ZAGORSKE PLANINE

"I naša Ivanščica zaslužuje postati park prirode! Taj bi status spasio ovaj kraj od odumiranja"

Proglašenje Dinare parkom prirode oživilo je inicijativu koja postoji godinama - da se zaštite Ivanščica, Strahinjčica i Ravna gora
 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Teško se udruže, ali kad su složni, Zagorci odrade velike stvari. Varaždinac Damir Habijan je inicirao, Krapinjanin Željko Kolar zajedno sa Zlatarkom Jasenkom Auguštan-Pentek objeručke prihvatio. I to su samo neki. Inicijativa da se područje planine Ivančice, Strahinjčice, Ravne gore i Maceljskoga gorja proglasi parkom prirode izbrisala je stranačke i lokalpatriotske razlike.

Sve su započeli stručnjaci i entuzijasti, ali ni znanje ni entuzijazam bez politike u Hrvatskoj ne jamče rezultate. Pa kad se Damir Habijan zauzeo za priču o parku prirode na hrvatskom sjeverozapadu, bio je to divovski korak. Osim što je saborski zastupnik, Habijan je i pasionirani sportaš, pa mu je ideja o prvom parku prirode na sjeveru postala opsesija. I neka je. Ivančica, Strahinjčica i Ravna gora, slažu se svi koji su ikad na njih kročili, to su zaslužile. Bogate su biljnim vrstama, geološkim raznolikostima i špiljskom faunom. Dodiruju se tu tri geološke cjeline, Autidi, Dinaridi i Panonska nizina.

Hoće li se i kad to i ostvariti, odlučit će Zavod za zaštitu prirode i okoliša. Damir Habijan siguran je da će inicijativa dobiti blagoslov. Nada se do kraja njegova prvog saborskog mandata.

image
Jelena Sekelj i Damir Habijan na vrhu Ivančice
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Studija kojom se potkrepljuje opravdanost inicijative već je jednom napisana, 2013. godine, ali uzalud. Stručna podloga za zaštitu dijela Hrvatskog zagorja u kategoriji regionalnog parka završila je tko zna gdje. I čamila ondje sedam godina. Roman Ozimec, jedan od onih koji o temi najviše znaju, reći će da "nije bilo političke volje". Jer, ideja je to stara 15 godina. Prošlo je osam godina da se napiše studija, pa još sedam da bi projekt u ovoj godini bio najbliže ostvarenju.

Habijan je temu iz zaborava izvukao lani. Da pogura zagorske planine, iskoristio je trenutak posvećen Dinari. Zastupnici su početkom godine raspravljali o Prijedlogu zakona o proglašenju parka prirode Dinara, Damir Habijan je prijedlog pohvalio pa minute za govornicom posvetio zagorskom kvartetu.

image
Špilja Vindija kod Donje Voće
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Isplatilo se. Privukao je pažnju, argumenata ne manjka i Zagorje će dobiti park prirode. Bit će to 13. u Hrvatskoj. Za nekog nesretan, za fanove zagorskih planinskih vrhova, jedva dočekan. Jednima za vikende i hobi, drugima za opstanak. Parkovi prirode, primjerice, lakše dolaze do novaca za razne projekte, što znači i revitalizaciju već gotovo napuštenih naselja.

- Status parka prirode mogao bi spasiti ovaj kraj od izumiranja. Na desetke je sela razasuto po obroncima, u opasnosti. Bilo s varaždinske ili s krapinske strane. Park prirode dobra je podloga za razvoj turizma. Svima dosad proglašenima parkovima prirode, s titulom je došao i razvoj njihova kraja. Istovremeno, park prirode značajno je manje zaštićen od nacionalnog parka, pa se način života neće umnogome mijenjati - kaže Dubravko Šincek, autor knjige "Biljni svijet Ivanščice i Ravne gore".

Predsjednik je planinarskog društva Ravna gora i član HGSS-a stanice Varaždin. Svjestan je, kaže, da park prirode neće preko noći riješiti probleme ljudi koji ondje žive, ali prvi je to i veliki korak prema dugoročnom razvoju.

image
Pogled na Belecgrad s Babinog Zuba
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Zaljubljenik u zagorske planine nestrpljiv je predstaviti ih svijetu. U vrijeme kad beton guta prirodu turisti žude za netaknutim područjima. A zagorske su planine bogate atrakcijama. Orhideje su običnom svijetu najveća. Staza orhideja na Strahinjčici zato je zlata vrijedna. - Ta je staza velika atrakcija. Počinje u Radoboju, uz nju se mogu vidjeti 42 vrste livadnih i šumskih vrsta orhideja.

