S izdavačem Antom Žužulom razgovarali smo u njegovu uredu u Školskoj knjizi, smještenoj u samom središtu Zagreba u Masarykovoj ulici, u žargonu nekada zvanoj "fleet street". Naime, u toj ulici, poznatoj i po boemštini i Tinu Ujeviću, a osamdesetih i po okupljanju pokretača i poklonika Novog vala, na broju 28, upravo na mjestu zgrade Školske knjige, do šezdesetih godina prošlog stoljeća bila su smještena izdanja Vjesnika. Nekoliko blokova dalje, na Cvjetnom trgu, prije Drugoga svjetskog rata bile su i redakcije predratnog Jutarnjeg lista, Obzora i drugih listova.
Taj korpulentni Imoćanin, koji je bio sudionik Hrvatskog proljeća, a srećom je izbjegao zatvor, u životu se, kao i njegovi mnogobrojni zemljaci, probijao snalažljivoću, radom i vlastitom pameću. U vrijeme političke nemilosti do devedesetih godina, a i početkom devedesetih, uspješno se bavio građevinarstvom, a sredinom tih prijelomnih godina hrvatske povijesti otisnuo se u izdavaštvo. Prvo u tjedniku Panorama, a zatim je kupio većinski udio u najvećoj hrvatskoj izdavačkoj kući, Školskoj knjizi.
Kako sam kaže, time je ostvario svoj san jer se od studentskih dana, a završio je filozofiju i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, želio baviti prije svega i isključivo knjigom. Ističe da je ostvario svoj san te je od Školske knjige, koja je u trenutku njegova preuzimanja bila u silaznoj poslovnoj putanji, napravio uvjerljivo najveću izdavačku kuću knjiga i udžbenika u Hrvatskoj.
• Prema nekim pokazateljima, Školska knjiga je u usponu i uvjerljivo je najveći hrvatski izdavač knjiga i udžbenika.
- Točno je da je Školska knjiga d.d. uvjerljivo najveći izdavač, ali ne samo na hrvatskom, nego i na regionalnom tržištu. Naravno, nije slučajno tako snažna jer više od 55 godina sa svojim školskim i sveučilišnim udžbenicima, znanstvenom i stručnom literaturom te leksikografijom zauzima vodeće mjesto u kulturi nakladništva.
Danas se sveučilišta u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori koriste sveučilišnim udžbenicima te znanstvenom i stručnom literaturom Školske knjige. Također se sve katedre slavistike na sveučilištima u svijetu, od Japana do Amerike, koriste našom jezikoslovnom i leksikografskom građom. Školska knjiga radi vrijedna izdanja koja se pripremaju godinama, a to je skup i ozbiljan posao za koji malo nakladnika ima mogućnosti, interesa, vremena i pažnje. S obzirom na polustoljetnu tradiciju, potencijal i pet stotina zaposlenih stručnjaka iz različitih područja koji misle i oblikuju knjigu, logično je da je Školska knjiga ne samo nacionalni, nego i regionalni lider.
• Koliki je udio ŠK na hrvatskom tržištu knjiga? Koliki je dio udjela udžbenički program?
- Iako je teško točno utvrditi koliki postotak Školska knjiga ima na hrvatskom tržištu, moglo bi se reći da u ovom trenutku imamo gotovo pedeset posto tržišta školskih i sveučilišnih udžbenika, znanstvene i stručne literature, rječnika i ostalih leksikografskih izdanja.
• Budući da ste i knjižar, je li vas pogodila besplatna podjela knjiga za osnovnu i prvi razred srednje škole?
- I nama je, ali i svim ostalim nakladnicima školskih udžbenika, ova godina bila posebno naporna i teška.
