Kako smo priredili jubilarni broj
Novine danas, više nego ikada u povijesti, postoje i svakodnevno izlaze zbog autora koji u novinama pišu. Iza svakoga ozbiljnijeg lista postoji skrivena ambicija ispisivanja kronike nekoga društva, svakodnevne povijesti zajednice. 5000 brojeva Jutarnjeg naša je kronika i povijest hrvatske svakodnevice. U jubilarnom broju pokušali smo pokazati kako bi, barem jednoga dana u tjednu i u idealnim uvjetima, mogle izgledati novine. Kroz niz velikih i važnih priča, hrvatskih, europskih i globalnih, iz ekonomije, politike, života i kulture, najpoznatiji hrvatski i europski novinski i knjiški pisci dali su prilog kronici našega novinskog vremena.
Pettisućiti broj nastajao je duže nego što je običaj da nastaju dnevne novine. Pod smirenom uredničkom palicom Ivice Buljana, prilog su koncipirali i na njemu radili Ana Plišić, Tanja Rudež i Viktor Vresnik. Tekstove s engleskog je prevodila i prevođenje koordinirala, redigirala, čuvala od nenamjernih grešaka u procesu proizvodnje i ispraćala grafičarima, a suradnicima telefonirala i objašnjavala smisao projekta - Adriana Piteša. Sličnim se aktivnostima, istina izdaleka, sa svojih dopisničkih položaja, bavila i Ana Muhar. Likovni i grafički identitet pettisućitog broja osmislili su i realizirali Antonija Radić Horvat i Zoran Birman. Učinili su to kao da projektiraju neke nove, drukčije novine, a koje će svejedno biti stari Jutarnji list.
U vremenima krize i recesije novine ostaju društveno ogledalo, ali istovremeno one mogu biti bogate, sadržajne i antirecesijske. Interes pisaca i čitatelja za to postoji, a postoji i interes vlasnika novina. Nadamo se da drukčiji nije ni interes državnih vlasti.
Prije nešto više od 14 godina, kad su tiskali prvi broj Jutarnjeg lista, njegovi pokretači i novinari nisu mogli imati pojma kako će danas izgledati najmlađi politički dnevni list u Hrvatskoj. Mogli su se samo nadati da će ga publika prihvatiti, da neće odmah propasti i da će se uspjeti etablirati na tržištu. A Jutarnji je postao najvažniji informativni brand u cijelom nizu novih platformi i aktivnosti.
Dovoljno je samo spomenuti da portal Jutarnji. hr mjesečno ima više od 11 milijuna posjeta. Da, nije pogreška, dobro ste pročitali, naših 720 tisuća čitatelja mjesečno klikne 11 milijuna puta kako bi pročitali vijesti, tekstove, komentare ili pregledali fotogalerije. Jednako je impresivan broj pregledanih videoklipova iz naše produkcije.
Više platformi i čitatelja
Ekipa Jutarnjeg TV-a može biti ponosna: na njihove klipove mjesečno se klikne više od 1,5 milijuna puta. Jutarnji na Facebooku ima 200.000 fanova, s dosegom od gotovo pola milijuna građana. I mobilne aplikacije bilježe sve više korisnika. Svaki treći vlasnik iPada u Hrvatskoj skinuo je našu aplikaciju, a ukupno na svim mobilnim platformama imamo gotovo 100.000 downloada.
Jutarnji se, dakle, nevjerojatno brzo, u manje od 14 godina, potpuno transformirao.
Od tiskanih novina postao je i produkcijska kuća, i news portal, i provider mobilnih sadržaja. Premda se strahovalo za budućnost novinske industrije, ona nije ugrožena. Samo se povećao broj platformi na kojima se objavljuju informacije, komentari, reportaže, komentari, videa… Takva preobrazba nosi i probleme. Tiskana izdanja, uz lutanja u traženju novog sadržaja i identiteta, pritisnuta su dubokom financijskom i gospodarskom krizom koja već više od četiri godine potresa dio svijeta i veći dio Europe. No, nema govora o padanju interesa za čitanje vijesti i informacija, za kvalitetne komentare društvenih, političkih, kulturnih, znanstvenih i sportskih fenomena.
