PLANINARENJE

Priča o dvije gore idealne za obiteljski izlet koji spaja prirodu i uzbudljivu povijest

Vrhovi Moslavačke i Petrove gore nisu visoki i uspon nije prezahtjevan, a na obje ćete lokacije vidjeti i grandiozne spomenike

Petrova Gora

 Martina Hrupić/

Sve ljepše vrijeme kuca nam na vrata pa je stoga najbolji trenutak za malo planiranja. I ležernog, jednostavnog planinarenja, onog za stjecanje forme. Nije loše imati neke vikend ideje u zapećku pa ih, ako ponestane inspiracije, izvući iz džepa.

Kao brda idealna za jednodnevni bijeg iz grada definitivno predlažemo Moslavačku i Petrovu goru. Tri su razloga. Prvo, nisu fizički zahtjevne. Drugo, pogodne su za izlete s najmlađima (naravno, ovisno o ruti koju ćete odabrati i njezinoj dužini, ali i starosti djece). Treće, pršte povijesnom ostavštinom.

Sami vrhovi, ako vam je do toga, nisu ni visoki, ni impozantni, no svakako se (kao što će se vidjeti iz pojedinačnih tekstova) isplati potegnuti do njih i, ako "brijete" na to, skupiti poneki žig.

Mi smo obje gore, i Moslavačku i Petrovu, "isprobali" ove zime pa smo na njima zatekli i snijeg. Očarale su nas i ogoljelim drvećem i tanašnim snježnim pokrivačem. Možemo samo zamisliti kako su lijepe i prekrasne kad se zazelene i ne sumnjamo da ćete, ako ih odaberete kao jednu od svojih budućih destinacija, uživati u njima.

MOSLAVAČKA GORA

Smještena na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije, usred nizine koju oplahuju Česma, Lonja i Ilova, ova je gora iznimno popularno i omiljeno izletište. Kao dragocjenu prepoznali su je već u doba starih Grka i Rimljana kad su je nazivali "Mons Claudius", kaže internet. Isto tako, slovi kao važno područje u kontekstu prirode i njezina očuvanja zbog čega je 2011. godine proglašena i regionalnim parkom.

image

Moslavačka gora

Martina Hrupić/

Kao prirodna tvorevina stara je gotovo 500 milijuna godina i znanstvenicima daje uvid u evoluciju Panonskog bazena. Na njoj obitavaju 242 biljne vrste, od kojih 55 zaštićenih, te 155 životinjskih vrsta. Među potonjima je 71 strogo zaštićena, a 27 ih je čak i ugroženo.

image

Spomenik revolucije naroda Moslavine kipara Dušana Džamonje

Martina Hrupić/

No, kao što smo spomenuli u uvodu teksta, Moslavačka gora je bogata i kulturno-povijesnom ostavštinom. Na njezinu se području nalaze ostaci srednjovjekovnih utvrda, od kojih je najpoznatiji Garić grad, no tu su i Jelen grad, Košut grad, Turski stol... Brojna su i arheološka nalazišta, primjerice Bela crkva, a ističu se i dva samostanska kompleksa.

image

Moslavačka gora

Martina Hrupić/

Što se tiče samog planinarenja, odnosno hodanja, ono - naravno, ovisno i o dužini rute koju ćete odabrati - nije zahtjevno. Najviši vrh je Humka na 488 metara, no nije dostupan jer se na njemu nalazi televizijski odašiljač. Stoga se kao "planinarski" vrh navodi nešto niži vidikovac Vis od 444 metara gdje će strastvene planinare dočekati i žig. S vidikovca se pruža lijep pogled na Lonjsko polje i Kutinu.

image

Moslavačka gora

Martina Hrupić/

Ako ste se već odlučili za izlet na Moslavačku goru, preporučamo da nikako ne propustite posjetiti i izbliza razgledati Spomenik revolucije naroda Moslavine.

Riječ je o monumentalnom, deset metara visokom i 20 metara širokom spomeniku, podignutom kod mjesta Podgarić. Spomenik je djelo našega poznatog kipara Dušana Džamonje.

Naime, Moslavačka je gora bila partizanska baza Moslavine i šireg područja, a tamo je 1942. godine, upravo u blizini Podgarića, osnovana i partizanska bolnica. Podgarić je s vremenom postao i sam centar ustanka.

Džamonja je narudžbu za spomenik dobio 1965., a završio ga je 1967. godine. Na prilazu koji vodi do tog upečatljivog djela nalazi se i spomen-kosturnica. U njoj su pokopani ostaci 1000 boraca koji su izgubili život u partizanskim bolnicama na tom području. Sam spomenik predstavlja stilizirana krila slobode i pobjede.

PETROVA GORA

Ovu goru, smještenu u Karlovačkoj županiji, isprva su nazivali Gvozdom, no nakon okršaja mađarske i hrvatske vojske, koju je predvodio kralj Petar Svačić, koji je na njoj i skončao, dobiva ime po njemu i nosi ga do danas.

image

Petrova Gora

Martina Hrupić/

Ako se, kao što smo već naglasili u uvodnom tekstu, na Petrovoj gori nadate nekim velebnim vidicima na okolicu, od te ideje možete odustati odmah. Sam vrh se, primjerice, nalazi usred šume i obilježen je na suhom stablu na kojem se nalazi i žig. U njegovoj su neposrednoj blizini ostaci pavlinskog samostana iz 14. stoljeća.

No, kako bi se "iskupila" za nedostatak pogleda sa samog vrha, Petrova gora nudi pregršt drugih stvari. Ukupno 512 metara visoka gora obiluje grebenima i potocima, a njome dominira i monumentalni Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, visok čak 37 metara.

image

Petrova Gora

Martina Hrupić/

Kamen temeljac položen je tamo još nakon završetka Drugoga svjetskog rata, ali s gradnjom se počelo tek sredinom 1980. godine. Za idejno rješenje odgovoran je kipar Vojin Bakić, a sam je spomenik otvoren 1981. godine.

Sagrađen je od armiranog betona i obložen pločama od nehrđajućeg čelika, a cilj mu je bio naglasiti važnost Petrove gore u antifašističkoj borbi na tom području. Unutra je nekada bio uređen i muzej sa stalnim postavom o narodnooslobodilačkom pokretu tog kraja. Danas je, nažalost, potpuno prepušten zubu vremena.

image

Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna kipara Vojina Bakića na Petrovoj Gori

Martina Hrupić/

Osim tog spomenika, Petrova gora može se pohvaliti s još nekoliko zanimljivih lokaliteta. To su, primjerice, Kraljev grob, odnosno Svačićevo posljednje počivalište, te ostaci Centralne partizanske bolnice. Ona nikada nije bila otkrivena i radila je sve do svibnja 1945. godine.

Sve staze na Petrovoj gori nekako počinju iz istog mjesta - lovačkog doma Muljava. Ako se otisnete, proći ćete čak tri vrha: Mali i Veliki Petrovac te Mali Velebit.

Petrova je gora bila pravi astronomski raj te još od 2006. godine jedno do omiljenih izletišta astronoma. Važnost joj je službeno priznata 2019. godine kada je proglašena i Međunarodnim parkom tamnog neba, prvim takvim u Hrvatskoj. I to ne bez razloga. Tamo se navodno za vedrih noći čak i golim okom mogu vidjeti tisuće zvijezda, planeta, galaksija i maglica. Nažalost, tamošnje je noćno nebo osvjetljenjem zagadila državna tvrtka Odašiljači i veze postavljanjem tornja s jakom rasvjetom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2022 10:36