AKTIVNI ODMOR

Ludbreg: centar svijeta želi postati centar outdoor aktivnosti. I dobro mu ide!

Šest biciklističkih staza, različite duljine i zahtjevnosti, već je dostupno, a planova je mnogo - od pješačkih staza do kanuinga
Staze su različite duljine te zahtjevnosti
 Zeljko Hajdinjak/Cropix

"Meni je mileše gladen sedeti pod svojom hruškom nek se bogactvo sveta imeti", ustvrdio je svojedobno Mladen Kerstner, tvorac "Mejaša" i "Gruntovčana", o svojem rodnom kraju. Razumjeli smo ga već na prvu, a do srži shvatili što je točno mislio kad smo ovaj tjedan i sami imali prilike posjetiti njegov Ludbreg. Doduše, nismo sjedili ispod kruške. Upravo suprotno, bili smo vrlo aktivni - grad i okolicu istraživali smo biciklom.

image
Avantura je započela u "centru svijeta" u Ludbregu. Vožnji po novo predstavljenim stazama prisustvovali su gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, predstavnici tvrtke Spot i njezina brenda Trail - Full Cycling Experience Karlo Kučan i Nikolina Breber te novinarka Like!-a
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Ako bismo to iskustvo i sam posjet Ludbregu i njegovu okruženju trebali sumirati u jednoj jedinoj rečenici, ona bi glasila ovako: nenametljivo simpatičan i pitom centar svijeta s predivnom prirodom, velikom ambicijom i dobro promišljenim planom.

"Ludbreg je centar svijeta, ali želimo postati i centar outdoor aktivnosti. Prvi korak koji smo učinili je organiziranje dana cikloturizma i predstavljanje šest biciklističkih ruta, od onih gradskih i obiteljskih do onih ozbiljnih, dugačkih i po 100-tinjak kilometara, dakle cestovnih ili brdskih ruta oko Kalnika ili uz rijeku Dravu", objašnjava nam Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

No, nije to sve. Konačna vizija mnogo je šira. "Prva faza je cikloturizam, a nakon toga slijedi predstavljanje hiking ruta od Ludbrega do Kalnika, šest ili sedam staza, ponovno od onih laganih do zahtjevnih. U trećoj fazi, na proljeće, idemo s kajakingom i kanuingom rijekom Bednjom i rijekom Dravom", govori Bilić.

image
Idila pitomog ludbreškog kraja
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Nismo previše duljili, bilo je vrijeme za pokret. Vani, ispred gradskih ureda, čekao nas je ostatak ekipe i "električne zvijeri" koje ćemo ubrzo "zahajati". Šest takvih električnih treking bicikala ubrzo će biti moguće unajmiti. Šest električnih gradskih već je dostupno u središtu tog grada s devet i pol tisuća stanovnika.

Na jedan od njih sjest će i sam gradonačelnik Bilić, doduše, u puno ležernijem izdanju od onog u kojem smo ga upoznali. Pitamo ga je li on "outdoor gradonačelnik"? Smije se, no čini se da nismo pogriješili. Priznaje da je zaljubljenik u biciklizam, hiking, da obožava vodu i da je svaki dan u prirodi. Kad je došao na čelo grada, želja mu je bila, dodaje, da pokuša izvući ljude iz stanova i kuća.

image
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Uz njega, tu su i Karlo Kučan i Nikolina Breber, predstavnici varaždinske tvrtke Spot d.o.o. i njezina brenda Trail - Full Cycling Experience, koja radi na razvoju i promociji staza u Ludbregu.

Svi troje, za razliku od mene koja prvi put u životu sjedam na takav bicikl, znaju što rade. Meni trebaju dodatne instrukcije o modeovima i brzinama, no i to kratko traje. Sve je jasno i dajemo se na put. Pred nama je sunčan dan, idealan za boravak na otvorenom, za desetke kilometara koje ćemo prijeći na svojevrsnoj, samo za tu priliku skrojenoj kombinaciji tamošnjih novopredstavljenih staza.

image
Detalj s rijeke Bednje
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Krećemo, a kako drugačije, nego iz samog centra svijeta, prikazu legende na gradskom trgu koja govori da se Ludbreg nalazi u središtu koncentričnih krugova koji spajaju brojne svjetske gradove, a zatim krećemo prema Bednji i Otoku mladosti, ludbreškom Central Parku. Putem se upoznajemo s nekim neobičnim stvorenjima - slamnatim vunastim nosorogom i mamutom. Svojedobno su upravo u Ludbregu pronađeni ostaci tih životinja, koji se trenutno čuvaju u muzeju u Varaždinu. No, neće još dugo.