Podjela besplatnih udžbenika svakako je bila iznimno velik projekt, kako za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, tako i za sve nakladnike. Projekt je obavljen vrlo stručno i na veliko zadovoljstvo svih, a prije svega roditelja i učenika koje će ove godine besplatni udžbenici čekati na klupama. Mora se odati priznanje hrvatskoj vladi koja je osigurala vrijedan poklon svim hrvatskim obiteljima s učenicima osnovne škole i prvog razreda srednje škole. Istina, ta nas je podjela preko distributera pogodila jer je utjecala na promet u našim knjižarama, koje su prethodnih godina mogle pokriti troškove svojeg poslovanja jer su, uz ostale knjige, prodavale i školske udžbenike.
Nije istina da Školska knjiga nema svojih zvijezda. Naše su zvijezde hrvatski velikani, hrvatski klasici, hrvatski znanstvenici
• Mnogi smatraju da su udžbenici skupi i da bi njihova cijena trebala biti mnogo niža?
- Mislim da nije tako jer kada uzmete u obzir cjelokupni autorski rad, lekturu, autore, grafičare i sve ostalo, riječ je o velikom pogonu angažiranom u izradi udžbenika. Trebalo je i udovoljiti novopostavljenim standardima. Usto, ove se godine zahtijevao i novi grafičko-likovni standard udžbenika, počevši od formata, papira, boje, tiska i drugih tehničkih obilježja. A sve to košta.
• Ne reklamirate se previše. Čini se da ne ulažete previše u marketing, no ipak ste najuspješniji hrvatski izdavač. Kako to?
- Najveći su marketing u proizvodnji knjige sami naslovi. Već sam spomenuo da izdanja Školske knjige nemaju konkurenciju jer pripremamo veoma vrijedne knjige koje zahtijevaju mnogo novca, vremena i znanja. Primjerice, "Leksikon hrvatskih pisaca", "Leksikon svjetske književnosti" - pisci i djela ili "Veliki školski leksikon", kao i ostale knjige s područja leksikografije i znanstvene literature radilo je nekoliko stotina znanstvenika i stručnjaka iz svih područja gotovo četiri godine. Takvi su projekti velik doprinos nacionalnoj kulturi, teško se mogu komercijalizirati i siguran sam da nijedan nakladnik nije toliko blaga podario hrvatskoj kulturi kao Školska knjiga. Dakle, za jednu knjigu možete kupiti jahtu, ali eto, nas vuče nešto drugo, uzvišenije. Zato ostvarujemo svoju misiju darivajući se knjizi i kulturi. To je najveći marketing.
• Osim hrvatskih klasika, Školska knjiga nema svojih književnih zvijezda. Zašto?
- Nije istina da Školska knjiga nema svojih zvijezda. Naše su zvijezde hrvatski velikani, hrvatski klasici, hrvatski znanstvenici i autori neporecivog formata. Školska knjiga zbog svojeg ugleda i tradicije, dakle zbog svoje misije, ne može staviti svoj žig na pokušaje, nepropitane uratke i dnevne zabavnike. Naša izdanja ne mogu ostarjeti, nisu za jednokratnu upotrebu, naša su izdanja trajna vrijednost hrvatske znanosti i kulture, a to je ipak, složit ćete se, nešto drugo. Evo, u ovoj ćemo godini završiti sva izdanja Marije Jurić Zagorke. Završiti znači repozicionirati hrvatskog klasika i veliku spisateljicu u hrvatskoj kulturi.
• Nekada ste se bavili politikom. Poznajete mnogo ljudi iz tog miljea, a nisu rijetki oni koji vam i predbacuju takve veze. Koliko vam to pomaže u poslu?
- Nastojao sam pomoći Hrvatskoj u najtežim danima, ne predmnijevajući politiku kao poziv. Želio sam i ja dati svoj doprinos u bitnim trenucima oblikovanja novije hrvatske povijesti.
