TRADICIJA I KULTURA

Secesija u Zagrebu: Obišli smo najljepše zgrade iz vremena kad su umjetnici tražili novi glas

Tematski razgled osam zgrada u središtu naše metropole traje otprilike 90 minuta, a kreće se ispred Muzeja za umjetnost i obrt

Kuća Kallina u Gundullićevoj.

 Ronald Goršić/CROPIX

Secesija. Izuzetno razdoblje koje je imalo veliki utjecaj na današnji izgled Zagreba. Arhitekti su u tom razdoblju imali pune ruke posla, a, srećom, njihovi najbolji radovi vidljivi su i danas. No, biste li znali prepoznati zgrade u Zagrebu koje su napravljene u doba secesije? Iskreno, ne bismo ni mi. Upravo zato pridružili smo se besplatnom razgledu najzanimljivijih primjera zagrebačke secesijske arhitekture koje je organizirao Muzej za umjetnost i obrt, u suradnji s Društvom turističkih vodiča.

Projekt je službeno predstavljen u povodu Svjetskog dana secesije, koji se obilježava 10. lipnja, te je postao dijelom kulturno-turističke ponude grada Zagreba.

- Riječ je o projektu vođenog razgleda najzanimljivijih primjera zagrebačke secesijske arhitekture, poput zgrade Hrvatskog državnog arhiva, kuće Bauda, kuće Feller, Robne kuće NAMA i drugih. Riječ je o sveukupno osam građevina najznačajnijih secesijskih arhitekata, poput Vjekoslava Bastla, Rudolfa Lubynskog, Aladara Baranyaija, koje će građani i turisti moći razgledati, uz vodstvo licenciranih turističkih vodiča. Program su osmislili Muzej za umjetnost i obrt i Društvo turističkih vodiča grada Zagreba u okviru projekta EU ART NOUVEAU2 - Strengthening the cultural identity of the Danube region by building on common heritage of ART NOUVEAU, u kojem MUO sudjeluje kao partner - rečeno je na samom predstavljanju projekta i prije prvog razgleda secesijske arhitekture.

image

Žarko Gazzari

Ranko Šuvar/CROPIX

Okupljeni su mogli i među prvima isprobati novu aplikaciju za mobilne uređaje, APP NOUVEAU, koja je razvijena u sklopu istog, već spomenutog projekta. Aplikacija korisnicima nudi mogućnost izgradnje vlastite secesijske scene od ponuđenih elemenata. Kada je scena napravljena, korisnik može smjestiti sebe u kreiranu scenografiju.

Poznati predstavnici secesije

Umjetnici: Klimt, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Robert Frangeš Mihaljević, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački

Arhitekti: Otto Wagner, Rudolf Lubynski, Vjekoslav Bastl, Aladar Baranyai, Viktor Kovačić, Ignjat Fischer

Glazbenici: Gustav Malle, Richard Strauss, Claude Debussy, Maurice Ravel, Sergej Prkofil

Književnici: Robert Musil, Herman Broch, Oscar Wilde, Antun Gustav Matoš, Janko Leskovar

Prije samog razgleda, grupi je nekoliko uvodnih riječi rekao Željko Gazzari, član Društva turističkih vodiča, koji je bio naš vodič na tematskom razgledu.

- Secesija korespondira s vremenom prve industrijske revolucije. U tom trenutku umjetnost gubi svoj smisao koji je imala u doba renesanse. Svijet postaje drugačiji, a umjetnici traže svoje mjesto u cijelom procesu. Vrijeme je to kada se umjetnik treba odvojiti od stvarnog svijeta i naći neki svoj, imaginarni svijet koji je potpuno neovisan o lijepim i ružnim stvarima koje ga okružuju. Otud dolazi secesija, poznatija kao Art Nouveau ili Jugendstil, jer svaka država ima svoj naziv za secesiju - objasnio je Gazzari ispred MUO.

