ZAGREB - Ginekolog Asim Kurjak, njegova supruga Biserka Funduk-Kurjak te njihovi suradnici Sanja Kupešić i Ernest Suchanek jučer su na Općinskom kaznenom sudu zbog nedostatka dokaza nepravomoćno oslobođeni optužbe da su od 2000. do 2002. godine uz novčanu naknadu izvantjelesno oplodili pet pacijentica koje su se od neplodnosti liječile u poliklinici bračnog para Kurjak, i to jajnim stanicama žena koje za to nisu znale niti su dale odobrenje.
rubrike
VIJESTI
Ipak, oslobađajuća presuda u slučaju Kurjak ne znači da će Hrvatska i dalje ostati eldorado u kojem će se moći manipulirati jajnim stanicama kako se koji liječnik dosjeti.
Kap koja je prelila čašu
- Ovo je kap koja je prelila čašu i ja mislim da je krajnje vrijeme da Vlada izađe sa svojim prijedlogom nacrta zakona kojim bi se regulirala umjetna oplodnja. Ne može pravo kasniti za znanošću desetljećima - rekao je dr. Rajko Ostojić, jedan od tvoraca SDP-ova nacrta Zakona o umjetnoj oplodnji koji je saborska većina odbacila krajem 2008. godine.
Ključni dokaz, zbog kojega je četvero okrivljenih oslobođeno optužbe da su nedozvoljeno presađivali jajne stanice iako takva metoda u Hrvatskoj nije regulirana pozitivnim pravnim propisima, bio je nalaz sudsko-medicinskih vještaka, rekla je sutkinja Sanda Bramberger-Ostojić.
- Iz medicinskog vještačenja eminentnih stručnjaka proizlazi da ni hormonsko, ni medicinsko stanje jajnika žena koje se navode u optužbi nije takvo da isključuje mogućnost proizvodnje jajnih stanica - navela je sutkinja.
Nalazi vještaka
Prema tom nalazu, nije bilo nemoguće začeće kod Z. N. koja je nakon tretmana u Modernom medicinskom centru postala rodilja u dobi od 52 godine. Naime, ta je žena primala hormonsku terapiju za olakšanje klimakteričnih tegoba i zbog te hormonske terapije, kako su naveli vještaci, moguće je da je došlo do dozrijevanja jajne stanice. Tužiteljstvo je u tom slučaju od majke zatražilo da se obavi DNK analiza kod djeteta kojom bi se utvrdilo je li Z. N. biološka majka, no pacijentica na to nije pristala.
Sporan je bio i slučaj pacijentice kojoj su prethodno odstranjeni jajnici, a 13. studenoga 2000. u poliklinici joj je bila zakazana izvantjelesna oplodnja. Vještaci tvrde da se u njezinu slučaju nije moralo raditi o apsolutnom odstranjenju jajnika, nego da je dio ostao pričvršćen uz stijenku pa postoji mogućnost da je došlo do stvaranja jajne stanice.
- Ovaj slučaj pokazuje sav nered i amaterizam zakonodavstva i sudskih postupaka u Hrvatskoj. Važeći zakon o izvantjelesnoj oplodnji beznadno je zastario, sud nema pravo naložiti testiranje DNK niti bilo kakvo drugo testiranje kako bi se ustanovilo jesu li prijestupi počinjeni ili nisu, te jesu li te žene biološke majke ili nisu, dok istodobno Kurjak i njegovo osoblje ne odgovaraju radi kriminalno nepotpune dokumentacije - rekao je dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen. - U zemljama gdje su medicinski postupci takvog tipa adekvatno regulirani samo stanje dokumentacije bilo bi dovoljno da liječnik izgubi posao, a često i dozvolu za rad - ustvrdio je Lenhard.
Zastarjeli zakon
Kao što je poznato, Hrvatska nema zakon kojim bi bilo uređeno pitanje donacije jajnih stanica, a zakon kojim se regulira umjetna oplodnja donesen je još 1978., dakle star je gotovo kao i “prva beba” iz epruvete, Engleskinja Louise Brown koja će u srpnju ove godine proslaviti 31. rođendan.
