NEISKVARENI ADUT

Slavonija je ruralna destinacija godine! Bili smo tamo i sami potvrdili tu laskavu titulu

Reporterka Like!-a posjetila je svih pet slavonskih županija i otkrila pravu autentičnost, gostoljubivost i nevjerojatne ljepote

Slavonija je ruralna destinacija godine

 Barbara Ban/Privatna Arhiva

Od prvog dana kada sam posjetila Slavoniju, bila sam očarana njome. Mnogi su se čudili što mi je tako posebno u tom ravničarskom dijelu Hrvatske, iako bi se o tome dalo raspravljati kada se penjete na Papuk. Jer Slavonija nije samo ravnica. I kada sam objasnila što me je privuklo i što me i dalje privlači na istok naše zemlje, mnogima je jasna ta moja ljubav prema Slavoniji. A glavni razlog zašto se uvijek želim vratiti zapravo je sasvim jednostavan. Slavonija za mene, koja dolazi iz Istre, izrazito turističkog kraja, turistički je neiskvarena destinacija. I u tome leži njezina najveća draž. Mjesto gdje još mogu doživjeti ono autentično, gdje nema gužve, gdje je sve izvorno, gdje ljudi nisu opterećeni sezonom, gdje se domaćinu još uvijek posvećuju gostu. I to je ona ljepota turizma o kojoj stalno govorimo. To je ono što ljude privlači na putovanjima, osim naravno da vide atrakcije nekog područja. A meni je upravo taj osobni pristup postao važniji od razgledavanja muzeja, neke posebne atrakcije ili spomenika.

Meni je razgovor s ljudima u posebnom ambijentu na selu, u prirodi jednostavno odmor za dušu. A to je Slavonija, destinacija broj jedan u ruralnom turizmu Hrvatske ove godine. Tu je laskavu nagradu dobila ove godine na Danima hrvatskog turizma u konkurenciji s Gorskim kotarom i Vrgorcem. I sama sam bila u povjerenstvu Hrvatske turističke zajednice koje je obišlo sve tri destinacije. I stvarno je bilo teško odabrati favorita. Sve tri destinacije nude autentično ruralno iskustvo i imaju mnoštvo toga pokazati, a Slavonija se posebno ističe svojom kvalitetom koja je u posljednjih deset godina jako narasla. Vidjelo se to na svakom koraku za vrijeme našeg dvodnevnog obilaska. Jer dobro se sjećam svog prvog studijskog putovanja na istok Hrvatske. Bilo je divno, ali je daleko od onoga što Slavonija sada nudi.

image

Slavonija i svih njezinih pet županija poznata su i
cijenjena vinska regija

Barbara Ban/Privatna Arhiva

Nekada si znao da moraš u Osijek, Srijem, Kutjevo. Tu je i Baranja, kada govorimo o istoku Hrvatske. I to je to. Izvrsne vinarije i podrumi poput Iločkih podruma, podruma Belje ili Kutjevačkih podruma. Kopački rit, Ilok, Đakovo, Papuk. Svaka lokacija za sebe bila je divna, no nigdje ponuda nije bila potpuna. E to je bilo prije deset godina. Sada je situacija sasvim drukčija. Da, Slavoniju i njezinih pet županija možete posjetiti u jednom putovanju. No još bolje je to putovanje "razbiti" na nekoliko putovanja jer sada gotovo u svakoj slavonskoj županiji možete provesti nekoliko dana i s užitkom ih ispuniti raznim aktivnostima. Jest ćete puno i kalorično, no imat ćete te kalorije i gdje potrošiti. Ne nedostaje pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza. A tko voli vodu, ima tu i mnoštvo aktivnosti na rijekama.

