ČAROBNA ANDALUZIJA

Ovdje se gradovi bude iza 22 sata, arhitektura je veličanstvena, plaže lijepe, a vrtovi mirisni

Novinarka Like!-a direktnim je letom iz Zagreba posjetila Malagu, te iz nje otišla na izlete u Cordobu i Granadu

Plaza del Obispo, Malaga

 Val Thoermer/Depositphotos

Zašto ne biste otputovali u Malagu? Ryanair ima letove iz Zagreba srijedom i subotom, a iz Malage možete putovati dalje Andaluzijom, rekao mi je prijatelj, vlasnik jedne zagrebačke agencije kad sam mu se obratila za pomoć oko organizacije ljetnog putovanja. Bila je sredina srpnja, nismo imali ideju kamo otputovati osim što smo, nakon dvije pandemijske godine, silno željeli van Hrvatske. Malaga je zvučala primamljivo, no tih dana temperature u Andaluziji bile su preko 40 stupnjeva, a toplinski val u Španjolskoj i Portugalu odnio je preko 1000 života.

image

Detalj iz Malage

Karol Kozlowski/Depositphotos

U Andaluziji su i inače ljeta vrela, a što ako nas zahvati toplinski val? Vagali smo nekoliko sati za i protiv, a onda odlučili: idemo. I naša se odluka pokazala ispravnom: tijekom našeg boravka u Andaluziji temperature su se kretale između 30 i 37 Celzijevih stupnjeva na što smo već bili "baždareni".

U zračnu luku Pablo Ruiz Picasso u Malagi sletjeli smo početkom kolovoza, dočekao nas je unaprijed dogovoreni vozač i za petnaestak minuta bili smo u našem apartmanu u pješačkoj zoni samoga centra grada. Prošla su 22 sata, a kao da je život tek počeo.

image

Malaga

Andrey Bodrov/Depositphotos

Mnoštvo ljudi slijevalo se u restorane i tapas barove, no brzo smo našli mjesto za večeru. Već prvi pogled na cjenike bio je obećavajući: dobra ponuda lokalne hrane, ribe i morskih plodova, a sve po prihvatljivim cijenama. Neusporedivo nižim nego kod nas na Jadranu. I ništa neobično što smo večerali iza 23 sata jer mnogi su tek naručivali svoja jela. Idućih dana shvatili smo da se život u centru Malage velikim dijelom odvija noću: smrkavalo se oko 22 sata, bučilo do pet, a razdanjivalo iza sedam ujutro.

Malaga je grad i luka u Andaluziji na obali Sredozemnog mora, u regiji Costa del Sol, a ima oko 600.000 stanovnika. Grad su osnovali Feničani oko 1000 godine prije nove ere, a ime Malaga potječe od riječi "malaka" što na feničkom znači sol. U rimskom razdoblju je Malaga bila značajna luka, a imala je i rimsko kazalište, čiji su ostaci jedna od gradskih znamenitosti. Malaga je bila jedan od prvih španjolskih gradova koji su u 8. stoljeću zauzeli Arapi (Mauri) i zadržali se sve do 1487. godine kada je grad zauzela španjolska kršćanska vojska. Tragovi te burne i bogate prošlosti vidljivi su u povijesnoj jezgri grada koja se može obići u jednom danu.

image

Biskupska palača u Malagi

/Depositphotos

Alcazaba je vjerojatno najpoznatija turistička atrakcija u Malagi. Mauri je izgradili u 11. stoljeću, a ova je palača istodobno bila dom muslimanskih vladara i utvrda za zaštitu i obranu grada od katolika. Lokalitet je vrlo dobro očuvan i održavan. Od Alcazabe možete ići pješice do dvorca Gibralfaro stazom s koje se pruža prekrasan pogled na grad. Dvorac je izgrađen u 14. stoljeću kako bi zaštitio Alcazabu. Imao je baraku za smještaj vojnika, kao i svjetionik po čemu je dvorac dobio ime: Gibralfaro znači "planina svjetla".

image

Katedrala u Malagi

Tanja Rudež/

U podnožju Alcazabe nalazi se rimsko kazalište, najstarije mjesto u Malagi: sagrađeno je u prvom stoljeću nove ere, a korišteno je kao kazalište tijekom 2. stoljeća. Zatim je pretvoreno u groblje da bi konačno bilo napušteno. Ruševine rimskog kazališta otkrivene su tek 1951. godine kada je uništena zgrada koja je bila sagrađena na vrhu. Danas se tamo održavaju mnoge predstave na otvorenom.