Najrasprostranjenija je jadranska kozonoška. Jedna je od najviših, malih, ljubičasto bijelih cvjetića. Livade su ovdje, inače, riznica bioraznolikosti, na kojima raste čak 70 posto vrsta, dok je u šumama samo njih 30 posto. Zato je problem zarastanja šuma, koje će "pojesti" livade, čime će nestati sve vrste koje na njima rastu. Ostankom čovjeka u selima, zbog tradicionalne ispaše čuvamo livade. Sve je to krug života - kaže za Like Dubravko Šincek.

image
Pogled na vrh Ivančice iz Milengrada
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Iako orhideje spadaju u svjetsku strogo zaštićenu svojtu, zbog nekrčenja šuma prijeti im izumiranje. Park prirode spasit će orhideje. EU će iz svojih fondova financirati sve za opstanak autohtonih vrsta u parku prirode. Uz stazu orhideja u budućem su parku prirode najveće atrakcije dvorac Trakošćan, tu su i tri spomenika prirode - spilje Vindija i Mačkova spilja na Ravnoj gori kao spilje pračovjeka i Gaveznica na Ivančici, ugasli fosilni vulkan i jedino nalazište ahata u Hrvatskoj. Usput, kažete li Ivanščica, nećete pogriješiti.

- Iz kosti neandertalca pronađene u Vindiji izvađen je genom, kojim je utvrđeno da je baš tu, prije 27.000 godina, živio zadnji neandertalac. Mlađi od njega još nije pronađen - kaže Šincek.

image
Potok Sumi
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Velike zasluge u ovoj priči ima i Jelena Sekelj. Službeno nema veze s proglašenjem zagorskog parka prirode, ali Damir Habijan će reći da ga je baš njezin entuzijazam zarazio. Sportašica je amaterka, žena čiji dan nema kraja, prije dvije godine je za 40 i koji sat otrčala Ultra trail du Mont Blanc. Kad ona za nešto zagrize - ne pušta. Ivančica joj je strast.

- Proglašenje parka prirode vjera je u budućnost. To je pakt između naše generacije i generacija koje dolaze. Moramo djelovati danas kako bismo im ostavili ovo u čemu sada mi uživamo i zbog toga se planine sjevera Hrvatske moraju zaštititi. Jer, jednom kada ih uništimo, prirodu, baštinu i ekosustav nećemo moći ponovno izgraditi. Parkovima prirode se divimo, u njima se inspiriramo, odmaramo, punimo duhom, družimo, rekreiramo, educiramo. No, parkovi prirode su i mjesta koja nas potiču da prošlost promišljamo u širem kontekstu, kroz interakciju svih živih bića i sila koje oblikuju Zemlju - kaže Jelena.

image
Ruševine Milengrada
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Kao aduti kvarteta navode se krajobraz, geološka baština, nematerijalna kulturna baština, graditeljska i kulturno-povijesna baština. Tu su još i rijeke, a termalne izvore zagorskog kraja koristili su još i stari Rimljani. U parku oko dvorca Trakošćan vidljiva je sva raskoš i umijeće parkovne arhitekture. Jedna je to od najljepše formiranih parkovnih cjelina bogate vegetacije i zanimljivih vizura, koja pruža jedinstveni doživljaj netaknute prirode, opisat će ga znalci.

- Parkovi prirode promotori su zdravog života. U svijetu koji je sve brži i sve stresniji, to su oaze u kojima pronalazimo mir, odmaramo dušu i tijelo, rekreiramo se, inspiriramo i ispunjavamo duh - zaključit će Jelena Sekelj.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Damir Habijan smatra da je za zagorske planine pandemija dvosjekli mač. - S jedne strane je dobro da su ljudi počeli ići u planine, s druge je strane to postalo premasovno, a ima ljudi koji ne znaju na koji bi se način trebalo ponašati u prirodi. Nevjerojatno mi je, a što sam otkrio za nedavne akcije čišćenja sporednih staza, koja je to količina smeća i na zabačenim stazama - kaže.