Krenimo od samog istoka, i to Vukovarsko-srijemske županije. Ovdje je nezaobilazan odlazak u Vukovar, grad heroj, i obližnji Ilok. No, kada govorimo o čistom ruralnom iskustvu, okolica Vinkovaca, Županje i Iloka nudi nešto zbilja posebno. Prije svega mnoštvo seoskih obiteljskih gospodarskih imanja, sve veći broj autentičnih i luksuznih kuća za odmor, malih šarmantnih vinarija, brojne pješačke i biciklističke staze, festivale folklora... Pravi primjer za to su Bošnjaci, selo od oko tri tisuće stanovnika koje se smjestilo u okruženju plodnih polja, rijeke Save, ali i tajnovite Spačve, goleme šume hrasta na samom istoku zemlje, po kojem je Slavonija poznata. U ovom selu ima mnogo gospodarstava gdje možete kušati i kupiti poznate domaće suhomesnate proizvode, ali i voćne rakije, likere, med. A sve to skupa možete vidjeti i za vrijeme sajmova u Slavonskoj kući. Riječ je o tradicionalnom imanju ovog podneblja koje je otkupila lokalna zajednica da bi na tom prostoru uredila mjesto susreta poljoprivrednika i gostiju ovog kraja. Osim što možete vidjeti kako je izgledala tradicionalna kuća s ambarom, štagljem, štalom i kuća gospodara s namještajem s kraja 19. i početka 20. stoljeća, uz tipično prostrano dvorište, ovdje se možete opustiti uz organiziranu degustaciju tradicionalnih proizvoda. Također, u Slavonskoj kući, koja je opremljena masivnim slavonskim hrastom, koji oduzima dah, vidjet ćete i brojne rukotvorine slavonskih žena, takozvani bošnjački šlingeraj.

image

U Slavoniji ne nedostaje pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza

Barbara Ban/Privatna Arhiva

A onda se zaputite prema Otočkim virovima. Možete prije toga i do bošnjačkog Šumarskog muzeja da biste se pripremili na nezaboravno iskustvo koje vas čeka. Jer su Bošnjaci po slavonskom hrastu bili poznati u cijelome svijetu. Primjerice, parlament u Budimpešti kompletno je napravljen od njihove hrastovine.

A onda polako ulazite u tajni svijet spačvanske šume. Nešto je u njoj čarobno jer na sami spomen njezina imena poželim odmah tamo otići. Krenete u smjeru mjesta Otok i seoskim cestama i putovima stići ćete do ovog zbilja neobičnog mjesta fascinantne prirode. A kako tek tamo lijepo miriše... Virovi su prirodna atrakcija koja nije ni jezero ni rijeka. Podsjećaju na močvaru svojim bogatim biljnim i životinjskim svijetom. Njihov se vodostaj mijenja, ali nikad ne presušuju. Prostiru se na 79 četvornih kilometara, dugi su više od 18 kilometara, široki od 60 do 100 metara, a duboki do četiri. Spadaju u ekološku mrežu Natura 2000. Kako bi se približili javnosti, nedavno je uređen Bioekološko-edukacijski centar gdje možete noćiti, nešto dobro jesti, opustiti se u wellness zoni.

No, prije svega, može vam biti polazište za razgled mističnog šumskog i vodenog prirodnog okoliša u spačvanskom bazenu. Šetnja raznim poučnim šumskim stazama je nezaobilazna, kao i vožnja brodićem, veslanje u kanuu i čamcu, pecanje, vožnja biciklom. A tek promatranje ptica i drugih životinja. Tu možete vidjeti orla štekavca, bijelu i crnu rodu, sivu i bijelu čaplju, crnu lisku, djetlića, žunu, labudove. Ovo je i idealna destinacija za djecu jer je centar lijepo opremljen multimedijom koja će na najbolji i najslikovitiji način objasniti što se sve nalazi u okruženju. A nalazi se mnogo toga. Virovi su definitivno skrivena tajna ovog kraja.