Upravo je Muzej za umjetnost i obrt polazišna točka tematskog razgleda, a prva secesijska zgrada nalazi se tek na nekoliko metara i svima je dobro poznata. Riječ je o zgradi Etnografskog muzeja, koju je projektirao poznati predstavnik secesije, arhitekt Vjekoslav Bastl.

image

Etnografski muzej

Ranko Šuvar/CROPIX

- Etnografski muzej, sagrađen 1904., sa susjednim je zgradama činio trgovačku komoru, a tek je kasnije pretvoren u muzej. Kada gledamo skulpture u secesiji, ne gledamo nikoga konkretno. To su anonimna lica koja predstavljaju krepost, dobrotu, plemenitost. U ovom slučaju, na pročelju Etnografskog muzeja, riječ je o Hrvatici koja grli djecu - Trgovinu i Obrt. Hrvatica oko glave ima grbove jer je Hrvatska tada bila dio Trojne kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i zlato, koje je ovdje ne radi raskoši, nego radi njegove ljepote. Također, kupola na vrhu predstavlja svemir - ispričao nam je vodič, i već ispred prve zgrade dao nekoliko savjeta kako ćemo najlakše prepoznati secesijske građevine.

- Na ovom primjeru vidite sve što secesija voli: biljne motive, sve što se mota, plete, vitice, zatim noćne životinje - tu su vilin konjic, šišmiši, sove, žabe, daždevnjaci... Također, ovdje je Bastl postavio i urne koje predstavljaju predmet u kojem se čuva nešto dragocjeno - dodao je Gazzari.

ZANIMLJIVOSTI

Želite napisati tekst u secesijskom stilu? Preuzmite font u vašem pregledniku i samo tipkajte

Kako prepoznati secesijsku arhitekturu

vijugave forme i boje

noćne životinje

gmazovi, zmije, daždevnjaci

Šetnjom kroz grad i sami smo uspjeli prepoznati elemente secesijske arhitekture na mnogim zgradama, a na Trgu Marka Marulića našli smo se ispred jedne od najljepših i najvažnijih secesijskih zgrada u Zagrebu - zgradi Hrvatskog državnog arhiva.

Nju je projektirao još jedan važan predstavnik secesije, Rudolf Lubynski, a izgrađena je 1913. godine. Arhitekt je sudjelovao u svakom koraku gradnje te zgrade, a oni koji su ušli u nju, kažu da je mnogo impresivnija u unutrašnjosti. Upravo u Hrvatskom državnom arhivu nalaze se neka od značajnih djela brojnih majstora secesije. Naš vodič studirao je u vrijeme kada je zgrada današnjeg državnog arhiva bila Nacionalna i sveučilišna knjižnica te nam je ispričao nekoliko detalja o samoj unutrašnjosti.

- U velikoj dvorani nalaze se svjetiljke koje imaju staklene suze. To je tipično za secesiju, da nešto visi. Kako su studenti tu studirali, mnogi su uzimali te suze. Kad sam ja studirao, ostalo je svega nekoliko komada, a kada je knjižnica zatvorena, i otvorena je na novoj lokaciji, ostala je tek jedna jedina suza po kojoj su napravili ostalih 8 tisuća replika i ponovno oživjeli tu dvoranu. Sobe su dekorirane djelima predstavnika secesije, no i sobe su s godinama već bile apšisane, no očistili su sobe i danas je impresivno. Nažalost, zgrada nije otvorena za javnost - ispričao je vodič i dodao kako je zbog očuvanosti bolje da je zgrada zatvorena. No moguće je, uz najavu, ipak vidjeti detalje na koje je Lubynski mislio prilikom projektiranja i gradnje - od kvaka i panti za vrata, kristala na lusterima teškima i do 400 kilograma, medaljona. U čitaonici se nalazi platno Vlahe Bukovca "Razvitak hrvatske kulture".

image

Zgrada Hrvatskog državnog arhiva

Ronald Goršić/CROPIX

- Na četiri stupa nalaze po četiri sove koje nose globuse, koje su još jedan tipičan element tog razdoblja, Također, u doba Izidora Kršnjavog ovdje se nalazilo Zagrebačko sveučilište, koje je prebačeno s lokacije na Gornjem gradu. Tada su postojala samo četiri fakulteta - medicinski, teološki, pravni i filozofski te se na pročelju zgrade nalaze četiri reljefa Roberta Frangeša, koji predstavljaju upravo te grane - dodao je Gazzari.

