Jezerima hrlimo otkad znamo za sebe. Ta vodena površina oduvijek je bila mamac za ljudski rod, a ne prestaje očaravati niti danas. Jezera naprosto plijene svojom ljepotom, misterioznošću ili nevjerojatnim karakteristikama. U ovom tekstu mi smo se odlučili pozabaviti veličinom i odvesti vas na zanimljivo vodeno putovanje po 10 površinom najvećih svjetskih jezera. Ono nas je nerijetko odvodilo u Sjevernu Ameriku, ali i u brojne druge dijelove svijeta...
Kaspijsko more
Dugačko čak 1199 kilometara, površine 371 tisuću četvornih kilometara i zapremine 78.200 kubičnih kilometara, Kaspijsko more neprikosnoveni je svjetski rekorder po veličini. Na njegove se obale naslanja čak pet zemalja - Kazahstan, Rusija, Turkmenistan, Azerbajdžan i Iran. Drevni stanovnici koji su živjeli uz njegove obale smatrali su ga oceanom - što zbog veličine, što zbog slanosti. Što se tiče slanosti, nije slano kao more već je blaže, a slavi ga se i zbog izvanrednog kavijara. Duboko je 1025 metara.
Superior
Bez sumnje još jedan rekorder. Ne samo da je riječ o drugom najvećem jezeru na svijetu već je to i najveće od Velikih jezera Sjeverne Amerike i površinom najveće svjetsko slatkovodno jezero. Što se tiče volumena, riječ je o trećem najvećem slatkovodnom jezeru na svijetu. Površina mu je 82.100 četvornih kilometara, a dugačko je 616 kilometara. Njegovo lokalno ime je gichigami, što znači “veliko more”. Najhladnije je od sjevernoameričkih Velikih jezera i duboko više od 400 metara, a poznato je i po vrlo opasnim strujama. Inače predstavlja iznimno popularan prometni put.
Viktorija
Površine 68.870 četvornih kilometara i duljine 322 kilometara, ovo jezero na koje se naslanjanju Uganda, Kenija i Tanzanija treće je najveće jezero na svijetu. Ime je dobilo po kraljici Viktoriji, a inače je najveće jezero u Africi i drugo najveće slatkovodno jezero na svijetu nakon jezera Superior. Jedno je o Velikih jezera Afrike i glavni rezervoar rijeke Nil. Dom je više do 200 različitih vrsta riba. Inače, smatra ga se najopasnijim jezerom na svijetu - upravo ono na godišnjoj razini uzima najviše ljudskih života od svih jezera (glavni su krivci vrlo promjenjiviji vremenski uvjeti i krokodili). Duboko je samo 84 metra, a broji 85 otoka.
Huron
Jezero Huron u Sjevernoj Americi četvrto je najveće jezero na svijetu i jedno od pet Velikih jezera Sjeverne Amerike. Ime je dobilo po lokalnom narodu koji je nekad živio u toj regiji, odnosno imenu koje su tom narodu nadjenuli Francuzi. Dugačko je 332 kilometara, a površina mu je 59.600 četvornih kilometara. Može se pohvaliti s nevjerojatnih 30.000 otoka i najdužom obalom od svih Velikih jezera. Huron je poznat i po mnogim olupinama - broje se doslovno u tisućama. Duboko je 229 metara, a u njemu se nalazi i najveći jezerski otok na svijetu - Manitoulin.
Michigan
Sa svojih 494 kilometra duljine i 58.000 četvornih metara površine ovo je jezero peto najveće na svijetu i, ponovno, jedno od Velikih jezera Sjeverne Amerike. Dapače, drugo je najveće po volumenu vode i treće po površini u toj jezerskoj grupaciji. Također, jedino je od Velikih jezera koja se u potpunosti nalaze unutar granica Sjedinjenih Država. Njegovo aktualno, suvremeno ime je izvedenica od Ojibwe riječi “michi-gami”, što znači velika voda. Maksimalna mu je dubina 280 metara, a kupanje u njemu je izrazito riskantan pothvat. Struje su vrlo jake, a dno neravno i prepuno rupa i ponora.
Tanganjika
Ovo površinom šesto najveće jezero na svijetu drugo je najveće jezero po volumenu na planetu, drugo najstarije slatkovodno jezero i drugo najdublje. Dugačko je 676 kilometara, a površina mu je 32.600 četvornih kilometara. Ime mu znači “veliko jezero koje se širi kao ravnica”. Isto tako, drugo je najstarije i drugo najdublje slatkovodno jezero na svijetu. Okružuju ga četiri zemlje - Tanzanija, Burundi, DR Kongo i Zambija, a u njemu živi i nilski krokodil pa se kupanje baš i ne preporučuje. Duboko je 1470 metara.
Bajkalsko jezero
Ovo jezero u Rusiji može se pohvaliti površinom od 31.500 četvornih kilometara te duljinom od 636 kilometara. Sedmo je najveće jezero na svijetu, ali i najveće slatkovodno jezero po volumenu. Naime, ono skriva između 22 i 23 posto svjetske slatke vode. Naime, sadrži više vode nego sva sjevernoamerička Velika jezera zajedno. Isto tako je i najdublje jezero na svijetu (1632 metra) i smatra ga se jednim od najbistrijih. UNESCO ga je uvrstio na Popis svjetske baštine 1996. godine. Dom je 1700 vrsta biljaka i životinja, a broji i 27 otoka od kojih je većina nenaseljena.
Great Bear Lake
Osmo najveće jezero na svijetu najveće je jezero u Kanadi, ali i četvrto najveće jezero u Sjevernoj Americi. Površina mu je 31.000 četvornih kilometara, a duljina 373 kilometra. Ime dolazi iz jezika Chipewyan, odnosno riječi “satudene”, što u prijevodu znači grizzly bear water people. Najdublja točka mu iznosi 446 metara, voda mu je kristalno čista, no najsiromašnije je ribom od svih kanadskih Velikih jezera.
Malavi
Deveto najveće jezero na svijetu ima površinu od 29.500 četvornih kilometara i dugačko je 579 kilometara. Njegove obale dijele Malavi, Mozambik i Tanzanija. U Tanzaniji ga doduše znaju po imenu Lake Nyasa, a u Mozambiku kao Lago Niassa. Prema zapremini, riječ je o četvrtom najvećem slatkovodnom jezeru na svijetu, također i trećem najduljem i drugom najdubljem jezeru u Africi. Dom je više vrsta riba od bilo kojeg jezera - u njemu živi stotine endemičnih ciklida. Duboko je 706 metara.
Great Slave Lake
Deseto najveće jezero na svijetu nalazi se u Kanadi. Riječ je i o najdubljem jezeru u Sjevernoj Americi. Duboko je čak 614 metara, a prema volumenu vode je 12. najveće na svijetu. Dugačko je inače 480 kilometara, a površina mu je 27.000 četvornih kilometara. Zbog svoje lokacije na jugu arktičkog kruga jezero se zaleđuje preko zime, a led je toliko postojan da lokalci uspijevaju u njemu izdubiti ledenu cestu, odnosno prečac koji povezuje Yellowknife i Dettah. Ostatak godine na njega hrle ribolovci i jedriličari.
