Ovakva katastrofalna pozicija ukazuje na nužnost provođenja reformi, posebice u pravosuđu, kao i borbe protiv korupcije, rečeno je na današnjem predstavljanju 2. godišnjeg IPRI-a.
IPRI drugu godinu za redom objavljuje Property Rights Alliance, američka neovisna organizacija za promoviranje vlasničkih prava, u suradnji s 40-tak srodnih lobističkih organizacija u svijetu, pri čemu je partner za Hrvatsku, koja je ove godine po prvi put uvrštena na listu, bio Adriatic institut za javni poredak, čiji su predstavnici i predstavili rezultate istraživanja.
IPRI ocjenjuje zaštitu vlasničkih prava kroz tri aspekta - legalnog i političkog okruženja (LP), materijalnih vlasničkih prava (PPR) i prava intelektualnih vlasništva (IPR), odnosno kroz niz varijabli poput neovisnosti sudstva, političke stabilnosti, prakse upisa vlasničkih prava, zaštite patenata i sl.
Hrvatska je tako po ukupnom poretku na 70. mjestu, zajedno s Bugarskom i Indonezijom, po LP indeksu nalazi se na 46. mjestu, zajedno s Litvom, po PPR indeksu dijeli 94. mjesto s Tanzanijom, Alžirom, Mozambikom, Albanijom i Ukrajinom, dok je prema IPR indeksu zauzela 68. mjesto, ponovno s Tanzanijom. Od 39 europskih zemalja uvrštenih u ovo istraživanje Hrvatska je na 32. mjestu.
U "ukupnom poretku" predvode zapadnoeuropske zemlje, posebice skandinavske, pa je tako na prvom mjestu Finska, dok je na začelju liste Bangladeš.
Lošu ocjenu Hrvatske predstavnici Adriatic instituta za javni poredak Nataša Srdoč i Joel Anand Samy prvenstveno pripisuju visokom stupnju korumpiranosti, "koje ima u svim zemljama, ali u Hrvatskoj korumpirani ne završavaju na sudovima". Korumpiranosti u Hrvatskoj "ima u svim segmentima, od sudstva do ekonomije i dolazi s najviših instanci", rekli su.
Ističući kako je zaštita vlasničkog prava i funkcionirajući pravni sustav temelj gospodarskog sustava, Srdoč je kazala kako u Hrvatskoj nema političke volje da se reforme provode te da njihova provedba nije samo usporena već posve zaustavljena, a da se provode "samo kozmetičke promjene".
Među mjerama koje Srdoč i Samy predlažu su, primjerice, osnivanjem međunarodnog tijela koje će predvoditi borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, izmjene Ustava u dijelu u kojem se govori o mogućnosti ograničavanja vlasničkih prava i sl.
NT/Hina