Pogled gore...

Želite vidjeti Mliječnu stazu? Doznali smo koja su najbolja mjesta u Hrvatskoj za promatranje noćnog neba

Astroturizam ima ogroman potencijal, a najbolja mjesta za gledanje zvijezda su prostori s minimalnom ili nikakvom rasvjetom
 Hrvatski astronomski savez

Kada ste posljednji put dignuli pogled i vidjeli noćno nebo u svoj njegovoj raskoši? Tamno, mračno platno načičkano tisućama zvijezda, toliko jarkih da se čini da ih, ako samo malo pružite ruku, možete dotaknuti? Ili, uostalom, jeste li ikada u svojem životu vidjeli Mliječnu stazu, našu galaksiju? Ako je odgovor na posljednje pitanje "ne", definitivno niste jedini. Većina ljudi nije.

Nažalost, čini se da je predivno noćno zvjezdano nebo ono što nas uvijek iznova nevjerojatno oduševljava, ali smo to skloni bezglavo uzeti zdravo za gotovo, ušuškani u prividnu udobnost naših gradskih, žarko osvjetljenih košnica. Srećom, postoje organizacije i pojedinci koji ne zaboravljaju tako lako, a među njima je i naš sugovornik, Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.

image
Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza
Hrvatski astronomski savez
image
Noćno nebo na Lastovu
Hrvatski astronomski savez

Upravo od njega odlučili smo doznati kakvo je stanje noćnog neba u Hrvatskoj, koje su lokacije kod nas najbolje za gledanje zvjezdanog neba te ima li naša zemlja potencijal za razvoj astroturizma. Krenuli smo od ovog posljednjeg. "Astroturizam je potencijalno velika turistička niša ako imamo na umu da tek dvoje od desetero ljudi na Zemlji može vidjeti Mliječnu stazu iz mjesta u kojem živi te da je taj broj iz godine u godinu sve manji jer nam svjetlosno onečišćenje raste dva posto godišnje na globalnoj razini, a još imamo i jak trend migracije stanovništva u velike gradove, gdje je svjetlosno onečišćenje neizbježna svakodnevna stvarnost kao i drugi oblici zagađenja u velikim gradovima", kaže Božičević.

Najbolji astroturizam na svijetu

Promatranje noćnog neba u nekim je zemljama dovedeno gotovo pa do savršenstva. Čile, koji je dom zvjezdarnica Europske svemirske agencije i gdje se gradi najveći teleskop te agencije, definitivno prednjači. Turističke ture promatranja noćnog neba tamo su najnormalnija i vrlo popularna atrakcija. Razvile su se do te mjere da danas na različitim lokacijama postoje čak i vrlo specijalizirani programi, primjerice meditacija pod zvijezdama. Od drugih lokacija, a to nam otkriva Božičević, cijenjene su i Španjolska te Namibija, a u kontekstu astroturizma dobrano se probudila i Mađarska, koja je u parku Zselic, uz pomoć sredstava EU, sagradila kompletni centar za posjetitelje s pripadajućom zvjezdarnicom i drugom infrastrukturom.

No, astroturizam je i vrlo širok pojam. "On ide od pojedinačnih turističkih posjeta astronoma amatera koji su željni vizualnog opažanja pa do posjeta onih koji se bave astrofotografijom. Osim toga, tu su općenito svi turisti koji posjećuju mjesto s astroturističkim sadržajima jer nikad u životu nisu bili u prilici vidjeti Mliječnu stazu ili motriti nebeska tijela teleskopom ili, pak, žele nešto više saznati iz astronomije. Na koncu, tu je dio astroturizma koji je povezan s obrazovanjem i znanošću, dakle, posjeti školskih grupa, ljetne škole astronomije, razni znanstveni kongresi, susreti astronoma amatera, star partyji..." kaže.

image
Promatranje noćnog neba u Zavali na Hvaru
Hrvatski astronomski savez

U Hrvatskoj je, tvrdi, astroturizam još u povojima. Razlozi su višestruki - primjerice, još nemamo dovoljno zaštićenih područja tamnog neba ni razvijenu ponudu, infrastrukturu te marketing u tom smislu. No, inicijative postoje i u Hrvatsku doista dolazi nešto turista s namjerom da vidi i doživi netaknutno zvjezdano nebo. S druge strane, Hrvatska, smatra on, ima velik potencijal za razvoj te grane turizma. Ona se može pohvaliti velikim brojem zaštićenih područja prirode, ali i ruralnim i brdskim područjima te otocima koji se mogu dobro štititi od svjetlosnog onečišćenja i biti oaze tamnog neba koje će ljudi željeti posjetiti.