Svakako, to sam činio ostajući vjeran idealima obiteljskih i nacionalnih vrednota. Nisam želio izabrati politiku kao svoj profesionalni put jer politika kadšto pretpostavlja kompromise koji bi bili prepreka mojoj slobodi. Hrvatska je malena i razumije se da poznajem mnogo ljudi, pa i iz politike, ali oni nemaju nikakav utjecaj na naše uspješno poslovanje. Izlazimo iz provincijalnog kruga u prostore kontrole i propitanih europskih vrijednosti, u kojemu političari ne mogu biti samo bogovi u provinciji, nego odgovorni ljudi koji se svim svojih bićem darivaju nacionalnim ciljevima i općem dobru.
• U Školskoj knjizi odnedavno radi i Dražen Budiša. Kako je došlo do tog angažmana?
- Da, Dražen Budiša radi u Školskoj knjizi kao urednik izdanja iz društvenih znanosti, i to veoma uspješno. Mi smo prijatelji još iz studentskih dana, kada smo upisivali svoj upitnik u led ondašnjeg totalitarizma. Sada u Školskoj knjizi Dražen Budiša uspješno uređuje važne knjige, a pokrećemo i biblioteke koje će biti vrlo važne za nacionalnu kulturu. Jedna je od njih i biblioteka Starine.
• Pomalo neočekivano, kao prvi hrvatski izdavač, iskoračili ste na tržište u Srbiji. Kupili ste nekada vrlo uspješan BIGZ. Kakva je sada situacija s tom vašom investicijom?
- Da, kupili smo BIGZ Publishing, uz Školsku knjigu nekada najvećeg nakladnika u Jugoslaviji. Bilo je logično da Školska knjiga kupi tako uglednog izdavača u Srbiji, čime ćemo proširiti svoje tržište na tom području. Već sam rekao, Školska knjiga zbog svojih izdanja ima velik ugled na tom tržištu. Međutim, s BIGZ-om pokrećemo nova izdanja koja će svakako biti dobra prezentacija našega ukupnog potencijala. Posebno su zapažena udžbenička izdanja BIGZ Publishinga, koji je, koristeći se potencijalima sustava Školske knjige, osigurao zapaženo mjesto na tržištu knjiga.
• Kako su vas osobno, kao Imoćanina, prihvatili kao vlasnika u Beogradu?
- U Srbiji nemamo nikakvih problema jer je akademska javnost s velikim poštovanjem dočekala Školsku knjigu, koja će BIGZ Publishingu omogućiti da postane vodeći nakladnik u regiji. Ne treba zaboraviti da su svi učili iz udžbenika Školske knjige, da su naše knjige odgojile generacije, koje danas imaju veliko povjerenje u iznimnu kvalitetu naših izdanja.
• Aktivni ste i u međunarodnim izdavačkim institucijama. Kakvi su vaši međunarodni kontakti i aktivnosti?
- Još 2002. godine Školska knjiga i Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu osnovale su Institut za globalizaciju i interkulturalno učenje, poznati IGI. U organizaciji IGI-ja uspostavili smo znanstvenu suradnju između Sveučilišta u Münsteru i Sveučilišta u Zagrebu. Rezultat te suradnje je osnivanje prvoga međunarodnog njemačko-hrvatskog Centra za europsko obrazovanje u Zagrebu, koji će biti otvoren 25. rujna 2007. godine. Pokrovitelj Centra za europsko obrazovanje su Školska knjiga i Nacionalna komisija UNESCO-a u Hrvatskoj i Njemačkoj. Institut za globalizaciju i interkulturalno učenje - IGI - kojim predsjedam od samog osnivanja, središnji je čimbenik u razvoju i organizaciji Centra.
