VUKOVAR - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, u povodu 15. obljetnice najveće razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu, nedaleko od Osijeka, boravila je danas na poziv Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora u Vukovaru, gdje je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila vijenac.
"Prije točno 15 godina razmijenjeno je u Nemetinu 662 hrvatska branitelja i drugih zatočenika neprijateljskih logora", rekla je Kosor. Naglasila je da je od pripreme agresije na Hrvatsku i tijekom same agresije tadašnja Jugoslavija sustavno pripremala logore i zatvore u kojima je završilo mnogo Hrvata i drugih nesrba. Kosor je istaknula da je tijekom rata razmijenjeno ukupno 7666 zatočenika srpskih koncentracijskih logora, od kojih je 20 bilo u Srbiji i Crnoj Gori, 30 logora bilo je razmješteno diljem okupiranog područja RH, a 14 logora bilo je u BiH.
"Od 7666 razmijenjenih više od 900 je žena, 219 djece, odnosno osoba mlađih od 18 godina, te više od 400 zatočenika starijih od 60 godina", rekla je Kosor istaknuvši da i to govori o karakteru agresije kojom se željelo uništiti sve što je hrvatsko.
Podsjetila je da je od 662 razmijenjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora najveći broj njih je gotovo devet mjeseci bio zatočen u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, dio je bio zatočen u logorima u Beogradu, a dio u Morinju i Nišu.
"Tih se činjenica uvijek moramo sjećati, a hrvatska je Vlada patnje logoraša valorizirala ugradivši ih u Zakon o pravima hrvatskih branitelja", rekla je Kosor dodavši da, među ostalim, svi bivši logoraši imaju invaliditet od 20 posto bez obzira na vrijeme provedeno u logoru, a dobili su i osam bodova za svaki dan proveden u logoru prilikom određivanja udjela u Fondu hrvatskih branitelja.
Potpredsjednica Vlade podsjetila je da mnogi zatočenici nisu dočekali razmjenu te da Hrvatska danas traga za još 1110 nestalih hrvatskih branitelja i civila.
Predsjednik Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak među ostalim podsjetio je na torture i patnje kroz koje su prošli zarobljenici u srbijanskim logorima dodavši da je tužba logoraša protiv bivše Jugoslavije, nažalost, još na samom početku.
Prema podacima Društva logoraša, kroz logore je prošlo više od 30 tisuća ljudi, a do danas su od posljedica tortura umrlo 222 zatočenika, najviše od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Kada je riječ o stečenim pravima bivših logoraša, Rehak je ocijenio da logoraši branitelji mogu njima biti zadovoljni, ali ne i civili kao i ljudi koji su ostavši u okupiranim mjestima cijeli rat proveli po radnim logorima.
Vijence su položili i predstavnici Sabora, Društva logoraša Vukovarsko-srijemske županije, grada Vukovara i Koordinacije stradalničkih udruga. (Hina)
"Prije točno 15 godina razmijenjeno je u Nemetinu 662 hrvatska branitelja i drugih zatočenika neprijateljskih logora", rekla je Kosor. Naglasila je da je od pripreme agresije na Hrvatsku i tijekom same agresije tadašnja Jugoslavija sustavno pripremala logore i zatvore u kojima je završilo mnogo Hrvata i drugih nesrba. Kosor je istaknula da je tijekom rata razmijenjeno ukupno 7666 zatočenika srpskih koncentracijskih logora, od kojih je 20 bilo u Srbiji i Crnoj Gori, 30 logora bilo je razmješteno diljem okupiranog područja RH, a 14 logora bilo je u BiH.
"Od 7666 razmijenjenih više od 900 je žena, 219 djece, odnosno osoba mlađih od 18 godina, te više od 400 zatočenika starijih od 60 godina", rekla je Kosor istaknuvši da i to govori o karakteru agresije kojom se željelo uništiti sve što je hrvatsko.
Podsjetila je da je od 662 razmijenjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora najveći broj njih je gotovo devet mjeseci bio zatočen u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, dio je bio zatočen u logorima u Beogradu, a dio u Morinju i Nišu.
"Tih se činjenica uvijek moramo sjećati, a hrvatska je Vlada patnje logoraša valorizirala ugradivši ih u Zakon o pravima hrvatskih branitelja", rekla je Kosor dodavši da, među ostalim, svi bivši logoraši imaju invaliditet od 20 posto bez obzira na vrijeme provedeno u logoru, a dobili su i osam bodova za svaki dan proveden u logoru prilikom određivanja udjela u Fondu hrvatskih branitelja.
Potpredsjednica Vlade podsjetila je da mnogi zatočenici nisu dočekali razmjenu te da Hrvatska danas traga za još 1110 nestalih hrvatskih branitelja i civila.
Predsjednik Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak među ostalim podsjetio je na torture i patnje kroz koje su prošli zarobljenici u srbijanskim logorima dodavši da je tužba logoraša protiv bivše Jugoslavije, nažalost, još na samom početku.
Prema podacima Društva logoraša, kroz logore je prošlo više od 30 tisuća ljudi, a do danas su od posljedica tortura umrlo 222 zatočenika, najviše od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Kada je riječ o stečenim pravima bivših logoraša, Rehak je ocijenio da logoraši branitelji mogu njima biti zadovoljni, ali ne i civili kao i ljudi koji su ostavši u okupiranim mjestima cijeli rat proveli po radnim logorima.
Vijence su položili i predstavnici Sabora, Društva logoraša Vukovarsko-srijemske županije, grada Vukovara i Koordinacije stradalničkih udruga. (Hina)