Nakon što su Jadranka Kosor i Borut Pahor potpisali Sporazum o arbitraži, ostaje sve manje upitnika na putu Hrvatske prema članstvu u EU.
U Bruxellesu i glavnim gradovima EU vjeruju da će se pristupni pregovori dovršiti polovicom 2010. i kažu da je potpisivanje u Stockholmu “odlična vijest za EU”.
Pristupni ugovor
- Sada je najvažnije da Hrvatska prevali i zadnju milju u pristupnim pregovorima koji ulaze u završnu fazu - rekao je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn.
Brojni izvori iz EU danas su potvrdili kako je cilj da Hrvatska do kraja ove godine otvori preostala poglavlja, osim eventualno onog o pravosuđu koje bi se moglo otvoriti početkom sljedeće godine.
Zatim bi u prvoj polovici trebalo zatvoriti sva poglavlja. Već ovih dana formirat će se grupa za izradu nacrta hrvatskog pristupnog ugovora koji bi se potpisao u drugoj polovici 2010. Proces ratifikacije trebao bi trajati nešto više od godinu dana i Hrvatska bi već od početka 2012. bila punopravna članica EU.
Rok se eventualno može pomaknuti za kraj 2011. ako bi se države članice složile kako je bitno da ta godina ipak ostane godina članstva Hrvatske, iako bi razlika bila mjesec dana.
Hrvatska prije Islanda
Većina država EU smatra da Hrvatska mora biti 28. država članica i da mora ući u EU prije Islanda. No, u EU upozoravaju na poglavlja o pravosuđu, poljoprivredi i privatizaciji brodogradilišta.
Otvaranje poglavlja o pravosuđu blokirano je zbog toga što glavni haaški tužitelj Serge Brammertz još nije u potpunosti zadovoljan hrvatskom suradnjom. U EU očekuju da će radne skupine i akcijski planovi koje je Hrvatska poduzela pomoći da Brammertz dade pozitivno mišljenje o Hrvatskoj koje je nužno da Nizozemska i neke druge države članice odblokiraju otvaranje poglavlja o pravosuđu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Maxim Verhagen rekao je da će njegova država inzistirati na ispunjavanju svih uvjeta kod svih država iz procesa proširenja, pa i od Hrvatske.
- Ostat ćemo strogi, ali i pošteni. Inzistirat ćemo na uvjetima, ali nećemo blokirati kada se oni ispune - rekao je Verhagen.
Prema diplomatskim izvorima u EU, Brammertz će već sljedećeg tjedna u New York poslati nacrt svog izvještaja koji će usmeno predstaviti početkom prosinca.
Blokada više nema
Neke države u EU žele otvaranje poglavlja o pravosuđu kako bi time pokazale i potporu naporima Hrvatske, pogotovo Ministarstva pravosuđa, u borbi protiv korupcije i ohrabrili je da nastavi u tom pravcu.
Također, nakon ostavke potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u EU sa znatiželjom očekuju dovršetak procesa privatizacije brodogradilišta.
- Pažljivo ćemo pratiti i kakav će biti proračun Hrvatske za 2010. i hoće li razina državnih subvencija, pogotovo u poljoprivredi, biti u skladu s onim što očekuje EU - kažu iz Europske Unije.
Nakon potpisivanja Sporazuma sa Slovenijom poruka je da su blokade na putu prema članstvu uklonjene i da sada doista sve ovisi o Hrvatskoj.
Od Milanovića i Janše očekuje se da popuste
U Europskoj Uniji upozoravaju da i dalje, nakon današnjeg potpisivanja Sporazuma o arbitraži u Stockholmu, postoje mnoga pitanja koja vise u ovom procesu, iako je sve manje prepreka. Sada očekuju brzu ratifikaciju Sporazuma i u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Kad je o suzdržanosti čelnika hrvatske oporbe, predsjednika SDP-a Zorana Milanovića riječ, on će, očekuju u Bruxellesu, promijeniti stav i podržati Sporazum kada od Europske komisije dobije popis međunarodno priznatih pravnih stručnjaka koji će moći biti birani kao arbitri za rješenje hrvatsko-slovenskog spora. Milanović je upravo to spomenuo kao razlog koji ga brine, ali u EU kažu da ti stručnjaci neće biti neki niži pravni činovnici Europske komisije nego ugledni pravnici.