image

Glavna ulica u Malagi

Tanja Rudež/

U središtu Malage nalazi se katedrala, jedna od najviših u Andaluziji. Radovi na njenoj izgradnji započeti su 1528. godine na temeljima stare gradske džamije. Gradnja je trajala 200 godina, a iznenada je prekinuta zbog nedostatka sredstava. Stoga katedrala nikada nije u potpunosti dovršena te ima samo jedan zvonik umjesto planirana dva. Građani ga zovu "La Manquita" (što znači onaj bez ruku).

image

Tradicionalne haljine za flamenco u Malagi

Depositphotos/

Malaga je rodni grad Pabla Picassa (1881.-1973.), jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća. Još za njegova života, a u doba Francove diktature u Malagi je planirano je otvorenje Picassova muzeja. No, ta ideja realizirana tek 2003. godine kada je u palači Buenavista otvoren Picassov muzej u kome se nalazi 285 umjetnikovih radova koje je donirala njegova obitelj. U Malagi je rođen i slavni glumac Antonio Banderas, ali on zasad nema svoj muzej. No, svakako se isplati posjetiti Musej Carmen Thyssen, čiji je glavni fokus na španjolsko slikarstvo 19. stoljeća, te Centar Pompidou Malaga. Taj ogranak poznatog muzeja suvremene umjetnosti u Parizu, smješten na u zanimljivoj zgradi u obliku kocke na živahnoj rivi punoj štandova, kafića i restorana.

image

Botanički vrt u Malagi

Tanja Rudež/

Na sjevernom rubu grada nalazi se Botanički vrt (Jardín Botánico Histórico La Concepción), najveći vrt tropskog i suptropskog bilja u Europi. Utemeljen je 1855. godine, a do 1990. godine, kada ga je otkupilo Gradsko vijeće Malage, bio je privatno vlasništvo. Botanički vrt Concepción sadrži impozantnu zbirku od oko 25.000 biljaka, a za njegov obilzak potrebna su dva-tri sata.

image

Šetnica u Malagi

Tanja Rudež/

Do vrta se stiže gradskim autobusom koji polazi sa stanice u neposrednoj blizini tržnice Atarazanas. Ta zatvorena tržnica, smještena u zgradi iz 19. stoljeća sa zanimljivim vitražima, nudi izvrsnu ponudu voća, povrća, mesa, sira i ribe... Sve je tako primamljivo i što je još važnije dostupno (cijene su otprilike kao na Dolcu ili niže) da ne možete odoljeti. Tijekom tjedan dana boravka u Andaluziji svakodnevno smo išli i u supermarkete u kojima su cijene za razliku od onih u Hrvatskoj nisu mijenjale: namirnice su u prosjek bile kao u Zagrebu prije mjesec dana ili čak niže. Uz tržnicu Atarazanas su i barovi u kojima se fino jede, ali treba biti oprezan i držati torbicu ili novčanik na oku. Malaga je u osnovi vrlo siguran grad, no nije lišena džeparoša koji love svoju priliku.

image

Torremolinos, Malaga

Tanja Rudež/

Od nekoliko gradskih plaža najbliža nam je bila Malagueta koja se nalazi uz luku, a od centra grada je na 20 minuta hoda. To je pješčana plaža koja podjednako privlači i turiste i domaće stanovništvo, a ima sanitarni čvor te nekoliko ugostiteljskih objekata. Nama se, međutim, više svidjela plaža Bajondillo u Torremolinosu, nekadašnjem ribarskom, a danas turističkom mjestu oko 12 kilometara od središta Malage. Do Torremolinosa se stiže gradskim autobusom koji vozi svakih 10-15 minuta. I Bajondillo je pješčana plaža, no umjesto na golom i vrelom pijesku, mi smo se smjestili ispod krošnji palmi na kojima su zelene papigice neumorno čavrljale. U jednom od restorana na plaži konačno smo probali lokalni specijaltet espetos, srdele koje se peku na žaru poput ražnjića.