Prva beba začeta umjetnom oplodnjom u Hrvatskoj rođena je 1983. Iako je u posljednjih desetak godina bilo više inicijativa da se konačno donese zakon kojim bi se regulirala problematika, svi su pokušaji propali.
Iako su neke pacijentice u istrazi govorile da su bile podvrgnute donaciji jajnih stanica, sutkinja Bramberger Ostojić nije previše cijenila te njihove iskaze jer im je tijekom ovog postupka, zatvorenog za javnost, postavila pitanje kako su to znale.
- Rekle su da su to same zaključile. ‘Pročitala sam da imam male jajnike pa kako bih onda mogla zatrudnjeti. Uostalom, pročitala sam u novinama da se to kod Kurjaka radi’, bio je njihov odgovor - rekla je sutkinja. Tijekom postupka stoga nije bilo dokaza da se radi o donaciji jajnih stanica drugih žena, nego o inseminaciji, odnosno jajne stanice hormonski pripremljenih pacijentica oplođene su sjemenom njihovih supruga te su zatim vraćane u njihove rodnice. Taj su postupak detaljno ispričale tijekom svog svjedočenja.
Dokumentacija iz poliklinike bila je vrlo oskudna pa se tako nije moglo doći do brojnih podataka. (M. S.)
Naime, od početka istrage, a poslije i suđenja, slučaj Kurjak nije bio potkrijepljen dokazima koji bi vodili u osuđujuću presudu. Dapače, ni jedna žena za koje se pretpostavljalo da su rodile djecu jajnim stanicama koje nisu njihove nije željela svjedočiti a niti sebe i dijete podvrgnuti DNK analizi. Bez tog ključnog dokaza mogu postojati samo sumnje, a one nisu dovoljne za osuđujuću presudu u što su neki uporno vjerovali.
Nakon maratonskog procesa, gledajući pravno, činjenica je da je Kurjak dobio svoju bitku. No, vjerojatnije je da je riječ o Pirovoj pobjedi jer u međuvremenu njegov je ugled u javnosti nepovratno uništen priznao on to ili ne.
Martina Smoljanec, Tanja Rudež
rubrike
VIJESTI
|
više iz
|
Kap koja je prelila čašu
- Ovo je kap koja je prelila čašu i ja mislim da je krajnje vrijeme da Vlada izađe sa svojim prijedlogom nacrta zakona kojim bi se regulirala umjetna oplodnja. Ne može pravo kasniti za znanošću desetljećima - rekao je dr. Rajko Ostojić, jedan od tvoraca SDP-ova nacrta Zakona o umjetnoj oplodnji koji je saborska većina odbacila krajem 2008. godine.
Ključni dokaz, zbog kojega je četvero okrivljenih oslobođeno optužbe da su nedozvoljeno presađivali jajne stanice iako takva metoda u Hrvatskoj nije regulirana pozitivnim pravnim propisima, bio je nalaz sudsko-medicinskih vještaka, rekla je sutkinja Sanda Bramberger-Ostojić.
- Iz medicinskog vještačenja eminentnih stručnjaka proizlazi da ni hormonsko, ni medicinsko stanje jajnika žena koje se navode u optužbi nije takvo da isključuje mogućnost proizvodnje jajnih stanica - navela je sutkinja.
Nalazi vještaka
Prema tom nalazu, nije bilo nemoguće začeće kod Z. N. koja je nakon tretmana u Modernom medicinskom centru postala rodilja u dobi od 52 godine. Naime, ta je žena primala hormonsku terapiju za olakšanje klimakteričnih tegoba i zbog te hormonske terapije, kako su naveli vještaci, moguće je da je došlo do dozrijevanja jajne stanice. Tužiteljstvo je u tom slučaju od majke zatražilo da se obavi DNK analiza kod djeteta kojom bi se utvrdilo je li Z. N. biološka majka, no pacijentica na to nije pristala.
