Postajemo regionalna vinska sila

Središnji i sjeverni dio Hrvatske kao da potvrđuje kako bismo u skoroj budućnosti mogli prerasti u regionalnu vinarsku silu. Mnogo se toga događa u vinogradarstvu i vinarstvu tog dijela Hrvatske, često izvan domašaja javnosti, medija i stručnjaka. Iz staromodne proizvodnje problematične kvalitete postupno se prelazi na suvremenu, usklađenu s novim trendovim u vinarstvu i tržišno kompetetivnu.

U krupnim pomacima nabolje prednjače male vinarije, seoska gospodarstva koja iako količinama skromnom proizvodnjom snažno utječu na velike vinarije.

Hrvatsko zagorje

Mnogi misle kako su Hrvatsko zagorje i kvalitetno vino dva posvađana pojma.

I Boris Drenški iz Huma na Sutli morao se boriti s tim predrasudama, ali su upravo te hipoteke nad zagorskim vinima u njemu pobudile želju za opovrgavanjem teze o “zagorskim bućkurišima”, odnosno vinima niske kvalitete.

Drenški je nakon samo deset godina bavljenja vinom najnagrađivaniji hrvatski vinar.

Sa šest zlatnih, dvije srebrne i jednom brončanom medaljom na Decanterovu godišnjem ocjenjivanju (Decanter World Wine Awards) u kategoriji predikatnih, ledenih i slatkih vina, 52-godišnji Drenški svojom se vinarijom Bodren vinuo u sam vrh hrvatskog vinarstva. Pomalo iz prkosa, priznaje, “kako bi pokušao otkloniti hipoteku nadvijenu nad zagorskim vinima”.

Dobitnik je i dvije zlatne medalje za predikatne chardonnaye, berba 2007., na Royal Wine Chalenge natjecanju u Beogradu 2009.

Međunarodni uspjeh tog jedinstvenog vinara utemeljen je na trima njegovima vrlinama: intuitivnosti, jednostavnosti i skromnosti.

Potječe iz obitelji bez ikakve vinarske tradicije, po obrazovanju je nezavršeni student Šumarskog fakulteta. No, bio je uvjeren kako ekološka zona Hrvatskog zagorja, specifično tlo i mikroklimatske osobitosti regije mogu biti solidan temelj za projekt predikatnih vina izborne berbe prosušenih bobica i ledene berbe. Danas je njegova vinarija Bodren najekskluzivnija u cijeloj regiji.

- Mućkao sam i eksperimentirao, iskustvo u kombinaciji s intuicijom najvažniji je dio posla, a onda sam poslao svoje uratke Decanteru. ‘Pozlatilo’ mi se, i to nekoliko godina zaredom. Ne zanima me poslovna ekspanzija, želim sve pomno nadzirati i uživati u ovome što radim. Vino je strast i ljubav - kaže.

Puni oko 3500 boca “parfemske” zapremnine predikatnih vina rajnskog rizlinga, chardonnaya, sivog i bijelog pinota i dva cuveéa.

Uskoro će zasaditi još dvije sorte: žuti muškat i krapinsku bijelu, sortu za koju je utvrđeno da je majka chardonnaya! Jedan stari trs krapinske bijele pronađen je u vrtu rodne kuće Ljudevita Gaja i sada se radi na njegovoj revitalizaciji. Drenški je predvodnik razvoja zagorskog vinarstva, ali hvali i velike vinarije kao što su Vinski vrh, Šafran, Mežnarić i mnoge druge na vinskim stazama Hrvatskog zagorja.

Međimurje

U mjestu smo Sveti Urban, nekoliko kilometara zračne linije od Slovenije na zapadu i Mađarske na sjeveru, a iz vinarije Cmrečnjak pruža se dojmljiv pogled sve do Austrije. Kušamo Pušipel Classic, vino izrazite voćnosti, nagrađeno u Ormožu zlatnom medaljom u oštroj konkurenciji, proizvedeno od autohtone, visokorodne, jedva sačuvane i danas zaštićene sorte pušipel. Međimurski su vinari na tom međunarodnom natjecanju dobili sedam zlatnih medalja.

Rajko Cmrečnjak potomak je obitelji koja se vinarstvom bavi od 1884., što je istaknuto i na njegovoj Vinskoj hiži u Sv. Urbanu. Na 18 hektara Cmrečnjakovih vinograda zasađeni su pušipel, zeleni silvanac, sauvignon, muškat žuti, sivi i crni pinot, rajnski rizling, chardonnay i graševina. Cmrečnjak od tih sorata proizvodi oko 150.000 litara vina.

Cmrečnjak ukazuje na ambiciozne međimurske vinare koje predvodi doajen vinarstva Franjo Lebar, a njegovim su putem krenuli Lovrec, Štampar, Dvanajščak, Jakopić, Belović, i mnogi drugi. Vinogradarsko-vinarski potencijali Međimurja doista su neiscrpni, a poduzetnička volja i marljivost enormni.

Moslavina

Brdoviti predjeli Moslavačke gore i Petrinjskog gorja od pamtivijeka su poznati vinorodni krajevi. Moslavačke vinske ceste nude bogat vinski repertoar, a najpoznatije je autohtono bijelo vino Škrlet. Graševina i pinot, a posebice frankovka, uzgojena na padinama Moslavačke gore i petrinjskog vinogorja, osvajaju zlatne medalje na prestižnim vinskim sajmovima.

Vinske ceste Moslavine utemeljene su 1995., a na njima se, osim vrhunskih vina, nude i autohtona jela. Ugostiteljski objekti pružaju dvije vrste usluga: poslužuju domaću hranu i vina i prodaju kvalitetna vina. Među njima se ističu Vinarija Trdenić u Popovači, OPG Florijanović, iz Potoka kod Popovače, Vinarija Miklaužić iz Popovače, Vinarija Prpić iz Volodera, Klet Mikša iz Repušnice, OPG Kašner iz Kutine.