HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
Impresivna neobarokna zgrada HNK remek-djelo je arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera. Zgradu je 1895. godine otvorio car Franjo Josip I. koji je zadao posljednji udarac, i to srebrnim čekićem, što je značilo da je gradnja službeno završena. Isti je dan održana i prva svečana predstava, a zgrada ima kapacitet za 750 gledatelja. HNK posjeduje čak osam oslikanih zastora, od kojih je jedan željezni, a postavljaju se u različitim svečanim prigodama. Danas u Hrvatskom narodnom kazalištu djeluju tri umjetničke grane - drama, opera i balet.
USPINJAČA
Zagrebačka uspinjača, koja povezuje Gornji i Donji grad, najkraća je žičana željeznica na svijetu. Uspinjača, s prugom od 66 metara, od 1890. godine vozi Zagrepčane. Vozni red je svaki dan od 6.30 do 21.50 sati, polazak je svakih deset minuta, a cijena karte pet kuna. Polazište u Donjem gradu nalazi se u Tomićevoj ulici, a na Gornjem gradu izaći ćete na Strossmayerovo šetalište, podno kule Lotrščak.
ZAGREBAČKA KATEDRALA
Puno ime zagrebačke katedrale je katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava i ona je od svoje gradnje ostala najveća hrvatska sakralna građevina. Crkva na lokaciji današnje katedrale postoji još od 1093. godine, a gradnja sadašnje crkve počela je u 13. stoljeću, ali je na prijelazu iz 19. i 20. stoljeće napravljena velika rekonstrukcija. Jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine teško je stradao u potresu u ožujku kada se srušio vrh sjevernog tornja. Nedugo nakon, radi sigurnosti, uklonjen je i vrh drugog tornja, te su postavljeni križevi. U katedralu se još uvijek ne može ući jer je u potresu teško stradala i njezina unutrašnjost, tako da posjetitelji zasad mogu uživati u pogledu na ljepotu i raskoš katedrale samo izvana.
UMJETNIČKI PAVILJON
Smješten u srcu Zelene potkove, ovaj impresivni i jedan od najstarijih izložbenih prostora u Zagrebu zaštićeni je spomenik prve kategorije. Umjetnički paviljon osnovan je 15. prosinca 1898., a na njemu su radili i autori zgrade HNK, arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer. Samu konstrukciju paviljona osmislili su mađarski arhitekti Flóris Korb i Kálmán Giergl. U paviljonu zasad posjetitelji mogu uživati razgledavajući ga izvana jer je zbog posljedica potresa trenutno zatvoren za javnost.
LOTRŠČAK
Najpoznatija zagrebačka kula, koja ponosno stoji na ulazu u nekadašnji Gradec, sagrađena je još u 13. stoljeću s ciljem da štiti tadašnja južna gradska vrata. Na četvrtom katu kule smješten je i grički top koji se svaki dan oglasi točno u podne. Ta je tradicija počela za Novu godinu 1877. i otad, uz stanku tijekom Prvoga svjetskog rata, nije zaboravljena. Kula je otvorena za javnost te se može razgledati njezina unutrašnjost, a s vrha kule pruža se prekrasan pogled na cijeli grad.
CRKVA SV. MARKA
Iako je najprepoznatljivija po krovu sastavljenom od šarenih crepova na kojima se nalaze povijesni hrvatski grbovi, uključujući i grb grada Zagreba, crkva sv. Marka jednako je impresivna u unutrašnjosti. U crkvi se nalaze tri oltara ukrašena djelima poznatog kipara Ivana Meštrovića, a velik dio unutrašnjosti oslikao je slikar Jozo Kljaković. Jedna je od najstarijih građevina u Zagrebu, koja datira iz 13. stoljeća, a ujedno je bila i prva župna crkva u gradu. Svoj današnji izgled dobila je u vrijeme renoviranja u 19. stoljeću kada je i napravljen šareni krov. Danas je crkva sv. Marka zaštićeno kulturno dobro, ali i jedan od simbola grada.