Objavljujemo "Modernu hrvatsku kulturu", četvrtu knjigu iz serije Hrvatska i Europa, koju radimo zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. To je temelj hrvatskog identiteta, knjiga koja na više jezika predstavlja svijetu hrvatsku povijest i kulturu. Tu je biblioteka Vrhovi svjetske književnosti koju je Školska knjiga pokrenula s akademikom Vlatkom Pavletićem, glavnim urednikom biblioteke, i Ministarstvom kulture. U ovoj je godini izašao prepjev Goetheova "Fausta", za koji je Ante Stamać dobio nagradu "Iso Velikanović". Tu su uspješnice hrvatske i svjetske književnosti u biblioteci Nova, u kojoj objavljujemo djela hrvatske i svjetske književnosti, od djela Gorana Tribusona, Hrvoja Hitreca i Pavla Pavličića do Jorgea Luisa Borgesa i Anne Gavalde.
Žužul je kao student bio i sudionik Hrvatskog proljeća, ali kako kaže, o tim je danima već mnogo govorio i ne da mu se previše vraćati na vrijeme koje je sada prepušteno povjesničarima. Ipak, kaže da je ponosan na to što je pripadao generaciji hrvatskih sveučilištaraca koja je otvorila važna pitanja nacionalne i socijalne pravde. - Nakon tih, sada već zaboravljenih godina, rezultat "krika" te generacije bio je Ustav iz 1974. godine temeljem kojega je Banditerova komisija utvrdila granice neovisne Hrvatske. Smatram da su se zbrojile žrtve svih generacija jer povijest ne čine pojedini događaji i pojedinci, nego je to zbroj čežnji svih generacija.
• U izdavaštvo ste došli iz graditeljstva. Te su dvije djelatnosti poprilično udaljene jedna od druge. Kako ste to pomirili?
- Kao i mnogi ljudi, umjesto na Filozofskom fakultetu, i ja sam bio prisiljen otići i izabrao sam graditeljstvo okupljajući obiteljske potencijale i koristeći se očevim kapitalom koji su on i brat stekli u Njemačkoj. Napravio sam respektabilnu tvrtku koja je zapošljavala 350 ljudi. Osobno se više ne bavim tim poslom, a tvrtku su preuzeli moj brat i njegova djeca. No, ja se nikada nisam prestao baviti knjigom i u vrijeme kada sam bio direktor u građevinskom poduzeću Produkt. I prije nego što sam preuzeo Školsku knjigu bio sam izdavač "Hrvatskog leksikona" i drugih vrijednih knjiga. Taj je leksikon promijenio natuknice o Hrvatima u svim svjetskim bibliotekama, što sam nastavio i u Školskoj knjizi našim leksikografskim izdanjima.
Ivica S. Buljan
Taj korpulentni Imoćanin, koji je bio sudionik Hrvatskog proljeća, a srećom je izbjegao zatvor, u životu se, kao i njegovi mnogobrojni zemljaci, probijao snalažljivoću, radom i vlastitom pameću. U vrijeme političke nemilosti do devedesetih godina, a i početkom devedesetih, uspješno se bavio građevinarstvom, a sredinom tih prijelomnih godina hrvatske povijesti otisnuo se u izdavaštvo. Prvo u tjedniku Panorama, a zatim je kupio većinski udio u najvećoj hrvatskoj izdavačkoj kući, Školskoj knjizi.
Kako sam kaže, time je ostvario svoj san jer se od studentskih dana, a završio je filozofiju i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, želio baviti prije svega i isključivo knjigom. Ističe da je ostvario svoj san te je od Školske knjige, koja je u trenutku njegova preuzimanja bila u silaznoj poslovnoj putanji, napravio uvjerljivo najveću izdavačku kuću knjiga i udžbenika u Hrvatskoj.
• Prema nekim pokazateljima, Školska knjiga je u usponu i uvjerljivo je najveći hrvatski izdavač knjiga i udžbenika.
- Točno je da je Školska knjiga d.d. uvjerljivo najveći izdavač, ali ne samo na hrvatskom, nego i na regionalnom tržištu. Naravno, nije slučajno tako snažna jer više od 55 godina sa svojim školskim i sveučilišnim udžbenicima, znanstvenom i stručnom literaturom te leksikografijom zauzima vodeće mjesto u kulturi nakladništva.
