RAČUNICA NE LAŽE

VELIKO ISTRAŽIVANJE: TKO SU NAJAKTIVNIJI HRVATSKI EUROPARLAMENTARCI? Uvjerljivo na prvom mjestu je Ruža Tomašić, miljama iza nje je Jakovčić

    AUTOR:
    • Tea Trubić

  • OBJAVLJENO:
  • 02.03.2019. u 23:21

CROPIX

Ruža Tomašić, Ivan Jakovčić, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Biljana Borzan, Tonino Picula

 

Europski će građani ovog svibnja imati priliku izaći na izbore za Europski parlament, na kojima će odabrati zastupnike devetog saziva najvišeg zakonodavnog tijela EU. Točnije, građani Europske unije ovog će proljeća svoje povjerenje moći ponovno pokloniti onim zastupnicima koji ih već pet godina zastupaju u Bruxellesu, ali će moći i procijeniti da njihov rad nije bio zadovoljavajući te svoj glas pokloniti nekom novom kandidatu. Od izbora nas dijeli manje od sto dana, što je idealna prilika da se podvuče crta i ocijeni dosadašnji angažman hrvatskih europarlamentaraca.

Na internetskoj stranici MEPRanking.eu, koja od 2009. godine ažurno prikuplja podatke o radu zastupnika u Europskom parlamentu, dostupni su podaci o učinkovitosti, angažmanu, produktivnosti i aktivnosti svih zastupnika. Od početka mandata 2014. godine bilježili su se svi javno dostupni podaci o radu europarlamentaraca poput broja dolazaka, sudjelovanja u raspravama, izvješća te javnih govora na temelju kojih su im dodijeljene ocjene i plasman na domaćoj, ali i europskoj parlamentarnoj sceni. Ruža Tomašić je tako sa 94,55 boda osvojila prvo mjesto među hrvatskim zastupnicima, ali se nalazi i među 12 posto najboljih zastupnika na razini cijelog EU, dok je zastupnik HDZ-a Ivica Tolić sa šest bodova na samome dnu ljestvice.

Maksimalni broj bodova, točnije 335, osvojio je jedino predsjednik Parlamenta Antonio Tajani, dok se poljski zastupnik Bogusław Sonik najlošije plasirao od svih zastupnika u EU, osvojivši 0 bodova. Na kraju svojeg petogodišnjeg mandata zastupnica Ruža Tomašić ima se čime pohvaliti. Jedinu hrvatsku predstavnicu u političkoj grupaciji Europski konzervativci i reformisti (ECR), zastupnicu Ružu Tomašić, u Bruxelles je preferencijalnim glasovima poslalo čak 107.206 Hrvata. Osvojila je najviše glasova na listi koalicije koju je predvodio HDZ, čak 10 posto više od drugoplasiranog, sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića. Tomašić je svoj mandat posvetila angažmanu u Odboru za ribarstvo (PECH) te Odboru za regionalni razvoj (REGI), koje je izabrala zbog želje da se bori za interese zapostavljenih hrvatskih ribara i slabije razvijenih regija.

 

Pet izvješća Ruže Tomašić

Europski parlament je do sada usvojio njezinih pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU. Oštro se suprotstavila prijedlogu Europske komisije o uvođenju ribolovnih kvota zbog zaštite okoliša, boreći se da izvješće bude dodijeljeno njezinoj grupaciji ECR. Postavši glavna izvjestiteljica Parlamenta za to pitanje, predložila je smanjenje ulova od 4 posto sa 2014. godinom kao referentnom točkom. Njezin je prijedlog službeno usvojen na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prošloga studenog. Ivan Jakovčić, zastupnik IDS-a i član političke grupacije Savez liberala i demokrata Europe (ALDE), zauzeo je drugo mjesto na ljestvici najuspješnijih i najproduktivnijih hrvatskih europarlamentaraca.

Tijekom mandata, poput kolegice Tomašić, bio je član Odbora za regionalni razvoj (REGI), ali i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI). Zahvaljujući njegovoj inicijativi, Europska komisija donijela je nacrt delegiranog akta kojim se hrvatskim vinarima omogućila iznimka u korištenju zaštićenog imena “teran” za sortu vina koje se, osim u Sloveniji, uzgaja i u Istri, iz koje je zastupnik Jakovčić. Također, zaslužan je i za pokretanje Strategije EU za Jadransku i Jonsku mikroregiju, kojom se otvorila nova perspektiva za razvoj i suradnju četiriju država članica te regije.