Sporan je bio i slučaj pacijentice kojoj su prethodno odstranjeni jajnici, a 13. studenoga 2000. u poliklinici joj je bila zakazana izvantjelesna oplodnja. Vještaci tvrde da se u njezinu slučaju nije moralo raditi o apsolutnom odstranjenju jajnika, nego da je dio ostao pričvršćen uz stijenku pa postoji mogućnost da je došlo do stvaranja jajne stanice.
- Ovaj slučaj pokazuje sav nered i amaterizam zakonodavstva i sudskih postupaka u Hrvatskoj. Važeći zakon o izvantjelesnoj oplodnji beznadno je zastario, sud nema pravo naložiti testiranje DNK niti bilo kakvo drugo testiranje kako bi se ustanovilo jesu li prijestupi počinjeni ili nisu, te jesu li te žene biološke majke ili nisu, dok istodobno Kurjak i njegovo osoblje ne odgovaraju radi kriminalno nepotpune dokumentacije - rekao je dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen. - U zemljama gdje su medicinski postupci takvog tipa adekvatno regulirani samo stanje dokumentacije bilo bi dovoljno da liječnik izgubi posao, a često i dozvolu za rad - ustvrdio je Lenhard.
Zastarjeli zakon
Kao što je poznato, Hrvatska nema zakon kojim bi bilo uređeno pitanje donacije jajnih stanica, a zakon kojim se regulira umjetna oplodnja donesen je još 1978., dakle star je gotovo kao i “prva beba” iz epruvete, Engleskinja Louise Brown koja će u srpnju ove godine proslaviti 31. rođendan.
Prva beba začeta umjetnom oplodnjom u Hrvatskoj rođena je 1983. Iako je u posljednjih desetak godina bilo više inicijativa da se konačno donese zakon kojim bi se regulirala problematika, svi su pokušaji propali.
Iako su neke pacijentice u istrazi govorile da su bile podvrgnute donaciji jajnih stanica, sutkinja Bramberger Ostojić nije previše cijenila te njihove iskaze jer im je tijekom ovog postupka, zatvorenog za javnost, postavila pitanje kako su to znale.
- Rekle su da su to same zaključile. ‘Pročitala sam da imam male jajnike pa kako bih onda mogla zatrudnjeti. Uostalom, pročitala sam u novinama da se to kod Kurjaka radi’, bio je njihov odgovor - rekla je sutkinja. Tijekom postupka stoga nije bilo dokaza da se radi o donaciji jajnih stanica drugih žena, nego o inseminaciji, odnosno jajne stanice hormonski pripremljenih pacijentica oplođene su sjemenom njihovih supruga te su zatim vraćane u njihove rodnice. Taj su postupak detaljno ispričale tijekom svog svjedočenja.
Dokumentacija iz poliklinike bila je vrlo oskudna pa se tako nije moglo doći do brojnih podataka. (M. S.)
|
Sutkinja odbacila iskaze pacijentica jer su rekle da su o donaciji saznale iz novina
|
Naime, od početka istrage, a poslije i suđenja, slučaj Kurjak nije bio potkrijepljen dokazima koji bi vodili u osuđujuću presudu. Dapače, ni jedna žena za koje se pretpostavljalo da su rodile djecu jajnim stanicama koje nisu njihove nije željela svjedočiti a niti sebe i dijete podvrgnuti DNK analizi. Bez tog ključnog dokaza mogu postojati samo sumnje, a one nisu dovoljne za osuđujuću presudu u što su neki uporno vjerovali.
Nakon maratonskog procesa, gledajući pravno, činjenica je da je Kurjak dobio svoju bitku. No, vjerojatnije je da je riječ o Pirovoj pobjedi jer u međuvremenu njegov je ugled u javnosti nepovratno uništen priznao on to ili ne.
|
Komentar Goranke Jureško Pirova Kurjakova pobjedaIstraga i suđenje Asimu Kurjaku i njegovim suradnicima za nezakonito presađivanje jajnih stanica završilo je oslobađajućom presudom odnosno baš onako kako su dobri poznavatelji zakona i drugih hrvatskih propisa pretpostavljali. Drugim riječima optužnica je bila više nego tanka pa sucima i nije preostalo ništa do da oslobode optužene.
|
Martina Smoljanec, Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....