Danas se sveučilišta u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori koriste sveučilišnim udžbenicima te znanstvenom i stručnom literaturom Školske knjige. Također se sve katedre slavistike na sveučilištima u svijetu, od Japana do Amerike, koriste našom jezikoslovnom i leksikografskom građom. Školska knjiga radi vrijedna izdanja koja se pripremaju godinama, a to je skup i ozbiljan posao za koji malo nakladnika ima mogućnosti, interesa, vremena i pažnje. S obzirom na polustoljetnu tradiciju, potencijal i pet stotina zaposlenih stručnjaka iz različitih područja koji misle i oblikuju knjigu, logično je da je Školska knjiga ne samo nacionalni, nego i regionalni lider.
• Koliki je udio ŠK na hrvatskom tržištu knjiga? Koliki je dio udjela udžbenički program?
- Iako je teško točno utvrditi koliki postotak Školska knjiga ima na hrvatskom tržištu, moglo bi se reći da u ovom trenutku imamo gotovo pedeset posto tržišta školskih i sveučilišnih udžbenika, znanstvene i stručne literature, rječnika i ostalih leksikografskih izdanja.
• Budući da ste i knjižar, je li vas pogodila besplatna podjela knjiga za osnovnu i prvi razred srednje škole?
- I nama je, ali i svim ostalim nakladnicima školskih udžbenika, ova godina bila posebno naporna i teška.
Podjela besplatnih udžbenika svakako je bila iznimno velik projekt, kako za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, tako i za sve nakladnike. Projekt je obavljen vrlo stručno i na veliko zadovoljstvo svih, a prije svega roditelja i učenika koje će ove godine besplatni udžbenici čekati na klupama. Mora se odati priznanje hrvatskoj vladi koja je osigurala vrijedan poklon svim hrvatskim obiteljima s učenicima osnovne škole i prvog razreda srednje škole. Istina, ta nas je podjela preko distributera pogodila jer je utjecala na promet u našim knjižarama, koje su prethodnih godina mogle pokriti troškove svojeg poslovanja jer su, uz ostale knjige, prodavale i školske udžbenike.
Nije istina da Školska knjiga nema svojih zvijezda. Naše su zvijezde hrvatski velikani, hrvatski klasici, hrvatski znanstvenici
|
- Mislim da nije tako jer kada uzmete u obzir cjelokupni autorski rad, lekturu, autore, grafičare i sve ostalo, riječ je o velikom pogonu angažiranom u izradi udžbenika. Trebalo je i udovoljiti novopostavljenim standardima. Usto, ove se godine zahtijevao i novi grafičko-likovni standard udžbenika, počevši od formata, papira, boje, tiska i drugih tehničkih obilježja. A sve to košta.
• Ne reklamirate se previše. Čini se da ne ulažete previše u marketing, no ipak ste najuspješniji hrvatski izdavač. Kako to?
- Najveći su marketing u proizvodnji knjige sami naslovi. Već sam spomenuo da izdanja Školske knjige nemaju konkurenciju jer pripremamo veoma vrijedne knjige koje zahtijevaju mnogo novca, vremena i znanja. Primjerice, "Leksikon hrvatskih pisaca", "Leksikon svjetske književnosti" - pisci i djela ili "Veliki školski leksikon", kao i ostale knjige s područja leksikografije i znanstvene literature radilo je nekoliko stotina znanstvenika i stručnjaka iz svih područja gotovo četiri godine. Takvi su projekti velik doprinos nacionalnoj kulturi, teško se mogu komercijalizirati i siguran sam da nijedan nakladnik nije toliko blaga podario hrvatskoj kulturi kao Školska knjiga. Dakle, za jednu knjigu možete kupiti jahtu, ali eto, nas vuče nešto drugo, uzvišenije. Zato ostvarujemo svoju misiju darivajući se knjizi i kulturi. To je najveći marketing.
• Osim hrvatskih klasika, Školska knjiga nema svojih književnih zvijezda. Zašto?