Naime, u tom se dokumentu, objavljenom 2014. godine, prvi put spominje važnost gradnje Pelješkog mosta. Treća na listi hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu je zastupnica HDZ-a i članica grupacije Europske pučke stranke (EPP) Dubravka Šuica. Kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) posebno se istaknula u angažmanu po pitanju napretka europskog puta BiH, rješavanja sporova s Republikom Srbijom te ukidanje američkog viznog režima Hrvatskoj.

Rođenoj Dubrovčanki i nekadašnjoj gradonačelnici gradnja Pelješkog mosta visoko je na ljestvici prioriteta. Međutim, zalagala se i za gradnju LNG terminala na otoku Krku. Proteklih je godina organizirala niz konferencija pod nazivom “Fight & Win - Kako se oduprijeti raku?”, čiji je glavni cilj bio pronaći smjernice za borbu protiv karcinoma. Također, angažirala se oko legalizacije kanabisa za medicinsku upotrebu, osobito u kontekstu oboljenja od teških bolesti. Davor Škrlec u Bruxelles je otišao kao nezavisni zastupnik liste ORaH, kojem je svoj mandat osvojen zahvaljujući povjerenju 52.375 birača “poklonila” Mirela Holy. Kao član grupacije Zelenih, proteklih se pet godina kao stalni član Odbora za zaštitu okoliša borio protiv klimatskih promjena. Posebno se istaknuo u borbi protiv bacanja hrane, čemu je pridonio amandmanima na zakonski prijedlog koji je u konačnici bio usvojen. Prema tom će se zakonu do 2025. godine smanjiti bacanje hrane za 30 posto.

 

Borzan i “geoblokiranje”

Također, zalagao se za podizanje svijesti o važnosti češćeg recikliranja, kao i smanjenja upotrebe plastike i štetnih materijala u proizvodnji. Istaknuo se kao član radne skupine inicijative za ukidanje sezonskog pomicanja sata. Zastupnica HDZ-a i EPP-a Ivana Maletić se kao aktivna članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) zalagala za ukidanje razlika u razvijenosti među državama članicama. Posvetila se temama vezanim uz bespovratna sredstva koje EU omogućuje poduzetnicima, udrugama i poljoprivrednicima, za koje je održala više od sto konferencija kako bi ih potaknula da bolje iskoriste raspoložive fondove EU.

Kao izvjestiteljica odbora REGI o prijedlogu kažnjavanja članica u kojima se krši vladavina prava, Maletić se zalagala za kažnjavanje takvih država u iznosu od 0,2 posto BDP-a, što bi se uplatilo u proračun Unije. U raspravama o budućem proračunu EU, zastupnica se protivila prijedlogu Komisije da se smanje sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, navodeći da bi se tako narušio temelj solidarnosti na kojem počiva ideja europskog projekta. Nekadašnji zastupnik HNS-a, sadašnji zastupnik novoformirane liberalne stranke Glas, Jozo Radoš, do mandata u Europskom parlamentu došao je na listi koalicije koju je predvodio SDP. Kao član liberalne grupacije ALDE zalagao se za pronalazak kompromisnih rješenja kojima bi se pomirili interesi tržišta i zaštite okoliša.

Kao član Odbora za vanjsku politiku posebno se istaknuo u promidžbi rodne ravnopravnosti, boreći se protiv nasilja nad ženama i kritizirajući neravnopravan položaj žena u društvu. Također, zalagao se za pojednostavljenje kriterija korištenja bespovratnih sredstva iz fondova EU, osobito u slučaju ruralnih, zabačenih i planinskih područja u Hrvatskoj. Na istoj je listi bila odabrana i njegova kolegica Biljana Borzan, unatoč tome što je kao zastupnica SDP-a “pripala” Savezu europskih socijalista i demokrata (S&D). U ovom je mandatu imala ključnu ulogu u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), u sklopu kojeg je, u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, provela prvo istraživanje kvalitete proizvoda za njemačko i hrvatsko tržište, nakon kojeg su brojne kompanije povukle proizvode s polica u Hrvatskoj zato što se ispostavilo da su lošije kvalitete.

Zahvaljujući njezinim zaključcima, Europska komisija najavila je uvođenje novog Zakona za regulaciju kvalitete proizvoda, kojim bi se onemogućilo da se u državama članicama prodaju proizvodi različite kvalitete. Također, kao izvjestiteljici Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu paketa dodijeljena joj je uloga glavne autorice i pregovaračice novog Zakona o geoblockingu, tj. diskriminaciji malih država pri online kupovini.