ZRINJEVAC
Često ga krasi titula najljepšeg zagrebačkog trga i Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularno nazvan Zrinjevac, to zaista i jest. Prepoznatljiv po glazbenom paviljonu koji je u sredini trga postavljen 1891. godine, Zrinjevac je omiljeno okupljalište Zagrepčana i njihovih gostiju. Sastoji se od trga i prekrasnog perivoja s alejom platana, a dio je zagrebačke zelene ili Lenucijeve potkove koju čini čak sedam donjogradskih trgova i Botanički vrt.
DOLAC
Tržnice su oduvijek žile kucavice gradova pa je tako i slikoviti Dolac omiljeno mjesto za susrete i nabavke. Smješten je iznad Jelačića placa i već je 85 godina glavna gradska tržnica. Desetljećima se tu može kupiti svježe voće, povrće, meso, sir, vrhnje, cvijeće, ali i riba koja se nalazi u ribarnici u zatvorenom dijelu tržnice. Namirnice su na Dolcu oduvijek prodavale kumice, tradicionalne prodavačice u narodnoj nošnji, te njima u čast na vrhu stepenica koje s glavnog trga vode na Dolac stoji upravo kip kumice.
CRKVA SV. KATARINE
Nedaleko od crkve sv. Marka, na Trgu Katarine Zrinske, smjestila se najpoznatija zagrebačka barokna crkva, crkva sv. Katarine. Iako je na njezinu mjestu nekada stajala mala dominikanska crkva, isusovci su na tome mjestu sagradili potpuno novu crkvu, ali i samostan u kojem se danas nalazi Galerija Klovićevi dvori. Crkva je dva puta stradala u požaru te je nakon toga obnovljena, ali je veliku štetu pretrpjela i ove godine. Crkva koja datira iz 17. stoljeća teško je stradala u ožujku kada je Zagreb pogodio potres te je čeka još jedna temeljita obnova.
KAMENITA VRATA
Kamenita vrata jedina su sačuvana gradska vrata nekadašnjeg obrambenog sustava Gradeca, koja su, baš kao i kula Lotrščak, sagrađena u 13. stoljeću. U prolazu se nalazi kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, ujedno i zaštitnice grada Zagreba, koja je preživjela veliki požar 1731., a tridesetak godina poslije vrata su obnovljena te su do danas ostala ista. Na Kamenitim vratima možete zapaliti svijeću ili se samo diviti povijesti i arhitekturi nekadašnjeg grada.
MIROGOJ
Najveće zagrebačko gradsko groblje ujedno je i prava galerija na otvorenom te predivan park. Mirogoj je prepoznatljiv po veličanstvenim arkadama čiji je autor Herman Bollé koji je počeo raditi na arkadama nedugo nakon otvaranja Mirogoja 1879., a gradnja arkada završena je 1917. godine. Na Mirogoju počivaju brojne osobe iz hrvatske povijesti te se upravo zato ovo groblje naziva i hrvatskim Panteonom.
RIBNJAK
Jedan od najšarmantnijih parkova smjestio se uz istočne zidine Kaptola, a ime je dobio po biskupskim ribnjacima koji su se nalazili na mjestu današnjeg parka. Ribnjaci su isušeni u 19. stoljeću, a prostor je pretvoren u perivoj engleskog tipa. Park se prostire na 40 tisuća četvornih metara, a dom je mnogim biljkama i ukrasnim kipovima.
STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE
Jedno od najljepših šetališta, Strossmayerovo šetalište, povezuje Donji i Gornji grad. Smješteno je ispod kule Lotrščak, a izlazi na Mesničku ulicu. Uređeno je krajem 19. stoljeća, a ime je dobilo po poznatom hrvatskom biskupu i prosvjetitelju Josipu Jurju Strossmayeru. Strossmayerovo šetalište je dugačko 400 metara, a svakim korakom možete vidjeti grad ispod vas. Šetalište je i jedno od najdražih okupljališta Zagrepčana te se na njemu održavaju brojne manifestacije.
HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV
Hrvatski državni arhiv nalazi se u nekadašnjoj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a u njoj se smjestilo više od 160.000 svezaka i jedna je od najvrednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj. Zgrada Hrvatskog državnog arhiva dio je Lenucijeve potkove, a prema mnogima ovo je i jedna od najljepših zgrada u Zagrebu. Moguć je posjet ovoj prekrasnoj secesijskoj zgradi, kao i uvid u arhivsku građu, no uz najavu i po posebnim uvjetima i cjeniku.