- Nije istina da Školska knjiga nema svojih zvijezda. Naše su zvijezde hrvatski velikani, hrvatski klasici, hrvatski znanstvenici i autori neporecivog formata. Školska knjiga zbog svojeg ugleda i tradicije, dakle zbog svoje misije, ne može staviti svoj žig na pokušaje, nepropitane uratke i dnevne zabavnike. Naša izdanja ne mogu ostarjeti, nisu za jednokratnu upotrebu, naša su izdanja trajna vrijednost hrvatske znanosti i kulture, a to je ipak, složit ćete se, nešto drugo. Evo, u ovoj ćemo godini završiti sva izdanja Marije Jurić Zagorke. Završiti znači repozicionirati hrvatskog klasika i veliku spisateljicu u hrvatskoj kulturi.
• Nekada ste se bavili politikom. Poznajete mnogo ljudi iz tog miljea, a nisu rijetki oni koji vam i predbacuju takve veze. Koliko vam to pomaže u poslu?
- Nastojao sam pomoći Hrvatskoj u najtežim danima, ne predmnijevajući politiku kao poziv. Želio sam i ja dati svoj doprinos u bitnim trenucima oblikovanja novije hrvatske povijesti.
Svakako, to sam činio ostajući vjeran idealima obiteljskih i nacionalnih vrednota. Nisam želio izabrati politiku kao svoj profesionalni put jer politika kadšto pretpostavlja kompromise koji bi bili prepreka mojoj slobodi. Hrvatska je malena i razumije se da poznajem mnogo ljudi, pa i iz politike, ali oni nemaju nikakav utjecaj na naše uspješno poslovanje. Izlazimo iz provincijalnog kruga u prostore kontrole i propitanih europskih vrijednosti, u kojemu političari ne mogu biti samo bogovi u provinciji, nego odgovorni ljudi koji se svim svojih bićem darivaju nacionalnim ciljevima i općem dobru.
• U Školskoj knjizi odnedavno radi i Dražen Budiša. Kako je došlo do tog angažmana?
- Da, Dražen Budiša radi u Školskoj knjizi kao urednik izdanja iz društvenih znanosti, i to veoma uspješno. Mi smo prijatelji još iz studentskih dana, kada smo upisivali svoj upitnik u led ondašnjeg totalitarizma. Sada u Školskoj knjizi Dražen Budiša uspješno uređuje važne knjige, a pokrećemo i biblioteke koje će biti vrlo važne za nacionalnu kulturu. Jedna je od njih i biblioteka Starine.
• Pomalo neočekivano, kao prvi hrvatski izdavač, iskoračili ste na tržište u Srbiji. Kupili ste nekada vrlo uspješan BIGZ. Kakva je sada situacija s tom vašom investicijom?
- Da, kupili smo BIGZ Publishing, uz Školsku knjigu nekada najvećeg nakladnika u Jugoslaviji. Bilo je logično da Školska knjiga kupi tako uglednog izdavača u Srbiji, čime ćemo proširiti svoje tržište na tom području. Već sam rekao, Školska knjiga zbog svojih izdanja ima velik ugled na tom tržištu. Međutim, s BIGZ-om pokrećemo nova izdanja koja će svakako biti dobra prezentacija našega ukupnog potencijala. Posebno su zapažena udžbenička izdanja BIGZ Publishinga, koji je, koristeći se potencijalima sustava Školske knjige, osigurao zapaženo mjesto na tržištu knjiga.
• Kako su vas osobno, kao Imoćanina, prihvatili kao vlasnika u Beogradu?
- U Srbiji nemamo nikakvih problema jer je akademska javnost s velikim poštovanjem dočekala Školsku knjigu, koja će BIGZ Publishingu omogućiti da postane vodeći nakladnik u regiji. Ne treba zaboraviti da su svi učili iz udžbenika Školske knjige, da su naše knjige odgojile generacije, koje danas imaju veliko povjerenje u iznimnu kvalitetu naših izdanja.