Unatoč tome što je zastupnica Marijana Petir kao članica HSS-a, tadašnjeg koalicijskog partnera HDZ-a, došla u Europski parlament na listi desne koalicije, proteklih je godina zbog unutarstranačkih razmirica s čelnikom Krešom Beljakom izašla iz stranke, nastavivši obnašati dužnost kao nezavisna zastupnica odana grupaciji EPP-a. Njihove je stavove zastupala u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) te Odboru za ravnopravnost spolova (FEMM). Od početka mandata isticala je razvoj hrvatskog sela i dobrobit poljoprivrednika kao temelj svojeg angažmana u Europskoj uniji, a zalagala se i za promicanje tradicionalnih općeljudskih vrijednosti.

Zahvaljujući njezinom angažmanu, nekolicini hrvatskih škola odobrene su subvencije za obroke socijalno ugroženim učenicima, čime se omogućila suradnja s lokalnim OPG-ima na obostranu korist. Naime, škole su tako postale novo tržište lokalnim poljoprivrednicima, a 17.000 socijalno ugrožene djece dobilo je pristup zdravoj hrani. Najviše preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine osvojio je Tonino Picula. Sa 132.792 osvojena glasa, s petog mjesta je na izbornoj listi skočio na sam vrh, čime je postao zastupnik s najvećim povjerenjem hrvatskih građana.

 

Energetska tranzicija otoka

Međutim, portal MEPRanking.eu zaključio je da njegov angažman u Bruxellesu nije bio dovoljan, dodijelivši mu pritom ocjenu 28,5, što je Piculu smjestilo na samo dno ljestvice hrvatskih europarlamentaraca. U Europskom je parlamentu djelovao u sklopu odbora AFET, a posebnu je pozornost posvetio potrebama hrvatskih otoka i njihovih stanovnika.

Sudjelovao je u osnivanju Međuparlamentarne skupine za otoke, a lobiranjem je osigurao financijsku podršku u vrijednosti od dva milijuna eura, namijenjenu kao pomoć hrvatskim i europskim otocima u energetskoj tranziciji. Zahvaljujući njegovoj inicijativi, Europska komisija odobrila je još 10 milijuna eura za energetsku tranziciju hrvatskih otoka cresko-lošinjskog te splitskog arhipelaga.

 

Tolić odsutan zbog zdravlja

Također, inicirao je i donošenje Rezolucije o posebnosti otoka, kojom su europske institucije otocima odobrile poseban status, osobito u kontekstu kohezijske politike. Među hrvatskim EPP-ovcima u Bruxellesu do 2016. godine bili su i aktualni premijer Andrej Plenković i bivši ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier. Naime, zbog prijevremenih izbora 2016. godine kojima je došlo do restrukturiranja vlasti, Plenković i Stier su ušli u novu Vladu RH, pa su svoj mandat u Europskom parlamentu bili prisiljeni staviti u mirovanje. Za svoje su zamjene odabrali Željanu Zovko i Ivicu Tolića, kojima je mandat službeno počeo tek 24. listopada 2016.

Zastupnica Željana Zovko u Parlament EU je došla kao zamjena premijeru Plenkoviću, a od tada je bila aktivna članica Odbora za razvoj (DEVE), u čemu se posebno istaknula pri izradi mišljenja o novom, unaprijeđenom “mehanizmu Unije za civilnu zaštitu”, kojim bi se svim građanima Europske unije trebao pružiti adekvatniji odgovor u kriznim situacijama. Kao povremena članica Odbora za vanjske poslove bila je angažirana u Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom. Ivica Tolić član je odbora ENVI, u sklopu kojeg je bio angažiran na svim zakonskim prijedlozima odbora, osobito na onima koje su imale izravan utjecaj na Hrvatsku. Više od pola godine bio je odsutan zbog zdravstvenih problema, što se u konačnici negativno odrazilo na ocjenu njegova angažmana u Europskom parlamentu.

Što rade, kako glasuju, gdje se svrstavaju?

