/Getty Images/istockphoto

Krošnje u obliku suncobrana, kvrgave grane i sok jarkocrvene boje glavne su značajke Dracaene cinnabari, tzv. stabla zmajeve krvi. Riječ je o iznimno neobičnoj vrsti drveta koje raste na jemenskom otoku Sokotra. Nažalost, kao i većini drugih vrsta, ne piše joj se dobro. Prema predviđanjima, do 2080. godine mogla bi, zbog klimatskih promjena, izgubiti čak 45 posto svojeg staništa.

Hallerbos, Belgija

image
Sara_winter/Getty Images/istockphoto

Ako tražite prizor iz bajke, ova belgijska šuma na 552 hektara upravo je to, barem svakog proljeća. Naime, tada se tlo šume potpuno zaplavi zahvaljujući divljem zumbulu koji tamo raste u ogromnim količinama. Zahvaljujući tom “plavom tepihu”, Hallerbos se ponekad naziva Plava šuma.

Aokigahara, Japan

image
Toshiharu Arakawa/Getty Images/istockphoto

Ovu šumu, smještenu podno planine Fuji, ponekad se naziva “morem stabala” zbog njezine ogromne veličine. No, šumu prati i mnogo zloslutniji, misteriozniji imidž. Toliko je velika i gusta da šetači često moraju označavati svoj put kako se ne bi u njoj izgubili, a prati je i glas “najpopularnije lokacije za samoubojstva” u Japanu. Godine 2003. u šumi je pronađeno 105 tijela, a 2010. policija je objavila da se u njoj pokušalo ubiti čak 200 ljudi (54 je to i ostvarilo).

Šuma bambusa, Kina

image
Luxiangjian4711/Getty Images/istockphoto

Nažalost, zahvaljujući uzastpnom iskorištavanju, nepregledne šume bambusa uz rijeku Jangce danas su fragmentirane, no ono što je ostalo i dalje je jedino prirodno stanište legendarne velike pande, čijih 99 posto prehrane čini upravo bambus. I pande i šume bambusa već se godinama pokušava zaštititi, a napori su navodno urodili plodom - broj velikih pandi u divljini povećao se za gotovo 17 posto u proteklih deset godina, na i dalje malih 1800 pandi.

Iskrivljena šuma, Poljska

image
Mbprojekt_maciej_bledowski/Getty Images/istockphoto

Ova neobična šuma, u kojoj se nalazi 400 neobično zakrivljenih stabala bora, nalazi se kod grada Nowe Czarnowo na sjeverozapadu Poljske. Stabla su zasađena 1930. godine, no njihov je oblik i dalje misterij. Pretpostavlja se da je takav zahvaljujući ljudskoj intervenciji, no zašto se to radilo i, još bitnije, kako, i dalje je misterij.

Šuma Metuzalema, SAD

image
Hotaik Sung/Getty Images/istockphoto

Šumarak ispunjen nevjerojatno starim primjericima Pinusa longaevae nalazi se u Kaliforniji, u nacionalnoj šumi Inyo. Ime je dobio po jednom od svojih najstarijih stanovnika - boru starom čak 4847 godina ili, kako ga od milja zovu, Metuzalemu. Zanimljivo, znanstvenici su na istom području otkrili još starije drvo bora, koje je napunilo 5065 godina. Lokacije i jednog i drugog strogo su čuvana tajna kako bi ih se zaštitilo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 09:50