U EU dodaju da će morati razgovarati i s vođom oporbe u Sloveniji Janezom Janšom od kojeg očekuju da, u slučaju eventualnog referenduma o tom sporazumu u Sloveniji, ne vodi kampanju protiv Sporazuma. Sada Hrvatska i Slovenija moraju u roku od dva tjedna uputiti Sporazum u svoje parlamente, a do kraja godine ga i ratificirati. Dužnosnici EU očekuju od Slovenije da brže nego do sada daje pristanak na otvaranje i zatvaranje poglavlja u pregovorima s Hrvatskom i da ne odugovlači kao do sada, koristeći svoju zakonsku proceduru da sve odluke moraju proći kroz parlament. Europska Unija ne osporava to pravo Sloveniji, ali želi da se ta procedura ne koristi za odugovlačenje.
Biznismeni: Sad nam se otvaraju novi poslovi
Gospodarstvenici su pozdravili potpisivanje arbitražnog sporazuma u kojem vide jamstvo za bolje poslovanje svojih tvrtki. Potpis ocjenjuju kao “odgovoran potez” jer su teret graničnog spora i hrvatske i slovenske tvrtke ipak osjećale na svojim leđima.
Robna razmjena između Hrvatske i Slovenije u prvih devet mjeseci ove godine smanjila se za otprilike trećinu u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je izvoz u Sloveniju u prvih devet mjeseci ove godine pao 36,2 posto, te je iznosio 560,2 milijuna američkih dolara. S druge strane, uvoz iz Slovenije u istom se smanjio 32 posto, te je vrijedio 908,6 milijuna dolara. Glavni razlog je svjetska kriza, ali nema sumnje da su tome pridonijeli i napeti politički odnosi.
Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja, Velenje: Ne želimo izgubiti kupce u Hrvatskoj zbog sporova
“Dobri međudržavni odnosi su veoma važni za razvoj gopspodarske suradnje na svim razinama. Gorenje sudjeluje sa svojim proizvodima na hrvatskom tržištu, pa se odnos potrođača prema Gorenju mjeri i kroz odnos među državama na razini politike i medija. Zato gospodarstvenici podržavaju poteze političara u pravcu što bržeg rješavanja otvorenih pitanja među susjedima.”
Borislav Škegro, direktor Quaestusa: Pred EU nismo ispali nesposobni pa će nam porasti kreditni rejting
“Potpisivanje arbitražnog sporazuma je svakako pozitivan korak, kojeg će međunarodna zajednica doživjeti kao korak Hrvatske biže prema EU. On bi se pozitivno trebao odraziti i na kreditni rejting zemlje, kao i na poslovanje hrvatskih i slovenskih tvrtki. Što bi se dogodilo da nismo potpisali arbitražni sporazum? Vani bi se to ponovno tumačilo kao naša nesposobnost da se uhvatimo u koštac s problemima. Ovdje to možda izgleda komplicirano, ali u svijetu to gledajuna ovakav način: Hrvatska ima problem i rješava ga ili ga ne rješava.”
Goranko Fižulić, predsjednik Uprave Magme: Dobri odnosi sa susjedima povisit će nam standard
Podržavam sve što unapređuje stabilnost, pospješuje suradnju i pridonosi međusobnom razumijevanju među državama. Smatram da se gospodarska suradnja temelji na dobrim poslovnim odnosima i da ovakvi dobrosusjedski odnosi u konačnici pozitivno djeluju na ukupan gospodarski rast, te bolji standard i život svih građana u regiji.
Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a: Sporazum je odraz nove političke kulture kod nas, moramo vjerovati u EU
“Ovaj sporazum predstavlja maksimum koji je bilo realno očekivati, a proces ubrzanog usuglašavanja stavova sa Slovenijom je odraz nove i drukčije političke kulture, koja se temelji na dijalogu i kompromisu. Za normalizaciju i ubrzani razvoj hrvatskoga društva ulazak u EU nedvojbeno je ključan preduvjet. Nakon više godina stagnacije i usporavanja procesa približavanja EU, premijerka je postupila najbolje što je to bilo moguće u zadanim okolnostima, a s obzirom da arbitraža počinje nakon našeg pridruživanja EU, ne preostaj enam ništa drugo nego imati povjerenja u organizaciju čija ćemo biti članica.”
Nenad Porges, konzultant i poduzetnik: Radije biram EU, pa i s ustupcima, nego izolaciju na Balkanu
“Apsolutno je nepotrebna i besmislena utrka u tome tko je veći domoljub, kojoj svjedočimo posljednjih dana. Članstvo u EU za Hrvatsku je nužnost, a bez EU i njenih standarda Hrvatska nema budućnosti. Preuzimanje standarda EU koristit će Hrvatskoj i njenom gopspodarstvu. U protivnom, alternativa koja nam ostaje je Zapadni Balkan. U izboru između sporazuma s određenim ustupcima, na jednoj strani, i domoljublja i izolacije na Zapadnom Balkanu, na drugoj, uvijek biram ono prvo.”