StoryEditor
KOMENTAR

Domaće institucije posebno ispituju poteze OTP banke?

Nedvojbeno je da su MOL i OTP interesno i vlasnički povezani te da djeluju usklađeno
 Admir Buljubasic / HANZA MEDIA

Pisanje tjednika Nacional prema kojem je mađarska OTP banka pomagala preko svoje banke u Hrvatskoj mađarskom MOL-u da se zakulisnim operacijama dokopa dodatnih dionica Ine i tako stekne više od 50 posto vlasništva nad hrvatskom energetskom kompanijom, moglo bi imati posebnu političku težinu u daljnjim razgovorima predstavnika hrvatskih vlasti kako s predstavnicima MOL-a tako i mađarskih vlasti.

S obzirom na to da je hrvatska država izgubila jednu vrlo značajnu arbitražu protiv MOL-a po pitanju upravljačkih prava, da je čeka možebitni gubitak druge arbitraže o plinskom poslovanju te joj još predstoji teški proces pregovora oko reotkupa dionica Ine od mađarskog MOL-a, vrlo je izvjesno da će hrvatska strana formalno ili neformalno potegnuti pitanje ponašanja mađarskih korporacija u Hrvatskoj. Pri tome će dodatnu težinu imati činjenica da je mađarski OTP preuzeo 100 posto dionica Splitske banke, čime pokušava stvoriti četvrtu po veličini banku u Hrvatskoj i značajno povećati svoj utjecaj na hrvatskom financijskom tržištu.

OTP banka i MOL vrlo su usko povezani. Alfa i omega OTP Grupe, Sándor Csányi, jedan je od najbogatijih i najutjecajnijih mađarskih oligarha, a svojedobno je bio i prvi pregovarač MOL-a u Hrvatskoj. Danas je, pak, u MOL-ovu odboru direktora odmah uz Zsolta Hernádija. Svojedobno je OTP banka odigrala veliku ulogu u obrani MOL-a od neprijateljskog preuzimanja. Te dvije kompanije su i vlasnički povezane - OTP posjeduje dionice MOL-a, a MOL posjeduje dionice OTP-a. No, puno je važnije to što postoje indicije da menadžeri MOL-a i OTP-a nastupaju kao interesno povezana skupina. Dodajmo da se OTP pojavljivao i u pozadinskom kreditu Podravki kad su poslije tuženi menadžeri pokušavali prikriti štete iz afere Spice.

Predstavnici hrvatskih vlasti ne mogu službeno komentirati kakve će stavove zauzeti prema mađarskim investicijama, ali je poznato da OTP za akviziciju Splitske banke mora dobiti zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

S HNB-om navodno ne bi trebali imati problema jer već imaju licencu za poslovanje u Hrvatskoj pa bi pravna osnova postupanja HNB-a bila vrlo nejasna. Isto tako, nije najjasnije što bi točno mogao poduzeti AZTN kroz zaštitu tržišnog natjecanja. Nejasno je i ima li možda HANFA prostor za zakonsku intervenciju ako su MOL i OTP prikriveno djelovali na stjecanju dionica Ine. Otvara se i pitanje što bi se zapravo dobilo ako bi se hrvatske institucije počele ponašati po uzoru na veze oligarhno-kilijentelističkih struktura sa politikom u Mađarskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. srpanj 2020 05:39