Na istom trgu, samo nekoliko metara dalje nalazi se kuća Bauda koja je građena po projektu Aladara Baranyaija. Kuća je klasični primjer secesije, a prepoznat ćete ju po dekorativnim elementima na fasadi - spiralnoj ogradi, valovima koji razbijaju geometrijsku strukturu fasade i kugle ukrašene lovorovim listovima.

image

Kuća Bauda

Ranko Šuvar/CROPIX

- Ova kuća pravi je primjer kako se u secesiji sve svodi na pročelja. Do 1900. godine nemamo tvornicu cementa i građevinskog željeza koja bi mogla promijeniti strukturalnu tehnologiju gradnje, tako da je, više-manje, iznutra ista kao i sve druge gradnje u donjogradskim blokovima, ali su na pročeljima mogli demonstrirati tehnike dekoriranja. Postoje zgrade koje su radili vlasnici za najam, a postoje zgrade koje su radili vlasnici za sebe. Ako su ih gradili za sebe, onda je to bilo nešto maestralno i tu se nije štedjelo. Kao što vidite na ovom primjeru, i u secesiji je prvi kat najraskošnije uređen. Praksa je to još iz renesanse, kada su prvi kat zvali piano nobile ili belle etage - govori Gazzari i dodaje kako se oduvijek smatralo da je prvi kat najudobniji za stanovanje.

Prvi kat je najraskošnije dekoriran, još iz renesanse piano nobile/bel etage. Smatra se da je na prvom katu najudobnije.

Još je jedna zgrada na području zelene potkove primjer secesijske arhitekture. Riječ je o Dobrotvorovom domu u Haulikovoj ulici.

Dao ju je izgraditi Velimir Đuro Josip Deželić 1912. godine, sin Đure Deželića, prema nacrtima tada vrlo poznatog Lubynskoga. Zgrada je nedavno i obnovljena te je zaista lijep primjer secesije, no mlađima je možda ipak poznatija kao zgrada u kojoj su živjeli Arsen Dedić i Gabi Novak. Čak i antologija Ardena Dedića nosi ime Dobrotvorov dom.

image

Zgrada Dobrotvorov dom

Ronald Goršić/CROPIX

U vrijeme kada je Zagreb procvao, secesija je bila na vrhuncu. Milan Lenuci, poznati urbanist i arhitekt, u to je vrijeme osmislio i kreirao Zelenu potkovu, danas poznatiju kao Lenucijeva potkova, i većina zgrada gradila se upravo na tom potezu. Tu su živjeli trgovci, ljekarnici, arhitekti, ali i umjetnici, poput Vlahe Bukovca, koji je stanovao na adresi Trg kralja Tomislava 18, a ta je zgrada imala i slikarski atelijer.

I sam je Trg kralja Tomislava primjer secesije, u ovom slučaju hortikularne.

- Zgrade u ovom dijelu grada građene su da se skupo proda nekretnina, ali i da putnici koji dolaze na Glavni kolodvor mogu vidjeti nešto prezentativno, u prvom planu sa zgradom Umjetničkog paviljona. Iako nije riječ o secesijskoj zgradi, Umjetnički je paviljon prvo stajao u Budimpešti i simbol je modernog i tradicionalnog. Umjetnički paviljon prva je zagrebačka građevina koja ima krov od čelika sa staklom. Park je, pak, pravi primjer secesije. Na ulazima ima postavljene svjetiljke, medaljone s viticama koje padaju, i paukove mreže koje se pletu u uglu. Tu je također kip kralja Tomislava, djelo Roberta Frangeša Mihanovića, koji se ubraja u secesijske kipare, iako je taj kip postavljen tek 1947. godine - ispričao nam je vodič dok smo hodali prema kući Feller s druge strane parka.

image

Kuća Feller na Trgu kralja Tomislava

Ronald Goršić/CROPIX

Kuća Feller zaista je impresivna, iako je realno jedna od manjih na tom potezu. U njoj je živio bračni par Feller i bila je kuća za stanovanje.

- Zgrada je napravljena 1903., i tu se vidi sva raskoš, kada je riječ o gradnji za vlasnika. Tu se nije štedjelo, i to se itekako vidi. Prvi su put koristili čelične grede, umjesto onih drvenih, a i fasada nije napravljena kao na ostalim zgradama. Problem zagrebačkih fasada je loš pijesak iz Save, no ovdje to nije slučaj. Na samom pročelju vide se gušteri i daždevnjaci, a cijela dekoracija povezuje se s Antonijem Gaudijem i katalonskom gotikom, jer je upravo on često koristio guštere. Tu su i meduza te zmije i kralješci - govori Gazzari.

