Direktorica beogradske tvrtke Makfut koju je crnogorska policija označila kao vlasnika kontejnera u kojima je 400 kilograma kokaina stiglo u luku Bar je Stanislava Poletan, koja je otprije poznata javnosti u Makedoniji i Srbiji.
Prema provjeri MUP-a Srbije, Stanislava Poletan imala je 20 tvrtki koje je otvarala i gasila, u Grčkoj, Makedoniji i Srbiji. Njezina beogradska tvrtka direktni je naručitelj pošiljke u kojoj je otkriven kokain. Navodno, u taj posao uključeni su Grci, ali u grčkoj tvrtki kojoj je pošiljka trebala biti isporučena, nalaze se i državljani Europske unije, koje navodno makendonska policija povezuje sa srpskim podzemljem. Kokain je otkriven u 76 kanti boje, a vrijedan je oko 10 milijuna eura. Policija je, navodno, za pošiljku doznala iz krijumčarskih krugova.
Na siteu srbijanske agencije za privredne registre navodi se da je tvrtka Makfut osnovana 1. prosinca 2004., a u registar je upisana u travnju prošle godine. Na adresi na kojoj je prijavljeno sjedište tvrtke je stan obitelji Poletan, bez naziva tvrtke, s blindiranim vratima, a brojnim novinarima koji su jučer zvonili na vrata nitko nije otvorio.
Vlasnica kontejnera u kojima je bila droga je Stanislava Poletan, Arkanova kuma, koja je imala 20 tvrtki koje je otvarala i gasila, u Grčkoj, Makedoniji i Srbiji. Njezina beogradska tvrtka direktni je naručitelj pošiljke boje u kojoj je otkriven kokain
|
Medijima je tada prenijela da je policija maltretira iz revanšističkih pobuda. Ubrzo potom, objavili su mediji, otišla je iz Makedonije. Tada je za makedonsku TV 1 izjavila da će se njen muž Ranko Poletan, tjelohranitelj i blizak Arkanov prijatelj, razračunati s onima koji su je maltretirali.
Skopska TV A1 javila je pak kako je Čavilj Šabani, koji služi višegodišnju kaznu zatvora na Kosovu zbog šverca heroina, najvjerovatnije jedan od glavnih organizatora krijumčarenja kokaina koji je makedonska policija zaplijenila na ulazu u tu zemlju. Šabani se već dvije i pol godine nalazi u zatvoru Dubrava, kod Istoka, na izdržavanju kazne od 40 godina zbog šverca 180 kilograma heroina. Operaciju šverca kokaina vodio je direktno iz zatvora u Dubravi, a droge je podrijetlom iz Italije i Češke, javila je makedonska TV.
Pozivajući se na izvore u UNMIK-u, skopska TV javila je da je više europskih službi radilo na presijecanju tog kanala šverca narkotika. Kosovski carinici su, nakon dobivanja informacije da je kamion s kokainom uspio izmaći crnogorskim carinicima, dojavili Kosovskoj policijskoj službi koja je kamion zaustavila kod Kačanika, ali nije uspjela utvrditi da u kantama s polikolorom ima kokaina. Kako je javila TV A1, oni su, ne želeći riskirati, propustili kamion na granični prijelaz Blace, a informaciju da im je kamion sumnjiv dostavili su makedonskoj carini, koja je skenerom utvrdila da su u kantama s bojom skrivena 483 kilograma kokaina.
Hrvatski je MUP pak priopćio da članovi posade i Lošinjska plovidba kao vlasnik broda nisu povezani s krijumčarenjem kokaina koji je bio skriven kao boja u plastičnim kantama. Drogu je 4. siječnja zaplijenila makedonska policija u suradnji s UNMIK-om, a s broda Lošinj istog je dana prekrcana na kamion koji je preko graničnog prijelaza Kula krenuo prema Kosovu. Prema dokumentaciji, vlasnik robe u kontejnerima je beogradska tvrtka Makfut, a krajnje je odredište bila Grčka. Kontejneri su 14. studenog ukrcani u Venezueli, a do dolaska u Bar prošli su nekoliko južnoameričkih, španjolsku i talijansku luku Gioa Tauro te su prošli carinske kontrole. Sve upućuje na to da je pošiljka bila nadzirana, jedino ostaje nejasno je li makedonska policija prerano otvorila kontejner s drogom. Ovakvo praćenje pošiljki droge uobičajen je način rada najpoznatije svjetske agencije za borbu protiv nakrotika, koja raspolaže sofisticiranim logističkim sustavima.
- Hrvatske luke su visokorizične za krijumčarenje droge jer kroz njih prolazi sve više tereta i sve smo bolje prometno povezani. Carina u riječkoj luci u suradnji s policijom pregledava sumnjive terete i postoji sustav profiliranja visokorizičnih pošiljki koje se potom pregledavaju. Nemoguće je pregledati svaki kontejner, ali postoji način da se otkriju oni koji se koriste za krijumčarenje kokaina. U konkretnom slučaju kolege iz Crne Gore izvijestili su nas da nitko od hrvatskih državljana nije povezan s krijumčarenjem kokaina. Iako su po količini zaplijenjene droge Španjolska i Nizozemska i dalje glavna vrata za ulazak kokaina u Europu, jadranske su luke, posebno posljednjih osam godina, sve zanimljivije krijumčarima droge - rekao nam je jučer Darko Dundović, načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a RH.