image
Pogled na mliječnu stazu iz Jelse
Hrvatski astronomski savez

No, potrebno je, kao što to i inače biva, uložiti mnogo truda i rada. "Ono što je presudno u ovom trenutku je zaštita od svjetlosnog zagađenja i stvaranje zaštićenih područja te razvoj infrastrukture i astroturističke ponude u tim područjima te na kraju marketing. Hrvatska na javnu rasvjetu po stanovniku godišnje troši pet puta više od Njemačke i ako ne okrenemo taj trend, ništa od astroturizma", upozorava.

Zanimalo nas je gdje se trenutno u Hrvatskoj, u kojoj se svijest o važnosti netaknutog neba tek budi u javnoj sferi, mogu najbolje vidjeti zvijezde, odnosno najbolje promatrati zvjezdano nebo.

image
Humac na Hvaru
Hrvatski astronomski savez

"Najbolja mjesta za promatranje noćnog neba su uglavnom zaštićena područja prirode, znači nacionalni parkovi i parkovi prirode, ruralna i brdska područja te otoci. Kod otoka, tu poglavito mislim na srednji i južni Jadran jer smo bitku za očuvanje zvjezdanog neba iznad sjevernojadranskih otoka, nažalost, izgubili. Najbolja mjesta su prostori s minimalnom ili nikakvom umjetnom rasvjetom", govori.

Takvih je, na žalost, sve manje. "U proteklih tridesetak godina svjetlosno zagađenje u Hrvatskoj je znatno naraslo, poglavito radi nedostatka zakonske regulative, pretjeranog osvjetljavanja cesta i autocesta te pretjerivanja s dekorativnom i krajobraznom rasvjetom u turističkim područjima. U travnju 2019. godine na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a 2020. i jedan od dva pravilnika predviđenih Zakonom te se čeka i drugi pravilnik", kaže.

image
Detalj iz Humca na Hvaru
Hrvatski astronomski savez

S obzirom na sve navedeno, tvrdi da će Hrvatski astronomski savez u sljedećim godinama aktivno raditi s jedinicama lokalne samouprave na usvajanju principa dobre prakse kod postavljanja javne rasvjete, koje će jedinice lokalne samouprave usmjeriti na što bolju zaštitu noćnog neba, prirodnog okoliša i ljudskog zdravlja. Cilj je, među ostalim, i očuvanje neba na nekim mjestima gdje postoje turistički kapaciteti i standardna turistička ponuda, a kako bi - u konačnici - astroturizam bio još jedan razlog za to da ih se posjeti, ali i generator produženja turističke sezone.

Astroturizam u Hrvatskoj

Zaljubljenici u zvijezde u Hrvatskoj mogu pronaći mnoge događaje na kojima mogu utažiti svoju strast. Doduše, održavanje nekih od njih poremetila je pandemija covida. U nastavku donosimo popis aktivnosti, astronomskih manifestacija i susreta:
- organizirani posjeti višnjanskoj zvjezdarnici
- organizirana turistička promatranja koja provodi Astronomsko društvo "Leo Brenner" na Lošinju
- promatranja na zvjezdarnici i projekcije u planetariju u organizaciji Astronomskog centra u Rijeci (Akademsko astronomsko društvo Rijeka)
- organizirana promatranja neba na području Jelse u organizaciji Hrvatskog astronomskog saveza i na Lastovu (gdje je TZ Lastovo kupio vlastiti teleskop)
- Messier maraton u Višnjanu
- Astro Fest u Višnjanu (na ljetni solsticij)
- deset dana astronomije u Daruvaru
- Susret astronomskih društava Hrvatske
- Susret astronomskih društava Regije Alpe-Adria (okupljanje astronoma amatera iz Hrvatske, Italije i Slovenije, a povremeno i drugih zemalja u okolici).