Upravo suprotno: otkad su novine, uz stari radio i televiziju, dobile i novu, do sada najambiciozniju konkurenciju u internetu, broj čitatelja višestruko se povećao. Nama koji radimo novine to je iznimno uzbudljivo.
Osim novih platformi, Jutarnji je postao najvažniji publicistički centar za najstariji biznis vezan uz čitanje: izdavanje knjiga.
Bestseleri na kioscima
Kad smo krenuli prodavati knjige uz novine, što je vani standardan i prihvaćen model, našli smo se na udaru brojnih izdavača knjiga kojima je to ugrožavalo dotadašnju lagodnu poziciju. Njihova zabrinutost nije bila sasvim neutemeljena: od 2004. do danas uz Jutarnji je prodano više od 35 milijuna knjiga i publikacija.
Naslovi koji su se do tada prodavali u jedva tisuću primjeraka odjednom su postali bestseleri. “Biblioteka 20. stoljeće” prodana je u ukupnoj nakladi od 3,5 miljuna primjeraka, a roman “Starac i more” Ernesta Hemingwaya prodan je u 203.000 primjerka.
Počelo s Jobsom
Čitatelji su se u jednom trenutku malo umorili, knjige na kioscima išle su dobro, ne i spektakularno, ali u posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo velikom revivalu Jutarnjeg kao izdavača knjiga. Počelo je biografijom Stevea Jobsa koja je potkraj prošle godine gotovo rasprodana, s nakladom od 15 tisuća primjeraka.
Knjige kolumnista
Nastavilo se prodajom sedam knjiga najistaknutijih kolumnista Jutarnjeg lista, “Dukanovom dijetom” te najnovijim izdavačkim fenomenom u Hrvatskoj: knjigama Marije Jurić Zagorke.
Jutarnji list i EPH otkupili su prava za izdavanje 30 naslova Marije Jurić Zagorke u mekanom uvezu i paperback formatu.
Prve tri knjige hrvatske književnice s početka prošlog stoljeća rasprodane su u više od 70 tisuća primjeraka. Povratak knjiga Marije Jurić Zagorke na kioske uz Jutarnji list, mjesto na kojem je ona i započela svoju karijeru, donio je nevjerojatne rezultate. Nismo na vrijeme osigurali dovoljne količine papira - nitko, naime, nije mogao ni pretpostaviti kolika će biti jagma - pa nismo uspjeli dostaviti na tržište dovoljan broj primjeraka. Sada ih po žurnom postupku dotiskavamo.
No, prava izdavačka iznenađenja tek slijede. Čitatelji su odlično reagirali na naš turistički projekt “Like Croatia” i prvi naslov u toj biblioteci, “Dobri restorani 2012”. Uskoro izdajemo i “Ronjenje na Jadranu”, “Vinske puteve”, “Istru” i brojna druga uzbudljiva izdanja.
Stabilnija budućnost
Cijeloj toj produkciji valja još dodati stvari koje je redakcija Jutarnjeg tijekom godina stvorila i razvila: televizijski tjednik Studio, modni vodič Gloria IN, politički i kulturni prilog Magazin te mjesečnike Like!, Dobra hrana, D&D i Svijet.
Izlazak 5000. broja Jutarnjeg lista podudara se s izrastanjem redakcije u respektabilnog izdavača knjiga, publikacija, filmova, opera te najvećeg proizvođača sadržaja na novim platformama. Sve to potvrđuje da novinari i urednici Jutarnjeg lista rade više nego ikada, a da kao pojedinci i kompanija, zbog dugotrajne ekonomske krize, zarađujemo puno manje nego prije.
No, to je sudbina svih nas koji u ova teška vremena živimo od svoga rada, a ne od državnih dotacija i subvencija.
Ne znam hoće li me se proglasiti pretjeranim optimistom ako se ponadam da ćemo obljetnicu 7500. broja Jutarnjeg ipak dočekati u nešto smirenijem, bogatijem i stabilnijem ekonomskom ozračju. A prvih 5000 brojeva pokazuje da mi izdavački nećemo posustati.