"Planiramo uređenje našeg vlastitog muzeja pleistocenskog razdoblja, tijekom kojeg su po Ludbregu hodali mamuti i vunasti nosorozi, europsko govedo i jeleni lopatari, čiji su ostaci također ovdje pronađeni", najavljuje Bilić tijekom kratke stanke, a zatim ponovno "stišćemo po gasu". Karlo i Nikolina drže biciklističku ekipicu na okupu. "Ovdje lijevo", "pazi, sitni šljunak", "bolje s ove strane" i slične upute redaju se na pravodoban i nenametljiv način kao živuća kombinacija GPS-a i Siri.

image
Na području Ludbrega pronađeni su ostaci mamuta. Na njih danas podjećaju skulpture od slame, a muzej je u planu
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Još smo na "gradskoj stazi". Ukupno ih je inače šest, od jednostavnih poput ove kojom smo mi započeli našu avanturu pa sve do onih za strastvene zaljubljenike u izazove, tehnički i fizički dobro potkovane s iskustvom na neravnom terenu. Svaka od njih ima svoje ime i svoj digitalni trag - Ludbreg City (6,6 kilometara), Trekking Ludbreg velika (39,3 km), Trekking Ludbreg mala (28,2 km), Cestovna ruta (104,4 km), Gravel Kalnik (79,8 km) i Gravel Ludbreg (64,2 km). Na njihovoj se pripremi, trasiranju i minimalnim uređenjima radilo od početka ove godine.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

U svakom slučaju, napuštamo slamnate stvorove i vozimo se Otokom mladosti sve dok ne stižemo do starog korita Bednje. Simpatičnu vizuru malog gradskog središta ovdje su zamijenili uspavani tok rijeke, visoki šaš, labudovi i čaplje. I tu - na mjestu gdje ljudi imaju prilike vratiti se u prošlost, vidjeti kako je Bednja nekada izgledala, mnogo toga je u planu: od vraćanja autohtonih vrsta ribe koje su iz nje nestale ubrzanjem njezina toka, do sadnje starinskih sorti voćki kako bi se Ludbrežani, ali i njihovi gosti jednog dana, tijekom šetnje ili bicikliranja mogli pogostiti.

image
Rijeka Bednja
Martina Hrupić

Gradonačelnik Bilić objašnjava kako bi željeli napraviti i kupalište, po uzoru na zagrebački Bundek, a sve kako bi stanovnicima Ludbrega, ali i gostima ponudili mogućnost kupanja u prirodnom okruženju, u prirodno filtriranoj i čistoj Bednji kakva je, kako naglašava, bila od 30-ih do 50-ih godina, periodu kada je lokalnom stanovništvu predstavljala izvor života.
U jednom trenutku put nas vodi do neobične fontane.

"Ovo je Ludbergina fontana", upućuje nas Bilić, objašnjavajući kako se zapravo radi o naftnoj bušotini iz Drugog svjetskog rata koja završava na dubini od kojih 680 metara. Buštotina je zatvorena, ali na brzinu i loše pa je procurila. Danas iz nje istječe voda bogata plinovima koja ni manje ni više nego - gori!

"Ta fontana simbolizira ono što Ludbreg jest. Objedinjuje ta četiri elementa prirode, vatru, vodu, zrak i zemlju, a ovdje postoji i onaj peti, a to je vino. Prvog travnja svake godine jedan dan iz fontane, uvijek na drugom mjestu, teče vino", objašnjava gradonačelnik.