Teško se rastati od Virova, ali kada krećete prema Erdutu u Osječko-baranjskoj županiji, nekako je tu tugu lakše premostiti. Obavezno napravite pauzu za ručak u izletištu Gondola nedaleko od Vukovara, točnije u Sotinu. Ovo izletište je više od restorana. To je svojevrsna institucija i spomen na teška vremena i kako je novi život nakon svega moguć. Jer danas, kada dođete u ovaj divni tradicijski restoran ukrašen drvetom i ciglom, nikada ne biste pomislili da je bio srušen do temelja u Domovinskom ratu. No, ova ugostiteljska obitelj s tradicijom starom čak 45 godina nije se dala. Vratili su se i obnovili je prije 20 godina, a restoran vodi vrijedna Luca Štrobilijus. Gondola je posebna i zbog svog predivnog dvorišta koji otkriva tradiciju Srijema, a isto tako nudi tipična jela ovog kraja te nosi markicu "Okusi Srijema i Slavonije". Dakle, pravo mjesto za čobanac ili srijemske palačinke. A tek domaći višnjevac i orahovac za aperitiv...

Puna želuca možemo dalje u drugu županiju, i to na obalu divnog Dunava. Koji je to doživljaj doći do te rijeke! Tek kada je vidiš, shvatiš Straussov valcer "Na lijepom plavom Dunavu". Ima taj neki mir. Valjda zbog svoje širine, zbog okolice, pogleda, povijesti. Prije Erduta stižemo u Dalj, i to u rodnu kuću poznatog astrofizičara, astronoma, geografa i znanstvenika Milutina Milankovića. A ona je baš na obali Dunava koji je na neki način obilježio i njegov život jer je karijeru gradio u Beču i Beogradu. Lijepo preuređena stara kuća s malim povijesnim perivojem punim ruža poslužila je za smještaj zanimljivog znanstvenog i kulturnog centra koji se bavi Milankovićevim životom i njegovim zanimljivim teorijama i izračunima.

Posebno je intrigantna svemirska soba gdje sam čula nešto više o klimatskim primjenama i zašto je došlo do ledenog doba i kada nam slijedi novo. Zanimljiva razmišljanja u vrijeme kada sve više govorimo o globalnom zatopljenju i klimi. No, sve to ne bi bilo tako intrigantno da nam odličan uvod u Milankovićev život nije dao ravnatelj centra Đorđe Nešić. Osim što je odličan promotor ovog znanstvenika, Đorđe je i vrstan vodič. Nakon obilaska uslijedila je neformalna ćakula uz rakiju u Milankovićevoj sjenici usred perivoja. Odličan uvod prije odlaska u Erdut koji je od Dalja udaljen desetak kilometara.

I dalje se ne rastajemo od Dunava i njegove obale jer ulazimo na imanje poznatih Erdutskih vinograda. Treća je to po veličini vinarija u Hrvatskoj s bogatom prošlošću i kulturnom baštinom koja će očarati i one koji ne vole vino. Tvrtka Erdutski vinogradi obrađuju najveći vinograd u Hrvatskoj ukupne površine 513 hektara. Naši domaćini pripremili su nam zanimljivu degustaciju koja prati put kroz samu vinariju i njihove vinograde. I odjednom shvatite da niste ni primijetili da ste obišli veliko imanje, doznali svašta i probali ono najbolje.

image

Vinogradi

Barbara Ban/Privatna Arhiva

Prvo smo ušli u stari podrum koji je davne 1730. godine izgradio barun Johann Baptista Maximilian Zuany. Tada počinje i priča o Erdutskim vinogradima. Impozantan podrum sa starim drvenim bačvama je top-mjesto ovog imanja. Tu je i pet uzidanih bačvi iznutra obloženih staklenom opekom koje je sagradio nekadašnji vlasnik imanja Ervin pl. Cseh, koji je u jednoj uredio svoj tajni prostor za kartanje gdje se skrivao od svoje prve žene Fanny koja je na imanju sagradila dvorac. Iz starog podruma u pratnji pjenušca idemo dalje kroz dugačku pergolu do vidikovca na obali Dunava. Ne znam što je bolje - stari podrum ili ova lokacija s pogledom na rijeku i Erdutsku kulu, spomen na plemićki srednjovjekovni Erdut. Tu kušamo sivi pinot. I baš kada smo pomislili da je hedonizmu i uživanju kraj, naši su nas domaćini ponovno iznenadili. Odveli su nas u novo postrojenje gdje se smjestila najveća drvena bačva u Hrvatskoj koja se dandanas koristi. Izrezbareno remek-djelo u kojemu odležava erdutska graševina. I nju smo, naravno, kušali na novoj stanici za degustaciju. A onda za finale merlot uz zalogajčiće i grožđe. Jesam li rekla da u Slavoniji nećete ostati gladni i žedni?!