Kako bi on, koji je svaki tjedan barem jednom na Ivančici, opisao turistima što ih očekuje odluče li doći? - Meni je to totalni stress relief. Osobito doći gore u rano jutro, pred svitanje. Nema ljepšeg. Tu tišinu i smiraj ne možeš nigdje drugdje doživjeti. Za nas koji smo stalno među ljudima, na cesti, u gužvi... to nema cijenu. Osobno sam do pred koju godinu vikende koristio da se s ljudima nađem na kavi, ali to me više uopće ne veseli. Veseli me otići gore, i sam ako treba, i biti u zelenilu, na miru - kaže Damir Habijan.

image
Planinarska staza Belige
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Fasciniraju ga stare gradine iz 12. i 13. stoljeća kojih je na potezu budućeg parka prirode barem desetak - Milengrad, Oštrcgrad, Belecgrad... Cijeli potez koji se nastavlja na Čevo, Grebengrad, Dolinu vitezova. - S povijesnog aspekta su to vrlo važne stvari, a o kojima se jako malo zna. Puno je sporednih staza koje vrijedi vidjeti. No, tu su i one poznatije. Konj je strma staza i nije za svakoga, Pionir ima predivnih vizura, Prigorac je više za laganu, a dugu šetnju. Vjerojatno najatraktivniji je pogled s Babinog zuba, do kojega je bliže doći s Krapinsko-zagorske strane - uživio se Damir Habijan.

Kojom god se stazom krene, atrakcija na zagorskom potezu ne manjka. Primjerice, preko Donje Voće i špilje Vindije kreće se prema Vukovoju, gdje je najjužnija crkvica sv. Vuka u Europi. Dolaskom do vrha Ravne gore, lijepo je usnuti u Filićevom domu ili Pustom duhu. Jedan radi samo vikendom, drugi povremeno. Spustiti se u Lepoglavu ili Trakošćan, svejedno je. Paraglajderi polijeću s uzletišta na Ivančici ili onoga na Strahinjčici. Na Strahinjčicu je dobro poći iz Radoboja pa se uspinjati putem orhideja. Tko ne planinari, zgodno mu je otići do Lujčekove hiže. Dobra je to destinacija i za obiteljske izlete.

image
Detalj Milengrada
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Budući park prirode bit će točno pola-pola, polovica u Varaždinskoj, druga u Krapinsko-zagorskoj županiji. - U obliku kifle ili potkove. Od Ivančice bi išao na Strahinjčicu pa na sjever prema Macelju i ponovno na istok, do Ravne gore.

Što bi sve ušlo u novi park prirode

Ivančica

Najviša planina Hrvatskog zagorja, duga 30 i široka devet kilometara, s najvećom visinom od 1060 metara. Sjeverna padina spušta se u dolinu rijeke Bednje i ima izrazito planinsko obilježje, strma je i slabo razgranata. Pruža se u smjeru istok - zapad.

Strahinjčica
Planina se prostire od zapada prema istoku između potoka Krapinice na zapadnoj strani, Krapine na južnoj strani, Velikog i Sutinskog potoka na istočnoj strani. Dugačka je 21 km, a široka s bočnim brežuljcima od 10 do 12 km, dok se širina grebena kreće od 1 do 4 km. Nema izrazitog vrha, a najviša kota - 846 metara - nalazi se na sjevernom grebenu nekoliko metara od stabla velike bukve.

Ravna gora
Ravna gora (686 m) smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpa. Omiljeno je izletište rekreativaca. Možete se odlučiti za planinarenje, paragliding ili alpinističko penjanje po stijenama Velike pećine. Na Ravnoj gori postoje dva uzletišta za paraglajdere. Prekrasni pejzaži i uređeno sletište u Cvetlinu čine Ravnu goru najatraktivnijom lokacijom za slobodno jedrenje u ovom djelu Hrvatske. Ovdje se redovno održavaju državna i europska natjecanja u tom sportu. Vidikovac na Ravnoj gori pruža prekrasan pogled na dvorac Trakošćan.

Maceljsko gorje
Macelj razdvaja Hrvatsko zagorje sa sjeverne strane od slovenske regije Haloze. Pruža se približno u smjeru istok - zapad od Trakošćana do Rogatca u duljini oko 20 km. Prijevoj Stog na cesti Krapina - Ptuj dijeli ga na dva dijela. Izvor Sutle (n/v 640 m) na samoj je granici Hrvatske i Slovenije, 100 m ispod najvišeg vrha Belinovca (718 m), koji je na teritoriju Republike Slovenije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. rujan 2021 17:48