Potvrđuje to i direktor Lošinjske plovidbe Zlatko Moković koji kaže kako ovo, nažalost, nije prvi slučaj zloporabe pomorskog prijevoza, jer prijevoznici ne provjeravaju sadržaj kontejnera niti to smiju.
- Mi zaprimamo deklaraciju tereta kao potvrdu vjerodostojnosti sadržaja, a taj dokument ujedno jamči nepovredivost i zapečaćenost kontejnera tijekom plovidbe. Činjenica je da je brod Lošinj u Baru iskrcao teret preuzet ili u Gioa Tauru ili u drugoj talijanskoj luci, Tarantu, a koji je tamo stigao nekim od velikih 'kontejneraša' koji održavaju linije po cijelom svijetu. Dakle, prije nego što smo mi preuzeli kontejnere, oni prolaze carinske kontrole u više svjetskih luka. Za šverc nas može optuživati samo onaj tko ne poznaje tehnologiju pomorskog prijevoza - ističe Moković.
Dodaje da Lošinjska plovidba surađuje s nadležnim institucijama, carinom i policijama u lukama u koje brodovi uplovljavaju i tim su službama zahvalni na svakoj akciji prekida zloporabe pomorskog prijevoza. Brod Lošinj u redovnom je tjednom feeder servisu između velikih prekrcajnih luka Mediterana i jadranskih luka, Ploče i Bar, kao i još dva broda te kompanije. Godišnje Lošinjska plovidba preveze više 60.000 kontejnera koje zaprimi carinski obrađene i zapečaćene, a kod iskrcaja svu dokumentaciju o teretu dostavi na pregled carinskim i policijskim vlastima. Kontejnerski brodovi inače su najčešća meta krijumčara, upravo iz razloga što teret putuje u zapečaćenim kontejnerima, no ima i slučajeva, kakav se prije nekoliko mjeseci dogodio jednom brodu Atlantske plovidbe, da je droga u posebnom spremniku zavarena za trup broda.
Luka Gioa Tauro, gdje je najvjerojatnije kontejner s drogom i ukrcan na brod Lošinj, po frkevenciji prometa spada među najveće na Mediteranu. Godišnje se preko tog terminala na jugu Italije prekrca više od 3 milijuna teu-jedinica. U upravi luke ističu da tamošnja policija i carina ima sve jače kontrole, pogotovo kontejnera koji dolaze iz Južne Amerike. Koriste se specijalno dresirani psi, rengeni. Ide se i u tzv. ček kontrole otvaranja samih kontejnera, no dodaju da policija ima svoje metode "razbijanja" krijumčarskog lanca kroz međunarodnu suradnju. Često se kontejner s drogom detektira još u lukama ukrcaja, ali se namjerno propušta da se dođe do krajnjeg kupca robe.
Naime, kako doznajemo, luke na istočnoj strani Jadrana, od Trsta do Bara, a posebno hrvatske luke, od Pule do Dubrovnika, pod posebnom su paskom američke agencije za borbu protiv droge DEA-e. One su, prema njezinim analitičkim procjenama, već godinama jedan od glavnih ulaza kokaina na europsko narkotržište, zbog čega u obavještajno-analitičkom centru DEA-e u El Pasu analitičari prate hrvatske brodove, teret i rute. I zapljena 400 kilograma kokaina u Makedoniji posljedica je analitičke procjene najpoznatije svjetske agencije za borbu protiv narkotika.
Od milijuna kontejnera, kompjutorski program selektira one sumnjive. Brod Lošinj nije prvi put bio "mazga", kako se u kriminalnom miljeu nazivaju prijevoznici droge. U prosincu 2004., također u barskoj luci, na brodu Lošinj je zaplijenjeno 200 kilograma kokaina. Droga je bila utovarena u kolumbijskoj luci Valencia. U talijanskoj luci Gioa Tauro, koja je polazna luka broda Lošinj na linijskoj plovidbi do Bara, talijanska je policija iz kontejnera koji je stigao iz Kolumbije izvadila 188 kilograma kokaina, a u Bar je stiglo samo 12 kilograma. Kontejner je glasio na tvrtku Kard trejd beogradskog biznismena Momčila Pečića.
Crnogorska je policija 45 dana pratila kretanje kontejnera. Novi kontejner sa 400 kilograma kokaina posljedica je još jedne akcije DEA-inih obavještajaca, u kojoj je kontejner selektiran još u El Pasu. Informacija je proslijeđena do regionalnog centra u Rimu, koji je dalje koordinirao praćenje pošiljke, a hrvatski je brod opet iskorišten samo kao prijevozno sredstvo.
Miroslav Kuskunović;Dušan Miljuš;Nevenka Horvat