Arnaud Beltrame postao je 23. ožujka europski junak. Herojska hrabrost ovog časnika francuske žandarmerije za sve nas mora biti poticaj da se čvrsto ujedinimo za pojačanu sigurnost u Europi. Od Trèbesa do Berlina, od Pariza do Barcelone, Nice, Manchestera ili Bruxellesa - teroristi ne poznaju granice i imaju zajedničkog neprijatelja: naš europski način življena. Teroristi infiltriraju Europu; njihove mreže mržnje i nasilja su tu. Teroristi dobro znaju da je bez sigurnosti sloboda nezamisliva.
Na ovu zajedničku prijetnju Europa mora odgovoriti čvrsto i pragmatično.
Pored neophodne prevencije te suzbijanja radikalizacije, efikasna europska sigurnosna politika mora se temeljiti na tri stupa: poboljšana borba protiv terorizma, jačanje suradnje na područjima kibernetičke sigurnosti i bolji nadzor naših vanjskih granica.
Europska unija mora pomoći razmjenu informacija među relevantnim službama članica kroz olakšano stvaranje zajedničkih i interoperativnih datoteka, kroz harmonizaciju zakonodavstva protiv terorizma i kroz spajanje metodologija prikupljanja i analize podataka. No, prije svega, potrebno je jačanje postojećih tijela kao što je Europol. Moramo promovirati razvoj i sustavno korištenje tehnoloških inovacija - primjerice, instrumenata za prepoznavanje lica i biometriju. Mreža nacionalnih policijskih snaga i tajnih službi također bi mogla pomoći nadzirati našu infrastrukturu, posebice onu koja je najosljetljivija na kemijske, biološke ili nuklearne napade. Moramo biti čvrsto ujedinjeni u borbi protiv terorizma i djelovati zajedno - od prevencije do njegova uništenja.
Drugi dio je područje kibernetičke sigurnosti. U idućih nekoliko godina, Europa će stvoriti zajedničko digitalno tržište za gotovo 500 milijuna ljudi, što predstavlja veliku talionicu (melting pot) za nove inovacije, nova radna mjesta i ekonomski prosperitet, ali isto tako i prostor za potencijalne kriminalce. Zbog toga su nam potrebni visoki standardi kibernetičke sigurnosti, i to od samog početka. Također, posebice moramo ulagati u borbu protiv kibernetičkog kriminala koristeći vrhunske tehnologije i odlično obrazovane službenike.
I, na kraju, sigurnost našeg kontinenta možemo jamčiti jačanjem nadzora naših granica. Migrantska kriza je privremena kriza, ali i dugoročan izazov za sve nas. Kako bismo uklonili potencijalne prijetnje kriminalaca i terorista, moramo znati tko prelazi granice prema Europi. Europska kopnena i obalna straža mora biti unaprijeđena i postati efikasna zaštitna snaga koja samostalno operira. Njezine trenutne operativne snage od 10.000 službenika treba povećati.
Nadalje, potrebno je intenzivirati procedure granične kontrole i unaprijediti razmjenu podataka kako bi se zaustavio povratak kriminalaca i ekonomskih migranata koji su jednom već bili odbijeni u Europu. Za uspostavu efikasnijeg načina vraćanja migranata potreban je europski zahtjev za vraćanje migranata koji bi pomogao spriječiti azilni turizam u Europi. Ako je tražitelj azila već jednom odbijen u jednoj članici, tada bi druga članica trebala imati pravo učiniti istu stvar.
U vremenima sve veće opasnosti od terorizma, kibernetičkog kriminala i globalnih migracijskih izazova, sigurnost u Europi mora postati efikasniji zaštitni instrument. Zastupnički klub Europske pučke stranke (EPP) zauzima se za zajednička, efikasna rješenja usmjerena prema budućnosti. Jedno je jasno: ili ćemo imati sigurnu Europu ili je neće biti.
(Manfred Weber je predsjednik zastupničkog kluba Europske pučke stranke u EP-u)