Srbija je postigla veliki uspjeh na putu prema članstvu u EU nakon što se 28 država članica složilo da se otvore pristupni pregovori. Tako će Srbija u novoj godini, točnije 21. siječnja, dok Europskom unijom bude predsjedala Grčka, otvoriti pristupne pregovore koji bi mogli trajati dugo, možda i do deset godina.
Ključ koji je otvorio vrata određivanju datuma početka pristupnih pregovora je Kosovo, a to će Srbiju pratiti kao uvjet kroz cijeli proces pregovora. Srbija je toga svjesna. Status kandidata i datum otvaranja pregovora dobila je upravo zato što je počela normalizirati odnose s Kosovom uz pomoć Europske unije. Tek nakon što je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton poslala izuzetno pozitivan izvještaj državama članicama kojim potvrđuje da je Srbija ispunila sve uvjete preuzete tijekom dijaloga s Kosovom, postignut je konsenzus o otvaranju pregovora.
Svi političari EU također su poručili da je ova odluka rezultat početka normalizacije odnosa s Kosovom. Ali su također poručili da se taj proces mora nastaviti i završiti nekom vrstom priznanja Kosova od strane Srbije prije nego što Srbija zaključi pregovore o članstvu u EU. - Ta je poruka jasna, Srbija ju je shvatila i svjesna je toga. Ona će na neki način morati priznati Kosovo, a sasvim je svejedno kako će se to ostvariti i kojim će se imenom to priznanje nazvati - rekao je jedan visoki diplomat EU. Zapravo, uvjet vezan uz Kosovo Srbiji je jasan i iz pregovaračkog okvira EU kojeg su usvojili ministri. U tom dokumentu piše da Srbija mora normalizirati odnose s Kosovom “pravno obvezujućim sporazumom”. Jasno je da pravno obvezujući sporazum ne možete potpisati s nekim koga ne priznajete, a ovu formulaciju gotovo svi u EU vide kao priznanje Kosova. Srbija to može shvatiti i tumačiti drugačije. To se može odnositi i na neku vrstu sporazuma kakav su imale dvije Njemačke tijekom hladnog rata. One su imale sporazum da jedna drugu ne mogu spriječiti pri ulasku u članstvo međunarodnih organizacija, a imale su i stalna predstavništva. Kosovo u Beogradu i Srbija u Prištini već imaju svoje “oficire za vezu”.
Dakle, Srbija ne mora sada priznati Kosovo, ali će se morati kroz cijeli proces pristupanja kretati u tom pravcu. EU će proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova pratiti kroz poglavlje 35 naslovljeno “ostala pitanja”. To se poglavlje pregovara i zatvara zadnje. Međutim, u slučaju Srbije to će se poglavlje otvoriti među prvima i u njega će biti ubačen uvjet normalizacije odnosa s Kosovom.
EU čak u dokumentima ne koristi samo izraz “normalizacija” nego “sveobuhvatna normalizacija”. I tako, kada god EU ili neke države članice budu procijenile da se Srbija ne kreće u pravcu “sveobuhvatne normalizacije odnosa” s Kosovom koja bi trebala voditi do formalizacije “pravno obvezujućeg sporazuma”, mogu se suspendirati pristupni pregovori o članstvu Srbije u EU.