Pogotovo ako vas nakon Erduta čeka posjet Crnoj svinji u Čepinu nedaleko od Osijeka. Usred ničega, ovo moderno imanje s vrhunskom enogastronomskom ponudom sasvim me očaralo. Ostala sam uistinu bez teksta jer takvo nešto nisam očekivala. Poput najluksuznijeg modernog hotela ovaj restoran uređen u nekadašnjoj štali nezaobilazno je mjesto kada dolazite u Slavoniju. Mnogi su sladokusci već o njemu pisali pa neću duljiti o njihovim fantastičnim specijalitetima. Samo ću reći da je ruralno kroz ovaj restoran dosegnulo novu razinu kvalitete. I tako je na najbolji mogući način završio naš prvi dan obilaska. A što nas tek čeka sutra...

Prva je na redu Podravina. Idemo prema Noskovcima u Virovitičko-podravskoj županiji, točnije posjetiteljskom centru Dravska priča. Putem nas prate bezbrojna polja, a sreća nam se ukazala kada smo ugledale suncokrete. Zaštitni znak ravnice. Morale smo stati. Tu sam ugledala i brojne bike-ploče s rutama. Moram priznati da mi je bilo žao što nismo imale bicikle sa sobom. Bio bi to ulazak u dušu tog kraja.

A onda nam se ukazao bivši ljetnikovac grofa Draškovića iz 19. stoljeća koji se nalazi nedaleko od Drave, do koje vodi poučna staza "Dravi u zagrljaj". Naši domaćini pokazuju nam kako danas izgleda ljetnikovac koji je preuređen u moderni informativno-edukativni centar i hostel sa zaštićenim perivojem. Tako plemenitaški, baš kao i brojni dvorci u ovom kraju. Sve je u Draškovićevu ljetnikovcu prilagođeno djeci i njihovoj edukaciji o Dravi i njezinim staništima, od samih soba u hostelu do dnevnog boravka i multimedijalnog prostora gdje se na jednom mjestu može iskusiti što to Drava nudi. Tu je i laboratorij s mikroskopima.

image
Barbara Ban/Privatna Arhiva

No, to nije sve. U Noskovcima se iznajmljuju bicikli kojima možete istražiti kraj, a u dvorištu je i oporavilište za rode o kojima se brinu djelatnici centra. Ovo je i odlična početna točka za posjet području UNESCO-ova pograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. To je tek pravi raj za ljubitelje fotografije zbog mnoštva životinja koje ovdje obitavaju. Posebno ptice. Naime, na području hrvatskog dijela rezervata, koji se proteže na 70 kilometara, zabilježeno je čak 318 vrsta ptica. No, ljepota Drave nije samo u životinjama. Sam je krajolik poseban, pa se zato moram vratiti kad budem imala više vremena. Poplavne šume, stari rukavci rijeke, meandri, strme odronjene obale, staništa divljih ptica na obalama Drave... Hm, primamljivo, zar ne?! Odmah u blizini je i UNESCO-ov geopark - Park prirode Papuk. Dakle, ljubitelji prirode doći će u ovoj županiji na svoje, ali će i vidjeti kako Slavonija nije samo ravna.

image
Barbara Ban/Privatna Arhiva

Mi smo se nakon Noskovaca i Podravine uputile baš na bkako bismo preko njega došle do Kutjeva i Velike u susjednoj Požeško-slavonskoj županiji poznatoj po Zlatnoj dolini. Ovaj kraj mi je tako poznat jer sam ovdje planinarila prošlog ljeta. To je prava oaza zelenila i hladovine. Preko predivne panoramske ceste od Kutjeva do Velike, gdje nas traktori usporavaju jer je bila u jeku berba grožđa, stižemo do Velike. Kako li mi je to mjesto ostalo lani u lijepom sjećanju! Malo je to mjestu koje simbolizira ulazak na Papuk. Njegovo je predvorje. Baš zato ovdje možete svašta doznati o toj slavonskoj gori, prije svega u Kući Panonskog mora.

