Stari recepti

Putovanje kroz okuse: 10 tradicionalnih hrvatskih jela koja svatko treba probati

Zar nije recept ili sjećanje na onaj predivni okus ukusnog jela jedan od najboljih suvenira?
Gibanica
 Berislava Picek/Cropix

Neke tradicije doista vrijedi čuvati - primjerice, hranu. Hrvatska obiluje tradicionalnim receptima, onima koje su spremale naše bake i prabake. Neka od njih gotovo su potpuno otišla u zaborav (primjerice, ogulinske mošnje - štruke od konoplje), neka su se vratila na velika vrata (viška ili komiška pogača), a neke dan danas svako malo, ponekad u moderniziranoj verziji, pokucaju na vrata naših kuhinja ili pak restorana. U ovom tekstu odlučili smo se malo poigrati s tim domaćim, tradicionalnim okusima i inspirirati vas da ih, ako još niste, probate ili da ih se, u slučaju da ste ih maknuli s uobičajenog jelovnika, ponovno prisjetite. Ili, možda čak otputujete na "izvor"! Pa zar nije recept ili sjećanje na onaj predivni okus u ustima jedan od najboljih suvenira? Ovo je naš izbor tradicionalnih jela koja bi bilo šteta propustiti....

Gibanica
To tradicionalno jelo međimurske kuhinje nerijetko uspoređuju s prekmurskom gibanicom, no oba jela razliku se po vrsti tijesta i broju nadjeva. Međimurska se sastoji do čak četiri, na prvu nespojiva - od maka, sira, oraha i jabuka - koji na kraju čine vrlo ukusnu cjelinu. Svi slojevi odvojeni su korama bogato premazanima maslacem. Ovaj kolač vrlo je kaloričan.

Soparnik
Ako je netko usavršio to jelo - pitu od blitve - onda su to dalmatinska Poljica. Samo jelo - vrlo jednostavno, a priprema se od blitve, mladog luka i peršina koje "grle" dva sloja tijesta - korijene vuče još iz vremena Turaka. U Poljicima soparnik peku u kominu, na limu, i prekrivaju ga žeravicom. Obično bude gotov za 20-ak minuta, a zatim ga dodatno premazuju maslinovim uljem u koje se doda protisnut češnjak.

image
Biljana Gaurina/Cropix

Skradinski rižot
Ovo jelo svojedobno je oduševilo i planetarno poznatog Anthonyja Bourdaina. Riječ je o dalmatinskoj deliciji koja zahtijeva vrijeme - njegovo pripravljanje traje od osam do 10 sati, a tradicionalno su ga radili muškarci u Skradinu. Jedna od tajni njegova izvanrednog okusa jest to da se meso kuha toliko dugo sve dok se gotovo sasvim ne raskuha, odnosno pretvori u "paštetu".

image
Luka Gerlanc/Cropix

Jabuke u šlafroku
Ovaj starinski desert redovito je bio na jelovniku naših baka. Samo ime govori o čemu je točno riječ. Naime, njemačka riječ "šlafrok" (od njemačkog schlafrock) znači ogrtač ili kućna haljina, što znači da su jabuke u ovom slučaju "odjevene", odnosno tijesto je nalik na ono za palačinke, ali ipak gušće.

image
Zeljko Grgic/Cropix

Trganci
Riječ je o tradicionalnom kontinentalnom jelu koje se često nalazilo na tanjurima Međimuraca. Sastojci su jednostavni i nema ih puno, redom brašno, voda i sol, slanina, kiselo vrhnje, crvena paprika i papar. Posebitost je to što se tijesto mijesi od brašna i vode, a zatim rukama trga na komadiće i ukuhava u slanoj vodi. Vrhnje se pak obradi na rastopljenoj kosanoj masti i polije po trgancima. Usput rečeno, zasitni su i zato ih nazivaju pravom težačkom hranom.

image
Zeljko Grgic/Cropix

Vrbovečka pera
Ovaj tradicionalni recept, zahvaljujući predanom radu udruga i zaljubljenika u to jelo, živi dan danas. Riječ je o pečenoj deliciji koja se priprema od domaćeg mlijeka, šećera i soli, masti, brašna, griza, vrhnja, jaja i kvasca. Tijesto se valja u oblik kruga, a tradicionalno se peče u krušnoj peći. Najčešće se pripremala kao slano jelo, no ponekad su se radile i slatke verzije, a reže se kao pizza ili pak pita.

image
Marko Todorov/Cropix

Zlevka
Malo tko nije čuo za zlevanku, zlevku, zljevku ili zljevanku... Same inačice imena govore da se često nalazila na starinskim jelovnicima sjeverne Hrvatske, pogotovo Međimurja i Zagorja. Riječ je o jednostavnom jelu, često desertnoj opciji ili pak opciji za doručak ili večeru, uz čašu mlijeka. Priprema se od kukuruznog brašna (koje je glavna karakteristika njezina okusa), jaja, mlijeka ili vrhnja i šećera, uz eventualni dodatak svježeg sira.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Tačkrle
Tačkrle, taškrli, taškrle, tašci ili, "kuhinjskim jezikom" rečeno jastučići od tijesta punjeni pekmezom, jedna su od tradicionalnih slavonskih delicija. Obično su se jastučići radili od krumpirova tijesta, a pekmez od šljiva bio je neizostavan sastojak. Kuhaju se kratko, a zatim posipaju krušnim mrvicama (pak čak i mljevenim orasima) te šećerom.

image
Zeljko Grgic/Cropix

Jota
Istarska jota ili, često samo jota, popularna je kao što samo ime govori u Istri, no raširila se i u druge regije. Njezini glavni sastojci su grah, kiseli kupus, krumpir, panceta, sušena rebra i češnjak. Tradicionalno spada u zimska jela pa se ponekad naziva i zimska maneštra. Navodno, zbog toga što jako krijepi, štiti od prehlade i drugih bolesti.

image
Zeljko Grgic/Cropix

Sinjski arambašići
Riječ je o tradicionalnom jelu Cetinske krajine koje je i na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske. Ima tursko porijeklo i bilo je svojevrsni simbol otpora protiv Turaka u tom kraju, a njegova povijesna dimenzija sačuvana je i u samom imenu - sarmice poslagane u glinenim posudama djelovale su poput harambaša, hajdučkih zapovjednika. Od sarme se razliku po tome što u njih ne ide riža, meso se sitno sjecka (a ne melje), a dodatnu čar čine i začini - limunova korica, cimet, klinčić i muškatni oraščić.

image
Boris Kovacev/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2021 19:20