Rak predstavlja značajan zdravstveni problem u Hrvatskoj jer od njega godišnje umre oko 12.000 ljudi. Riječju, svaki drugi umrli umire od raka, a u Europi umire svaki treći. Zbog toga je nužno unaprijediti prevenciju, ali i protokole liječenja oboljelih, rečeno je na nedavno održanom sastanku "Klinička onkologija u Hrvatskoj - strateški plan i više".
Na skupu koji je u Zagreb doveo prva imena američke onkologije, u središtu interesa bila je razmjena informacija o tome kako je s današnjom dijagnostikom i raspoloživim lijekovima moguće smanjiti broj umrlih i život oboljelih učiniti kvalitetnijim.
Naime, Hrvatska je na trećem mjestu u Europi po broju novotkrivenih bolesnika i umrlih od raka u jednoj godini, i to odmah iza Mađarske i Češke. Prosječno se u nas godišnje na 100.000 stanovnika otkrije 431 slučaj raka, a na prvom mjestu po broju oboljelih je Karlovačka županija s 512, slijedi Primorsko goranska sa 506 i Sisačko moslavačka sa 486 slučajeva.
Dok zemlje EU iz godine u godinu bilježe pad smrtnosti od raka, u Hrvatskoj je taj broj sve veći. Jedan je od rijetkih svijetlih primjera rak dojke, a više od 80 posto od njega oboljelih u Hrvatskoj preživi, kaže prof. dr. Eduard Vrdoljak iz Centra za onkologiju KB-a Split. Rezultat je to sve bolje prevencije, odnosno sve ranijeg otkrivanja tumora i uvođenja novih lijekova.
Naglašava i da od raka u Europi umire 260 osoba na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj 288, što bi nova organizacija liječenja zloćudnih bolesti trebala promijeniti. Primjerice, promjena načina života, prije svega smanjenje broja pušača, vrlo brzo smanjuje broj oboljelih od raka pluća koji je na samom vrhu smrtnosti muškaraca u Hrvatskoj.
Naime, poznato je, kažu stručnjaci, da je više do 90 posto raka pluća i bronha direktna posljedica pušenja. Zato je u SAD-u zahvaljujući snažnoj antipušačkoj kampanji u posljednjih dvadesetak godina značajno smanjeno obolijevanje od raka pluća. Na vrhu ljestvice zamijenio ga je rak prostate.
Nažalost, slažu se stručnjaci, u Hrvatskoj kampanje protiv pušenja nisu ozbiljne pa nema ni rezultata. Puši više od 35 posto odraslih stanovnika, a osobito zabrinjava smanjenje dobne granice mladih pušača. Značajan napredak postignut je u svijetu i u liječenju raka dojke čija je izlječivost veća od 90 posto.
Vrlo je važna akcija ranog otkrivanja koju je prošle godine pokrenulo Ministarstvo zdravstva, jer će se tako otkriti karcinomi manji i od jednog centimetra koji su onda u potpunosti izlječivi. Uskoro u Hrvatskoj kreće i kampanja ranog otkrivanja raka debelog crijeva te HPV-a radi ranog otkrivanja raka grlića maternice.
Ministar dr. Neven Ljubičić ističe da je u kampanji ranog otkrivanja raka dojke u početku odaziv žena na mamografiju bio vrlo malen, samo tridesetak posto, ali srećom taj postotak raste i trenutačno iznosi više od 65 posto. Dosad je otkriveno više od 150 žena s početnim stadijem raka.
Na zagrebačkom sastanku naglašeno je da u organizacijskom smislu u onkologiji treba napraviti još dosta posla - utvrditi gdje sve trebaju biti centri za rak, osnovati nacionalni centar za izradu smjernica liječenja kao centar za rijetke tumore, te angažirati sve ljudske resurse za smanjenje pojavnosti raka.
Kvalitetno liječenje raka traži interdisciplinarnu suradnju, a prof. dr. Hedviga Hricak iz njujorškog centra naglašava da to podrazumijeva suradnju dijagnostičara, kliničara, bazičnih znastvenika, pa čak i matematičara, fizičara...