Dolaskom na glavni trg mogli smo vidjeti nekoliko najamnih zgrada, koje su građene u secesijskom duhu, no nimalo raskošno kao vlasničke. Na samom uglu Trga bana Jelačića i Ilice nekada je bila najamna zgrada Feller-Stern, koja je građena u secesijskom stilu, no rekonstrukcijom su uklonjeni secesijski dijelovi. Zato je kuća Rado na adresi Trg bana Jelačića 5 i danas divan primjer secesije.

image

Kuća Rado na Trgu bana Jelačića 5

Davor Pongračić/CROPIX
image

Kuća Rado na Trgu bana Jelačića 5

Davor Pongračić/CROPIX

- Eugen Rado bio je zubar, a ovdje je stanovao i imao ordinaciju. Gušteri gore imaju iskešene zube jer je ipak ovo zubarska kuća, a napravljena su kristalna stakla kao paučina. Na prvom katu nalazi se ograda u obliku paučine, a na samom vrhu skulpture boga zdravlja Asklepija i njegove kćeri Higijeje. Susjedna kuća Popović imala je obilježja secesije, no ona su 1935. uklonjena. Ostao je secesijski reljef Ivana Meštrovića, koji prikazuje hrvatske radnike - dodaje naš vodič i pokazuje nam primjer zgrade Robne kuće Nama.

image

Zgrada robne kuće NAMA

Ronald Goršić/CROPIX

- To je klasičan primjer Art decoa, pravca koji je proizašao iz secesije. Naime, kada govorimo o secesiji, govorimo od razdoblju oko 1900. godine, malo prije i malo poslije. To je period koji je cvjetao do Prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat je kraj jedne kulture, jedne priče koja se kasnije nastavlja u Art deco pravcu. Robna kuća Nama nema više ona klasična obilježja secesije, ima kupole, te u unutrašnjosti staklene vitraje. Art deco su obilježavale pravilne linije, on je zapravo moderno dijete secesije i javlja se nakon Prvog svjetskog rada - kaže Gazzari i pokazuje nam dalje nedavno obnovljeni Oktogon i njegovu kupolu.

- Kako je Art deco došao poslije secesije, tako je Oktogon prethodio secesiji. On je napravljen prema uzoru na, tada jedinu trgovačku galeriju, La Fayette u Parizu - govori vodič i vodi nas do zadnje stanice ovog tematskog razgleda - impresivnu kuću Kallina na križanju Gundulićeve i Masarykove ulice.

image

Kuća Kallina u Gundulićevoj ulici

Ronald Goršić/CROPIX

- Kallina je bio vlasnik tvornice keramičkih pločica, i on je htio napraviti raskošnu zgradu za sebe i obitelj. U prizemlju se nalazila trgovina, a na prvom katu prostori za stanovanje. Htio je napraviti unikatnu seriju keramičkih pločica koje se neće nikad prodavati, nego će krasiti samo njegovu zgradu. S arhitektom Vjekoslavom Bastlom dogovoren je svaki detalj, pa i šišmiši, koji "lete" duž cijelog prvog kata. Kallina i Bastl napravili su i prvu kuću koja je imala staklene podove na balkonima. Ta je zgrada rekonstruirana, a za to je trebalo punih pet godina. Također, vidimo Bastlov prepoznatljiv potpis, urne te lopoče koji se penju iz vode, što je svakako secesijsko obilježe - dodaje vodič.

Turu smo završili ispred Zdenca života, djelo Ivana Meštrovića, koje je 1905. dobilo nagradu u Beču za najbolje secesijsko djelo.

- Prvotno je trebalo biti izloženo u Splitu, no Iso Kršnjavi založio se da se ipak postavi u Zagrebu, a djelo je klasičan primjer secesijske umjetnosti, iako je Meštrović kasnije prešao u modernizam - rekao je vodič Gazzari.

Besplatni tematski razgledi dio su ponude Društva turističkih vodiča Zagreba, i termini i dogovor o razgledu mogu se pronaći na njihovim web stranicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:43