Ovdje smo pogledale fosile raznih bića koja su nekada tu uživala u drugačijim uvjetima. Onima morskima, a možete i vidjeti kako je zapravo izgledalo Panonsko more i njegova obala. Tu su pronađeni i ostaci nosoroga, ali i morskog psa te raznih drugih morskih bića. Intrigantno je na brojnoj multimediji vidjeti i kako je nekad izgledala naša divna Zlatna dolina i kako je Papuk bio samo otok. Tko želi znati još više o povijesti, geologiji i fosilima s Papuka, najbolje da posjeti i posjetiteljski centar s druge strane brda u Voćinu. To je odličan sadržaj i za djecu koja se u Velikoj mogu zabaviti u adrenalinskom parku u kamp-odmorištu Duboka. A ako ste ovdje ljeti, sigurno ćete se ići rashladiti na termalne bazene vodnog parka Shhhuma. Ljeti je ovdje prava gužva i očito je ova investicija bila pun pogodak. Planovi vlasnika su veliki. Planiraju urediti hotel koji će raditi cijele godine, ali i kompleks zatvorenih bazena. Kroz nekoliko godina otvorit će svoja vrata, a vodeni park je prvi korak u tome.

Kada sam zadnji put bila u ovom vodenom parku, nisam stigla isprobati što nudi njihov restoran. Sada sam tu pogrešku ispravila. Odlični proizvodi obližnjih OPG-ova su na njihovu stolu, kao i vrsna vina koje će vam detaljno predstaviti njihov sommelier. Dakle, kulenova seka, sirevi, graševina. Sve vrhunsko.

image

Tvrđava u Slavonskom Brodu

Nakon gastronomskih užitaka u Velikoj slijedi još malo edukacije. Idemo u smjeru Požege pa Pleternice, kroz koju se na mala vrata ulazi u Zlatnu dolinu. Mali šarmantni grad koji jako puno ulaže u svoju infrastrukturu - pa tako i turističku. Prvo smo obišle njihov veliki interpretacijski centar Terra Panonica. Još jedno odlično mjesto gdje možete dobiti više informacija o Panonskom moru i povijesti kraja kroz multimediju. Uz pomoć virtualnih naočala zaronili smo u Panonsko more, a uz pomoć tableta razgledali centar koji nam kroz virtualnu priču govori o biljnom i životinjskom svijetu ovog kraja. Pleternica je gradić koji poprilično ulaže u svoju infrastrukturu. Pored ovog centra uskoro se otvara i novi muzej bećarca, uređen je predivan novi trg, a tu je i vlakić koji vozi kroz mjesto sve do vinskog vidikovca vinarije Markota. E koji su tek tamo pogledi! Zlatna dolina otvara vam se na dlanu sa svojim brojnim vinogradima i poljima. To je nezaobilazna lokacija kada dolazite u ovaj kraj.

image

Nedavno je otvorena Kuća Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu

Barbara Ban/Privatna Arhiva

I na kraju nam ostaje Brodsko-posavska županija. Kraj znan po brojnim OPG-ovima i imanjima. No, ovaj put posjetile smo Slavonski Brod i njegovu tvrđavu. Impresivno, posebno navečer. Domaćini su iskoristili priliku da nam pokažu novouređenu kuću Ivane Brlić Mažuranić. Naša poznata književnica živjela je sa svojom obitelji u centru grada na obali Save, a ljetovala je na obližnjem imanju. Kada uđete u tu kuću, osjetite poštovanje prema toj ženi i majci. Sjetite se tih starinskih priča iz djetinjstva i osnovne škole. Obuzme vas na neki način sjeta za tim prošlim vremenima. Njezinima i vašima. Drago mi je da je Ivana ponovno dobila svoju kuću. Ona je to uistinu zaslužila. Kao i Slavonija koja je postala odlična destinacija ne samo ruralnog turizma nego i onog gradskog i kulturnog. Ali o tome u nekoj idućoj reportaži.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2022 15:47