Do rujna bi Hrvatska trebala dobiti akcijski plan borbe protiv raka koji bi trebali osmisliti domaći stručnjaci uz pomoć američkih kolega, a očekuje se i podrška medija, farmaceutskih kompanija i političara.
Goranka Jureško
Na skupu koji je u Zagreb doveo prva imena američke onkologije, u središtu interesa bila je razmjena informacija o tome kako je s današnjom dijagnostikom i raspoloživim lijekovima moguće smanjiti broj umrlih i život oboljelih učiniti kvalitetnijim.
Naime, Hrvatska je na trećem mjestu u Europi po broju novotkrivenih bolesnika i umrlih od raka u jednoj godini, i to odmah iza Mađarske i Češke. Prosječno se u nas godišnje na 100.000 stanovnika otkrije 431 slučaj raka, a na prvom mjestu po broju oboljelih je Karlovačka županija s 512, slijedi Primorsko goranska sa 506 i Sisačko moslavačka sa 486 slučajeva.
Dok zemlje EU iz godine u godinu bilježe pad smrtnosti od raka, u Hrvatskoj je taj broj sve veći. Jedan je od rijetkih svijetlih primjera rak dojke, a više od 80 posto od njega oboljelih u Hrvatskoj preživi, kaže prof. dr. Eduard Vrdoljak iz Centra za onkologiju KB-a Split. Rezultat je to sve bolje prevencije, odnosno sve ranijeg otkrivanja tumora i uvođenja novih lijekova.
Naglašava i da od raka u Europi umire 260 osoba na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj 288, što bi nova organizacija liječenja zloćudnih bolesti trebala promijeniti. Primjerice, promjena načina života, prije svega smanjenje broja pušača, vrlo brzo smanjuje broj oboljelih od raka pluća koji je na samom vrhu smrtnosti muškaraca u Hrvatskoj.
Naime, poznato je, kažu stručnjaci, da je više do 90 posto raka pluća i bronha direktna posljedica pušenja. Zato je u SAD-u zahvaljujući snažnoj antipušačkoj kampanji u posljednjih dvadesetak godina značajno smanjeno obolijevanje od raka pluća. Na vrhu ljestvice zamijenio ga je rak prostate.
Nažalost, slažu se stručnjaci, u Hrvatskoj kampanje protiv pušenja nisu ozbiljne pa nema ni rezultata. Puši više od 35 posto odraslih stanovnika, a osobito zabrinjava smanjenje dobne granice mladih pušača. Značajan napredak postignut je u svijetu i u liječenju raka dojke čija je izlječivost veća od 90 posto.
Vrlo je važna akcija ranog otkrivanja koju je prošle godine pokrenulo Ministarstvo zdravstva, jer će se tako otkriti karcinomi manji i od jednog centimetra koji su onda u potpunosti izlječivi. Uskoro u Hrvatskoj kreće i kampanja ranog otkrivanja raka debelog crijeva te HPV-a radi ranog otkrivanja raka grlića maternice.
Ministar dr. Neven Ljubičić ističe da je u kampanji ranog otkrivanja raka dojke u početku odaziv žena na mamografiju bio vrlo malen, samo tridesetak posto, ali srećom taj postotak raste i trenutačno iznosi više od 65 posto. Dosad je otkriveno više od 150 žena s početnim stadijem raka.
Na zagrebačkom sastanku naglašeno je da u organizacijskom smislu u onkologiji treba napraviti još dosta posla - utvrditi gdje sve trebaju biti centri za rak, osnovati nacionalni centar za izradu smjernica liječenja kao centar za rijetke tumore, te angažirati sve ljudske resurse za smanjenje pojavnosti raka.
Kvalitetno liječenje raka traži interdisciplinarnu suradnju, a prof. dr. Hedviga Hricak iz njujorškog centra naglašava da to podrazumijeva suradnju dijagnostičara, kliničara, bazičnih znastvenika, pa čak i matematičara, fizičara...
Do rujna bi Hrvatska trebala dobiti akcijski plan borbe protiv raka koji bi trebali osmisliti domaći stručnjaci uz pomoć američkih kolega, a očekuje se i podrška medija, farmaceutskih kompanija i političara.
Goranka Jureško