U svakom slučaju, stvari su se počele micati s mjesta. Nažalost, polako i često s preprekama. Božičević objašnjava kako je prva inicijativa za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba bila pokrenuta 2005. godine na otoku Lošinju za područje brda Osoršćica, ali bezuspješno, s obzirom na nezainteresiranost lokalne samouprave. Tijekom 2009. i 2010. godine pokrenuta je inicijativa i za proglašenje parka tamnog neba na otoku Lastovu, ali je i taj projekt vremenom zamro. No, onda se dogodila 2019. godina. Tada su u Hrvatskoj, navodi Božićević, proglašena dva Međunarodna parka tamnog neba, i to Vrani kamen (Daruvar) i Petrova gora - Biljeg. Nažalost, ovom potonjem prijeti gubitak tog statusa radi tamo nedavno postavljene rasvjete, upozorava Božićević, ali odmah nastavlja u pozitivnijem tonu.

image
Zavala na Hvaru
Hrvatski astronomski savez

"Tijekom 2019. godine na poziv Turističke zajednice Općine Jelsa pokrenuta je inicijativa za proglašenje Općine Jelsa prvom međunarodnom zajednicom tamnog neba u Hrvatskoj te bi se taj projekt trebao nastaviti u smjeru proglašenja Međunarodnog parka tamnog neba na području oko eko-etno sela Humac. U međuvremenu su 2020., na poziv Turističke zajednice Općine Lastovo, ponovno oživljeni projekt 'Lastovo otok zvijezda' i inicijativa za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba na Lastovu. Nedavno je pokrenuta i inicijativa za park tamnog neba na otoku Biševu", nabraja. Ostali smo pomalo zbunjeni. Park, zajednica... Koje su razlike, pitali smo ga, tražeći da nam objasni pozadinu klasifikacije.

"Međunarodna organizacija za zaštitu noćnog neba (International Dark Sky Association) ima program koji se zove Područja tamnog neba (Dark Sky Places), a taj program ima više kategorija: Međunarodni park tamnog neba (International Dark Sky Park), Međunarodna zajednica tamnog neba (International Dark Sky Community), Utočište tamnog neba (Dark Sky Sanctuary) i Rezervat tamnog neba (Dark Sky Reserve). Sve ove kategorije odnose se na to koliko je nebo tamno i koliko se zvijezde dobro vide. Međunarodni park tamnog neba je, primjerice, određeno područje koje se odlikuje odličnom ili izvrsnom kvalitetom zvjezdanog noćnog neba i noćnog krajobraza i posebno je zaštićeno zbog svoje znanstvene, prirodne obrazovne i/ili kulturne i baštinske vrijednosti i/ili posjeta javnosti. Utočište tamnog neba je još viša kategorija zaštite područja koje ima još kvalitetnije noćno nebo od parka tamnog neba, dok je zajednica tamnog neba općina, grad ili slični politički entitet koji je pokazao izvanrednu posvećenost očuvanju tamnog neba kroz implementaciju kvalitetnih politika rasvjetljivanja, edukaciju o očuvanju tamnog neba i podršku građana idealu očuvanja tamnog neba. Zajednica je najniža kategorija, s najmanjim zahtjevima, ali je namijenjena područjima lokalnih samouprava, dok su sve ostale kategorije predviđene za već zaštićena područja prirode, odnosno gdje već postoji neka razina zaštite. Najviša kategorija od svih je rezervat tamnog neba", pojašnjava.

image
Pogled na Mliječnu stazu s Hvara
Hrvatski astronomski savez

U tom se kontekstu dotaknuo i Jelse na Hvaru, gdje su nedavno lokalne samouprave - odnosno Općina Jelsa i Općina Sućuraj, Grad Stari Grad i Grad Hvar te Općina Bol s Brača - potpisale memorandum o suradnji za smanjenje svjetlosnog onečišćenja i očuvanje prirodnog zvjezdanog neba. "U prijavi za proglašenje Općine Jelsa međunarodnom zajednicom tamnog neba jedna su od važnih komponenti uključenost građana i obrazovne aktivnosti za djecu, odnosno tzv. public outreach. Dakle, nemoguće je proglasiti jednu zajednicu tamnog neba bez organizacije brojnih aktivnosti za građane, osobito djecu", kaže.