Uoči puta u Malagu napravili smo vrlo ambiciozan plan koji je uključivao izlete u Cordobu, Granadu, Sevillu te Tanger u Maroku. No, nije bilo dovoljno vremena za sve to pa smo naše ambicije sveli na Cordobu i Granadu, a za prijevozno sredstvo izabrali smo vlak. Španjolska ima izvrsne, brze vlakove iako ne i jeftine. Primjerice, povratna karta do 140 kilometara udaljene Cordobe stajala je 47 eura. No, španjolski su vlakovi uistinu kao svemirski brodovi u usporedbi s našima, a tijekom 70 minuta vožnje u unutrašnjost Andaluzije pozornost privlače maslinici koji se nižu jedan za drugim. U doba kad smo boravili u Andaluziji (početak kolovoza) u vlakovima, autobusima i taksijima bile su obavezne maske što su svi bespogovorno poštovali.

image

Most na rijeci Guadalquivir u Cordobi

Depositphotos/

Cordoba, gdje su u srpnju maksimalne temperature danima bile 44 Celzijeva stupnja, dočekala nas je s umjerenom temperaturom od oko 30 stupnjeva koja je toga dana dosegla maksimum od 35 stupnjeva. No, nije bilo vlage tako da smo s lakoćom hodali povijesnom jezgrom grada koji je 1000. godine bio prijestolnica svijeta. Cordobu su utemeljili Kartažani u drugom stoljeću prije nove ere, 152. godine osvojili su je Rimljani, a pod vlast Arapa grad je pao 715. godine.

image

Vrtovi palače Alcazar de los Reyes Cristianos u Cordobi

Figurniy Sergey/Depositphotos

Sredinom 9. stoljeća Cordoba se mogla pohvaliti tekućom vodom, kanalizacijom, bolnicama, promenadama s kolnicima, vrtovima i fontanama, trgovinama, bibliotekama, javnim kupaonicama. Grad je bio središte medicine, astronomije, matematike i kulture, a iako su muslimani bili većinsko i privilegirano stanovništvo, dopuštali su kršćanima i Židovima da poštuju svoje zakone. Dekadencija grada počela je u 11. stoljeću, a Cordobu su 1236. godine osvojili kršćani. Danas je Cordoba važno turističko središte s očuvanom urbanom maurskom arhitekturom. Glavna znamenitost je Mezquita, građena od 785. do 987. godine, koja je bila najveća džamija u Španjolskoj. No, kada su kršćanske snage osvojile Cordobu, džamija je ponovno posvećena kao kršćanska crkva i danas je katedrala. U blizi Mezquite nalazi se Alcazar de Los Reyes Cristianos, palača iz 14. stoljeća s prekrasnim vrtovima te Juderia, stara židovska četvrt s mrežom uskih ulica u kojima su danas restorani i trgovine sa suvenirima.

image

Cordoba

Depositphotos/

Jedan dan izdvojili smo za posjet Granadi, fascinantnom gradu u podnožju Sierra Nevade. Granada je poznata po Alhambri, tvrđavi Nasrida koji su bili posljednji maurski vladari Andaluzije.

image

Palača Alhambra u Granadi

Depositphotos/

Alhambra je doslovno mali grad, a njena najvažnija znamenitost je palača Nasrid u koju se može ući samo prema unaprijed određenom vremenu. Nas je fascinirala šetnja kroz park Generalife gdje je smještena ljetna palača vladara Alhambre. Ako bismo s dvije riječi trebali opisati Alhambru, za čiji posjet je potrebno izdvojiti barem tri sata, bile bi to voda u fontanama i fascinantno raslinje. Granada je poznata i po arapskoj četvrti Albacin, gdje se osjećate kao da ste u Tunisu ili Maroku, ne samo po arhitekturi nego i po brojnim dućanima u kojima se prodaju suveniri i kožni predmeti.

image

Granada

Depositphotos/
image

Arapski prozor na palači Alhambra

Jordi Salas/Depositphotos

Naposljetku, posljednji dan našeg boravka u Andaluziji bio je u znaku manifestacije Malaga Feria, koja je počela u ponoć 12. na 13. kolovoz spektakularnim vatrometom u luci.

image

Festival u Malagi

Tanja Rudež/

Tijekom sedam dana te manifestacije slavi se 19. kolovoz 1487. godine kad su kršćani zauzeli Malagu. Kako je naš let bio 13. kolovoza navečer, cijeli dan mogli smo uživati u veselju mnoštva ljudi i djece koji su se slili u grad. Među njima bili su i članovi kulturno-umjetničkog društva, mahom iznad 70 godina koji su neumorno plesali iako se temperatura popela na 35 Celzijevih stupnjeva. Odlično pivo San Miguel prodavalo se za jedan euro po čaši, no većina ljudi pila je hladni Cartojal, slatko bijelo vino s 15 posto alkohola. Kad smo u 18 sati naposljetku morali krenuti taksijem prema zračnoj luci, bilo nam je žao što se i mi ne možemo pridružiti tom opuštenom, raspjevanom i veselom mnoštvu.

image

Tanja Rudež u Alhambri u Granadi

privatna arhiva
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. rujan 2022 09:32