I u globalnim i u hrvatskim okvirima doista je teško pronaći podatak o potencijalima digitalne ekonomije koji ne zvuči sjajno. Recimo, prema izračunu Ekonomskog instituta digitalna ekonomija raste čak sedam puta brže od ostatka gospodarstva, a kada bismo ubrzali digitalnu transformaciju Hrvatske BDP bi se povećao za 11 posto. Zahvaljujući digitalizaciji, standard hrvatskih građana mogao bi do 2025. godine biti veći za 2000 eura po glavi stanovnika, a ako bi Hrvatska u narednih osam godina dosegnula današnju razinu digitalizacije u Švedskoj, mogla bi generirati 8,3 milijarde eura BDP-a, prema istraživanju tvrtke McKinsey&Company.
Rezultati nedavne studije Ekonomskog instituta “Utjecaj digitalne transformacije na zemlje Zapadnog Balkana” pokazali su da digitalizacija ima najpozitivniji efekt na tvrtke iz proizvodnog i uslužnog sektora - povećanje indeksa digitalizacije za 1 posto podiže produktivnost od 0,7 do 2,1 posto. Povećanje investicija u digitalnu infrastrukturu može pomoći u reindustrijalizaciji zemlje, kao i u ubrzavanju rasta izvoza, a efekt koji digitalizacija ima na BDP u Hrvatskoj i zemaljama regije puno je snažniji nego u prosječnim globalnim gospodarstvima. Investicije u širokopojasnu infrastrukturu u vrijednosti od 100 milijuna eura mogu potaknuti otvaranje između 3 i 10 tisuća novih radnih mjesta. Ulaganje od jednakih 100 milijuna eura našoj bi državi moglo donijeti 47 milijuna eura novih prihoda (što mnogo govori i o potrebi za smanjenjem porezne opterećenosti, jer ista razina ulaganja u državi Makedoniji donosi 15 milijuna eura novih prihoda). Osim toga, istraživanje je dokazalo da povećanje razine digitalizacije od 1 posto u tvrtkama ne samo da ne dovodi do smanjenja broja radnih mjesta, nego trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto.
Za pravo iskorištavanje prilika koje pruža digitalizacija potrebno je ostvariti sinergijsko djelovanje na nekoliko razina, smatra Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost te član uprave Hrvatskog telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.
Razvoj 5G tehnologije
“Za početak je važno postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije i precizno definirati nacionalnu strategiju digitalizacije hrvatske industrije, kao i definirati ICT industriju kao stožernu granu razvoja. Nužno je, nadalje, omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije, zatim definirati i potaknuti pokretače investicija u digitalne tehnologije u glavnim proizvodnim i uslužnim granama, podržati i poticati razvoj digitalnih i STEM znanja i vještina, kao i osigurati konkurentnost hrvatskih poslodavaca u zadržavanju STEM stručnjaka kroz niže i jedinstvene stope poreza na dohodak, a na kraju se i sami poduzetnici trebaju strateški odrediti prema prilikama digitalizacije i promijeniti kulturu.”
Najveći generatori rasta u narednim godinama trebale bi biti Internet stvari (IoT, Internet of Things), što nas uvodi u eru međupovezivosti velikog broja raznih uređaja te svakako 5G tehnologija, koje će zadovoljiti potrebe budućeg gigabitnog društva i omogućiti transformaciju raznih industrijskih vertikala u smjeru pune digitalizacije (industrija 4.0), smatra Boris Drilo.
“Procjenjuje se da je uvođenje svake nove generacije mobilnih tehnologija, dakle 2G, 3G i 4G, imalo trostruko veći utjecaj na ekonomski rast u odnosu na prethodnu generaciju. Očekivanja od 5G generacije su još i znatno veća. Ambicija Hrvatskog Telekoma je rano uvođenje 5G tehnologije na hrvatsko tržište kako bi se stvorila osnova za razvoj specifičnih rješenja koja su primjenjiva u raznim industrijama. I EU komisija je, kroz strategiju i smjernice digitalnog razvoja, naznačila uvođenje 5G tehnologije kao ključni moment u industrijskoj transformaciji. Pored kontinuiranog ulaganja u kvalitetu mreže (P3 certifikat), HT snažno ulaže u mrežnu modernizaciju i razvoj. Uvođenje novih tehnologija izravno utječe na razvoj lokalnog ICT tržišta.
Uvođenje digitaliziranih procesa i operacija u razne industrijske grane može višestruko povećati radnu učinkovitost te rezultate poslovanja. Ulaganje u digitalizaciju i razvoj 5G/IoT tehnologija izravno je potaknula EU kroz ciljane ICT fondove. Sve navedeno doprinosi povećanju konkurentnosti hrvatskih kompanija na izvoznom tržištu, razvoj konkurentnih stručnjaka te kompetitivnih radnih mjesta”, navodi Drilo.
Reforma obrazovanja
Ako kao društvo ne poduzmemo potrebne korake za ubrzavanje digitalizacije, prijeti nam, smatra Drilo, zaustavljanje ili usporavanje investicija u ICT industriji, nekonkurentnost na globalnom tržištu, usporavanje pozitivnog trenda porasta ICT radnih mjesta, a time i odljev stručne radne snage, izravni pad izvoza te posljedično i pad BDP-a.
Područje na kojem je potrebno ostvariti možda i najveće pomake kako bismo postigli efekt digitalne ekonomije, posebno s obzirom na vrlo lošu startnu poziciju, upravo je obrazovanje.
“Da bismo postali digitalna ekonomija trebamo najprije reformirati obrazovni sustav i uvesti trajne procese doškolovanja kako bismo povećali digitalne vještine i kompetencije. Zatim, digitalizirati državnu upravu, sve državne usluge trebaju biti digitalne, tako da nitko tko ne želi ne mora više nikad isprintati niti jedan dokument. Treće, trebamo digitalizirati industriju, tvrtke trebaju automatizirati svoje procese i, najvažnije, povećati ulaganja u istraživanja i razvoj. Potrebna je kompletna promjena paradigme”, kaže Mladen Amidžić, vlasnik jedne od naših vodećih IT tvrtki, Trilix.
“Potezi koje obavezno moramo poduzeti su, prije svega, stimulativan regulatorni okvir koji će podržati investicije u novu tehnologiju kao preduvjet za uvođenje 5G tehnologije. Također, nužno je raditi na povećanju konkurentnosti naših ICT stručnjaka kao i IT kompanija na globalnom tržištu te njihovom zadržavanju u Hrvatskoj, a potrebna je i značajnija uključenost znanstvene zajednice u ICT industriju, odnosno uska suradnja znanosti i privrede u pogledu razvoja specifičnih tehnoloških rješenja te prilagodba nastavnih i stručnih programa s fokusom na STEM znanja”, zaključuje Drilo.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim standardima Jutarnjeg