Kako se određuje kvaliteta noćnog neba?

Kvaliteta noćnog neba određuje se pomoću posebnog uređaja koji mjeri zvjezdane magnitude, odnosno prividni sjaj zvijezda. "Što broj ide više u plus to sitnije i manje zvijezde možemo vidjeti. Primjerice, da bi se proglasio park noćnog neba, vrijednost magnitude mora biti minimalno 21,2. Riječ je o jedinici magnituda po lučnoj sekundi na kvadrat, mag/arcsec2. Kad se bilježi ta vrijednost, takvo je nebo blizu prirodnog, nezagađenog, a 22 i više potpuno je prirodno, nezagađeno nebo. Dakle, te vrijednosti znače da je odmah i dobro vidljiva Mliječna staza", objašnjava Božičević. U prethodno spomenutom Humcu kod Jelse, dodaje, ta vrijednost iznosi 21,48.

Što se tiče svih kategorija zaštite noćnog neba pod okriljem Međunarodne organizacije za zaštitu noćnog neba - dakle, parkova, rezervata, utočišta i zajednica - njih na globalnoj razini ima samo 170. U Europi ih je ukupno 18. Mađarska, primjerice, ima tri parka, Danska, Španjolska, Irska, Sjeverna Irska, Wales i Austrija imaju po jedan, a Engleska, Nizozemska, Njemačka, Škotska i Hrvatska, kao što smo već spomenuli, dva.

"Mi imamo priliku, s obzirom na naše uvjete, zaštititi i osnovati više takvih, mogli bismo čak i prednjačiti, ali problem je da i dalje divljamo s rasvjetom, s kojom nam se događaju neke stvari kao i s bojenjem tunela. Također, Hrvatska zbog svoje pozicije i prirodnih ljepota može prednjačiti u Europi te postati najvažnija astroturistička destinacija u Europi ako krenemo u kvalitetnu zaštitu područja i razvoj astroturističke ponude", zaključuje Božičević.

Problem svjetlosnog zagađenja

Svjetlosno zagađenje veliki je problem kojeg često nismo ni svjesni. Ono, naime, prijeti zdravlju svakog živog bića na našem planetu - ometa, primjerice, rast biljaka i migraciju ptica, utječe na pojačan broj smrti životinja, a direktno i na zdravlje ljudi. Prema nekim pokazateljima, svjetlosno zagađenje može dovesti do razvoja zloćudnih bolesti poput raka dojke i prostate. Jednako tako, crpi i ogromne količine energije. Prema nekim računicama, jedna žarulja od 100 W u periodu od godinu dana iskoristi količinu energije koja nastaje sagorijevanjem pola tone ugljena.

Najveći svjetlosni zagađivač je ulična rasvjeta, koja postaje svojevrsna goruća tema. Kakva bi ulična rasvjeta trebala biti kako bi se minimiziralo svjetlosno zagađenje, pitali smo Božičevića. "Ona bi trebala biti okrenuta sasvim prema dolje, odnosno biti uperena upravo tamo gdje nam treba. Općenito, postoje osnovna pravila - da se postavlja samo tamo gdje nam treba, koliko nam treba i u minimalnoj potrebnoj jačini, odnosno da je koristimo racionalno", objašnjava.

Važna je i boja svjetla. "Boja bi trebala biti što toplija. Novim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja određeno je da javna rasvjeta ne smije imati temperaturu boje svjetla veću od 3000 kelvina. Za zaštićena je područja propisano da bi rasvjeta trebala biti još toplija, dakle 2200 kelvina", dodaje te napominje da je pred Hrvatskom u tom smislu vrlo opsežan posao. Lokalnim samoupravama predstoji donošenje planova rasvjete i akcijskih planova zamjene rasvjete radi usklađivanja s novim zakonom. Upravo je zato, napominje, važan memorandum koji je potpisan u Jelsi na Hvaru. Naime, moguće je da će se takve inicijative širiti sljedećih godina i u ostatku Hrvatske. Hrvatski astronomski savez priprema i upute dobre prakse za lokalne samouprave kako bi se što bolje štitilo zvjezdano nebo iznad Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. kolovoz 2021 15:23