• Aktivni ste i u međunarodnim izdavačkim institucijama. Kakvi su vaši međunarodni kontakti i aktivnosti?
- Još 2002. godine Školska knjiga i Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu osnovale su Institut za globalizaciju i interkulturalno učenje, poznati IGI. U organizaciji IGI-ja uspostavili smo znanstvenu suradnju između Sveučilišta u Münsteru i Sveučilišta u Zagrebu. Rezultat te suradnje je osnivanje prvoga međunarodnog njemačko-hrvatskog Centra za europsko obrazovanje u Zagrebu, koji će biti otvoren 25. rujna 2007. godine. Pokrovitelj Centra za europsko obrazovanje su Školska knjiga i Nacionalna komisija UNESCO-a u Hrvatskoj i Njemačkoj. Institut za globalizaciju i interkulturalno učenje - IGI - kojim predsjedam od samog osnivanja, središnji je čimbenik u razvoju i organizaciji Centra.
Objavljujemo "Modernu hrvatsku kulturu", četvrtu knjigu iz serije Hrvatska i Europa, koju radimo zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. To je temelj hrvatskog identiteta, knjiga koja na više jezika predstavlja svijetu hrvatsku povijest i kulturu. Tu je biblioteka Vrhovi svjetske književnosti koju je Školska knjiga pokrenula s akademikom Vlatkom Pavletićem, glavnim urednikom biblioteke, i Ministarstvom kulture. U ovoj je godini izašao prepjev Goetheova "Fausta", za koji je Ante Stamać dobio nagradu "Iso Velikanović". Tu su uspješnice hrvatske i svjetske književnosti u biblioteci Nova, u kojoj objavljujemo djela hrvatske i svjetske književnosti, od djela Gorana Tribusona, Hrvoja Hitreca i Pavla Pavličića do Jorgea Luisa Borgesa i Anne Gavalde.
|
Nove knjige u biblioteci
|
Žužul je kao student bio i sudionik Hrvatskog proljeća, ali kako kaže, o tim je danima već mnogo govorio i ne da mu se previše vraćati na vrijeme koje je sada prepušteno povjesničarima. Ipak, kaže da je ponosan na to što je pripadao generaciji hrvatskih sveučilištaraca koja je otvorila važna pitanja nacionalne i socijalne pravde. - Nakon tih, sada već zaboravljenih godina, rezultat "krika" te generacije bio je Ustav iz 1974. godine temeljem kojega je Banditerova komisija utvrdila granice neovisne Hrvatske. Smatram da su se zbrojile žrtve svih generacija jer povijest ne čine pojedini događaji i pojedinci, nego je to zbroj čežnji svih generacija.
• U izdavaštvo ste došli iz graditeljstva. Te su dvije djelatnosti poprilično udaljene jedna od druge. Kako ste to pomirili?
- Kao i mnogi ljudi, umjesto na Filozofskom fakultetu, i ja sam bio prisiljen otići i izabrao sam graditeljstvo okupljajući obiteljske potencijale i koristeći se očevim kapitalom koji su on i brat stekli u Njemačkoj. Napravio sam respektabilnu tvrtku koja je zapošljavala 350 ljudi. Osobno se više ne bavim tim poslom, a tvrtku su preuzeli moj brat i njegova djeca. No, ja se nikada nisam prestao baviti knjigom i u vrijeme kada sam bio direktor u građevinskom poduzeću Produkt. I prije nego što sam preuzeo Školsku knjigu bio sam izdavač "Hrvatskog leksikona" i drugih vrijednih knjiga. Taj je leksikon promijenio natuknice o Hrvatima u svim svjetskim bibliotekama, što sam nastavio i u Školskoj knjizi našim leksikografskim izdanjima.
|
Rezultat 'krika' nas proljećara bio je Ustav iz '74. godine
|
Ivica S. Buljan