Ovoga ćemo svibnja treći put birati zastupnike koji će nas tijekom sljedećeg mandata predstavljati u Europskom parlamentu. Kandidati koji u svibnju osvoje dovoljan broj glasova preferencijalnim odabirom ili pozicijom na izbornoj listi, otići će u Bruxelles, tj. Strasbourg na mandat od pet godina. Nakon dolaska u Europski parlament zastupnici se pridružuju političkoj grupaciji koju biraju prema ideološkoj osnovi te parlamentarnim odborima u sklopu kojih žele ostvariti svoje prethodno zadane ciljeve. Trenutno u Europskom parlamentu postoji osam političkih grupacija i 23 parlamentarnih odbora. Naši zastupnici su tijekom ovog mandata bili članovi četiriju grupacija, a radili su kao stalni članovi u ukupno šest različitih odbora.

Unatoč tome što je moguće odabrati više od jednog parlamentarnog odbora za rad u funkciji punopravnog člana tijekom trajanja cijelog mandata, na to su se odlučila samo tri hrvatska zastupnika u Europskom parlamentu; Ruža Tomašić, Ivan Jakovčić te Marijana Petir. I dok se zastupnici ostalih članica imaju običaj ravnomjerno rasporediti po odborima unutar kojih bi njihova država mogla najbolje iskoristiti svoj glas i utjecaj, naši su se zastupnici odlučili pridružiti više-manje istim odborima. Naime, najviše ih se odlučilo pridružiti Odboru za vanjske poslove, u kojem smo do 2016. godine imali čak četiri od 11 zastupnika. Riječ je o pomalo neobičnoj odluci, osobito ako se u obzir uzme činjenica da vanjska politika Europske unije formalno ne postoji i da se unatoč njegovu “zvučnom imenu” radi o jednom od odbora koji ima najmanji utjecaj na samu Uniju, ali i njezine članice.

U Odboru za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane bila su angažirana naša tri zastupnika, dok ih je u Odboru za regionalni razvoj i Odboru za poljoprivredu bilo po dvoje. S druge strane, Ruža Tomašić je odabrala Odbor za ribarstvo, želeći zastupati interese hrvatskih ribara u zakonodavstvu Europske unije, a Ivana Maletić se odlučila za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku kako bi pokušala utjecati na kohezijsku politiku i fondove EU. Međutim, Hrvatska nije imala niti jednog predstavnika u najvažnijim odborima poput onoga za pravne poslove, proračun i kontrolu istoga, kao ni u ključnim sektorima poput turizma, industrije i energetike.

Politički analitičar Višeslav Raos analizirao je prirodu zastupničkih pitanja za pisani odgovor u Europskom parlamentu te je utvrdio da su hrvatski zastupnici tijekom ovog mandata znatno češće postavljali europska pitanja od onih nacionalnog interesa. Naime, više od 63 posto ukupno postavljenih pitanja za pisani odgovor bilo je vezano uz tematiku EU, a samo 37 posto bilo posvećeno izazovima od hrvatskog interesa. Istom je analizom utvrđeno da je najviše pitanja od nacionalnog interesa postavio zastupnik Ivan Jakovčić, a najmanje ih je postavila zastupnica HDZ-a Željana Zovko.

Naših 11 zastupnika u Europskom parlamentu nije imalo naviku surađivati na nacionalnoj osnovi u pitanjima od hrvatskog interesa. Tome u prilog govori i slučaj nedavne kontroverzne izjave predsjednika Parlamenta Antonija Tajanija, u kojem je pozvao na “talijansku Istru i Dalmaciju”. Za razliku od slovenskih zastupnika koji su puno brže reagirali, hrvatski su europarlamentarci ostali razjedinjeni, prepirući se u skladu s pripadnošću političkim grupacijama.

Zastupnici HDZ-a i Marijana Petir, koji pripadaju Tajanijevoj Europskoj pučkoj stranci, nisu bili u jednakoj mjeri spremni poduzeti oštre mjere protiv svojega stranačkog kolege u kojoj su to bili spremni ostali. Prema statističkim podacima Europskog parlamenta i internetskih stranica koje ažurno prikupljaju podatke o aktivnostima svih zastupnika, najproduktivniji period naših izaslanika bio je rujan 2016. godine, u kojem su se (i ne toliko slučajno) održavali prijevremeni parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj.

U prilog odanosti nacionalnoj politici u Europskom parlamentu govore i podaci internetske stranice VoteWatchEurope, koji su analizirali u kojoj mjeri zastupnici glasuju prema uputama nacionalnih stranaka i političkih grupacija. Svi su hrvatski zastupnici na oko 100 posto, a Ruža Tomašić najčešće se “oglušivala” na upute Europskih konzervativaca i reformista, prema čijim je smjernicama glasovala “samo” 94,6 posto puta.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo