Europska unija jučer je uspješno lansirala četiri nova satelita za navigacijski sustav Galileo. Signal će tako biti precizniji, a Galileo se približiti cilju da do 2020. godine postane najbolji satelitski navigacijski sustav na svijetu. No, zašto bi vas uopće zanimala zbivanja u svemiru? Dio odgovora u vašim je rukama. Karte na vašim pametnim telefonima služe se Galileom kako bi vam rekle gdje se točno nalazite, uz odstupanje od 20 cm, što je bolje od rezultata koji omogućuje GPS. Gospodarstvo uviđa značaj Galilea: samo prošle godine prodano je oko 75 milijuna mobilnih telefona s podrškom za taj sustav. No Galileo ne služi samo za karte i aplikacije. Njegovi se signali koriste za moderno bankarstvo, satelitsku televiziju, promet i upravljanje željeznicom.
Galileovi podaci mogu nam pomoći u lociranju kata s kojeg stiže poziv u pomoć. Uređaji za satelitsku navigaciju ubuduće će biti ugrađeni u svaki autonomni automobil i sustav umjetne inteligencije. A to je tek početak. Galileo će potaknuti stvaranje brojnih novih aplikacija i usluga koje danas ne možemo ni zamisliti. Osim što ima već navedene praktične primjene, Galileo je i strateški projekt za Europu. Pruža joj autonomiju i neovisnost, bilo da se koristi u gospodarske ili vojne svrhe. Ulaganje u Galileo pomaže nam održati korak sa Sjedinjenim Američkim Državama i ne uzmaknuti pred Rusijom ili Kinom.
A Galileo je tek dio naše odiseje u svemiru. Europa je razvila i najbolji svjetski satelitski program za promatranje Zemlje: Copernicus. On nam omogućuje da promatramo naš planet, njegovu atmosferu kao i njegove oceane i kontinente. Sa sedam satelita u orbiti uskoro će postati najveći svjetski pružatelj podataka iza Googlea.
Copernicus nam omogućava pristup najtočnijim podacima o klimi i okolišu, i to podacima koji su besplatni, otvoreni i uvijek dostupni. Ti se podaci koriste u operacijama spašavanja tijekom šumskih požara, poplava, uragana i potresa. Sateliti nam pomažu u preciznoj poljoprivredi te u praćenju klimatskih promjena i onečišćenja u gradovima. Ipak, želimo postići još više. Naš je cilj da Copernicus postane vodeći svjetski sustav za praćenje ispunjavanja obveza iz Pariškog sporazuma o klimi. Europa će tako imati tehnologiju koja će poduprijeti njezinu vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Europa je uspostavom Galilea i Copernicusa postala istinska svemirska sila, druga u svijetu.
Svemirski sektor trenutačno doživljava veliku transformaciju: od pojave novih igrača do disruptivnih tehnologija i novih pristupa poslovanju. I mi se moramo razvijati jednakom brzinom. To znači da moramo ulagati u svemir, primijeniti nov pristup za svemirski sektor te iskoristiti sinergije s primjenama u području sigurnosti i obrane. Na tome se temelje i prijedlozi Europske komisije za novi svemirski program nakon 2020. vrijedan 16 milijardi eura. Galileo i Copernicus postat će veći, bolji i snažniji. Razvijat će se nove sigurnosne komponente, kao što su sigurne satelitske komunikacije te sustav za nadzor i praćenje u svemiru. Europi ćemo omogućiti autonomiju u pristupu svemiru te podržati uspjeh i rast novoosnovanih poduzeća u svemirskom sektoru.
Taj je sektor savršen primjer uspješne europske suradnje. Ni jedna država članica taj uspjeh ne bi mogla postići samostalno. U budućnosti moramo nastaviti u pravom smjeru. Uz prijedlog Europske komisije za svemirski program nakon 2020. godine, države članice i Europski parlament imaju priliku da podupru naš cilj o globalnom vodstvu u svemiru, u korist Europe i njezinih građana.
*autorica je povjerenica Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike