StoryEditor
BEŠKEROVA RIJEČ DANA

Potres

Potres (trus, zemljotres, trešnja) iznenadna je i kratkotrajna vibracija tla - definira Hrvatska enciklopedija. Ona razlikuje tri vrste potresa: urušni (uzročen urušavanjem stijena), tektonski (uslijed tektonskih poremećaja), te vulkanski (izazvan magmatskom aktivnošću).

Središte potresa (hipocentar) može biti neposredno pod Zemljinom površinom ili dublje, sve do 750 km. Epicentar je točka na površini okomito nad hipocentrom. Učinak potresa mjeri se iskustvenim ljestvicama od kojih je najpoznatija Mercallijeva, Cancanijeva i Siebergova od 12 stupnjeva (prvi stupanj je nezamjetljiv potres, bilježen samo seizmografima, a dvanaesti je potpuna kataklizma).

Energija oslobođena u hipocentru mjeri se magnitudom koju je Richter definirao 1935. Po njemu se zove eksponencijalna ljestvica magnituda. Mikropotresi sežu do 2 stupnja, jači od 6 izazivaju štete i 160 km od epicentra, jači od 9 razaraju većinu objekata nekoliko tisuća kilometara od epicentra. Godišnje se na Zemlji bilježi oko 18 trusova magnitude 7-8, samo jedan 8-9, a preko 9 Richtera jedan u dvadesetak godina.

“Potres” je složenica prijedloga i postverbala glagola “tresti” (srodni su mu: “trusiti”, “truckati” itd.). U staroslavenskome su se isprepleli indoevropski istoznačni korijeni “*trem-” (lat. “tremo”, odakle “trema”) i “*tres-” (sanskr. “trasáti” i grč. “tréo” = drhćem; lat. “terror”, odakle “teror”, “terorizam”).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:21