ZAGREB - Iz Austrije, Njemačke i Slovenije stigao je niz političkih, vrlo oštrih upozorenja Hrvatskoj sa zajedničkom porukom da su ulagači iz njihovih zemalja nezadovoljni poslovnom klimom u Hrvatskoj i da su često suočeni s korupcijom, ali i s nepovoljnijim položajem u odnosu na domaće investitore.
Nakon niza takvih “načelnih packi”, Rita Heiss, predsjednica Uprave tvrtke B-Net d.o.o., bila je jedina “inozemna” šefica koja je bila spremna o problemima progovoriti u medijima i jedina koja je priznala da inozemni investitori pate zbog istih pogrešaka u sustavu koje muče i domaće ulagače.
U Austriji se slučajevi korupcije brže procesuiraju nago tu
Pokazalo se zapravo da je gotovo jedina razlika između “stranaca” i domaćih u tome što su domaći navikli na neučinkovitost državnih službi, dok oni koji dolaze iz uređenijih sustava imaju daleko viša očekivanja od državne uprave.
Za razliku od domaćih, koji često očekuju da im država radi i dio poslova korporativne uprave (brine o visini plaća i konkurentnosti njihovih proizvoda), stranci očekuju samo jasna pravila i brzo uklanjanje prepreka. - Problem koji muči našu kompaniju zajednički je svim alternativnim telekomunikacijskim tvrtkama, neovisno o tome odakle im dolaze vlasnici - rekla nam je Heiss.
A njen je problem, kaže, što smatra da nova zakonska regulativa i dalje ide previše na ruku bivšem monopolistu T-HT-u. - Tu ne možemo govoriti o nepovoljnom položaju stranaca, jer i HT je u vlasništvu strane kompanije, Deutsche Telekoma, ali moramo upozoriti da je zakonodavstvo koje jednu kompaniju stavlja u poziciju da joj je automatski lakše nego drugima, u neskladu s pravnim regulama koje postoje u EU - rekla je Heiss.
Inozemni ulagači koji su vlasnici tvrtki u Hrvatskoj zato često lobiraju za svoje interese zajednički, ali ne u Zagrebu, nego u Bruxellesu jer se pokazalo da hrvatska administracija znatno brže reagira na požurnice iz središta EU, nego na pokušaje biznisa da ubrza promjene djelujući isključivo unutar Hrvatske.
- Bilo bi nam svima lakše kada bismo probleme mogli rješavati u Zagrebu, ali ovdje se odluke donose mjesecima, a ponekad i godinama - kaže Heiss. Kompanija kojoj je na čelu poslala je primjedbe Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije prije godinu dana, da bi tek prije desetak dana dobila odgovor iz kojega je vidljivo da je Agencija suglasna sa zamjerkama, ali se, kaže Heiss, ne može niti naslututi vrijeme kada će stvari krenuti nabolje.
Kada je riječ o korupciji, Heiss kaže kako je “čula da takav problem u Hrvatskoj postoji”, ali da se osobno nije s njim susrela. - Mislim da tromost sustava ne treba nužno povezivati s korupcijom, ali ne mogu reći da se nitko od ulagača nije susreo s takvim zahtjevima - rekla nam je Heiss. Korupciju, međutim, ona ne smatra problemom koji je specifičan za Hrvatsku.
- Korupcija postoji i u EU, pa i u Austriji gdje je sjedište Bewaga, tvrtke vlasnika B-neta, ali kada se otkrije, ona se brže procesuira i tu je vjerojatno najveća razlika - rekla je Heiss.
Bewag je u Hrvatskoj dosad investirao oko 55 milijuna eura i namjerava povećati ulaganja, ali, kaže Heiss, pokaže li se investicija zbog sporosti sustava neisplativom, vasnici su spremni i na povlačenje iz Hrvatske, unatoč u tom slučaju neizbježnim gubicima.
Viktor Vresnik
Nakon niza takvih “načelnih packi”, Rita Heiss, predsjednica Uprave tvrtke B-Net d.o.o., bila je jedina “inozemna” šefica koja je bila spremna o problemima progovoriti u medijima i jedina koja je priznala da inozemni investitori pate zbog istih pogrešaka u sustavu koje muče i domaće ulagače.
U Austriji se slučajevi korupcije brže procesuiraju nago tu
|
Za razliku od domaćih, koji često očekuju da im država radi i dio poslova korporativne uprave (brine o visini plaća i konkurentnosti njihovih proizvoda), stranci očekuju samo jasna pravila i brzo uklanjanje prepreka. - Problem koji muči našu kompaniju zajednički je svim alternativnim telekomunikacijskim tvrtkama, neovisno o tome odakle im dolaze vlasnici - rekla nam je Heiss.
A njen je problem, kaže, što smatra da nova zakonska regulativa i dalje ide previše na ruku bivšem monopolistu T-HT-u. - Tu ne možemo govoriti o nepovoljnom položaju stranaca, jer i HT je u vlasništvu strane kompanije, Deutsche Telekoma, ali moramo upozoriti da je zakonodavstvo koje jednu kompaniju stavlja u poziciju da joj je automatski lakše nego drugima, u neskladu s pravnim regulama koje postoje u EU - rekla je Heiss.
Inozemni ulagači koji su vlasnici tvrtki u Hrvatskoj zato često lobiraju za svoje interese zajednički, ali ne u Zagrebu, nego u Bruxellesu jer se pokazalo da hrvatska administracija znatno brže reagira na požurnice iz središta EU, nego na pokušaje biznisa da ubrza promjene djelujući isključivo unutar Hrvatske.
- Bilo bi nam svima lakše kada bismo probleme mogli rješavati u Zagrebu, ali ovdje se odluke donose mjesecima, a ponekad i godinama - kaže Heiss. Kompanija kojoj je na čelu poslala je primjedbe Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije prije godinu dana, da bi tek prije desetak dana dobila odgovor iz kojega je vidljivo da je Agencija suglasna sa zamjerkama, ali se, kaže Heiss, ne može niti naslututi vrijeme kada će stvari krenuti nabolje.
Kada je riječ o korupciji, Heiss kaže kako je “čula da takav problem u Hrvatskoj postoji”, ali da se osobno nije s njim susrela. - Mislim da tromost sustava ne treba nužno povezivati s korupcijom, ali ne mogu reći da se nitko od ulagača nije susreo s takvim zahtjevima - rekla nam je Heiss. Korupciju, međutim, ona ne smatra problemom koji je specifičan za Hrvatsku.
- Korupcija postoji i u EU, pa i u Austriji gdje je sjedište Bewaga, tvrtke vlasnika B-neta, ali kada se otkrije, ona se brže procesuira i tu je vjerojatno najveća razlika - rekla je Heiss.
Bewag je u Hrvatskoj dosad investirao oko 55 milijuna eura i namjerava povećati ulaganja, ali, kaže Heiss, pokaže li se investicija zbog sporosti sustava neisplativom, vasnici su spremni i na povlačenje iz Hrvatske, unatoč u tom slučaju neizbježnim gubicima.
Viktor Vresnik
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....