Nastavljamo dalje, prizivamo u sjećanje Dudeka, Cinobera i Presvetlog kada prolazimo nedaleko od restorana Črn-bel, a zatim se pred nama redaju predivni prizori pitome ludbreške okolice. Malene crkvice i kapelice ukrašene cvijećem, poput Kapele Podravske, okućnice u cvijeću, rasadnici...

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Jeste li, primjerice, znali da je Ludbreg "hrvatska Nizozemska"? Nisam ni ja, no gradonačelnik Bilić nam objašnjava da su upravo taj grad i njegova okolica središte proizvodnje cvijeća u Hrvatskoj. "Čak 60 posto živog cvijeća proizvede se upravo na području Ludbrega, ne samo za hrvatske potrebe nego i za izvoz. To je tradicija koja živi već 50-ak godina, a nastala je uzgojem ljekovitog tagetisa te se kasnije proširila na pelargonije, krizanteme, božićne ruže...".

Rasadnike ubrzo zamjenjuje "divljina". Izmjenuju se žuta polja kukuruza, predivna Bednja sa svojim "skulpturama" od palih stabala i crvenkasto-bijelim šljunčanim sprudovima te šumsko zelenilo, povremeno nalik na tunel kojim jurimo s lakoćom zahvaljujući električnom pogonu. U jednom trenu ukazuje se i tabla na kojoj piše Veliki Bukovec i dvorac Drašković, pa opet zelenilo, Bednja i klupice na njezinoj obali uz selske cestice, a onda nanovo gusta šuma i, kako je vrijeme odmicalo, sada već poznate vizure grada i njegovi prepoznatljivi simboli, među ostalim prepoznatljivo ludbreško svetište.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Motivi za razvoj mreže outdoor aktivnosti u Ludbregu i okolici su višestruki. Ideja cijele priče, kako one gradske tako i one fizički zahtjevnije u širem okruženju grada, jest - osim privlačenja posjetitelja - pružiti stanovnicima Ludbrega i okolice kvalitetniji i sretniji život te potaknuti stanovništvo da iskoriste outdoor infrastrukturu kao temelj za izgradnju dodatne turističke ponude.

"Kao industrijski grad koji je potpuno uređen, s gotovom nultom stopom nezaposlenosti, odlučili smo ponuditi i našim stanovnicima priliku da se okrenu turizmu kao drugom dohotku ili kao prvenstvenoj djelatnosti i mislimo da je ovo baš dobar put", govori gradonačelnik.

image
Vožnja kod dvorca Drašković
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Pritom se nada da će outdoor opcije koje će grad i njegova okolica nuditi zaintrigirati posjetitelje da ostanu što dulje.
"Imamo oko 200.000 posjetitelja godišnje i to su jednodnevni turisti. To su uglavnom hodočasnici koji dolaze u Ludbreg vidjeti relikviju Isusove krvi koja se tu čuva i odlučili smo okrenuti se od tog 'statičnog' turizma koji obuhvaća jedan tjedan u godini prema nečemu što može biti kontinuirano, a to je biciklizam i hiking, te tijekom ljetnih mjeseci ponuditi i vodu", objašnjava Bilić.

image
Staze prolaze i kroz polja kukuruza
Martina Hrupić

Sve ostalo na čemu rade, a toga je doista mnogo - od već spomenutih muzejskih sadržaja, uređenja Bednje, pa čak dizanja njezina nivoa za jedan metar na dijelu gdje protječe gradom kako bi njome vozili čamci, preko bike parka s atletskom stazom i dodatnim sportskim sadržajima, do bazena te kamp-odmorišta i klasičnog šatorskog kampa, a sve povrh vinskih i gastronomskih cesta koje su već uspostavili - trebalo bi zaokružiti cijelu priču.

image
Staza u jednom trenutku prolazi kroz "zeleni tunel"
Martina Hrupić

"Želimo biti otvoren mali grad i pokazati da imamo potencijala biti još bolji. Želimo da grad živi punim, zdravim plućima, da se njegovi stanovnici, ali i gosti svojim svakodnevnim obavezama mogu posvetiti malo vedrije, zdravije, ornije, pročišćeni prirodom, vjetrom i suncem", zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:25