U zagrebački ured King Sturgea stigla je nova direktorica. Odjel trgovačkih nekretnina za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku i Rumunjsku sa Zrinjevca će voditi Nataša Dorotić, koja je jedanaest godina radila u međunarodnoj savjetodavnoj korporaciji za nekretnine Jones Lang LaSalle, gdje je posljednjih pet godina vodila sektor trgovačkih nekretnina u Češkoj i Slovačkoj.
Podrijetlom Zagrepčanka, rođena u Njemačkoj, školovala se u Hrvatskoj i Njemačkoj dok se sredinom devedesetih nije odselila u Prag, gdje je tada počinjao nagli rast i razvoj tržišta nekretnina. Češka je tih godina postala nova europska zvijezda u kojoj su poslovne prostore tražili najveći trgovački lanci. Dorotić kaže da je hrvatsko tržište danas tamo gdje je češko bilo sredinom devedesetih, dakle na početku razvoja.
• U Hrvatskoj je toliko shopping centara i velikih dućana da većini ljudi nije jasno kako će novi uopće uspješno poslovati?
- U Hrvatskoj se razni projekti pretenciozno nazivaju shopping centrima iako je definicija shopping centra vrlo jasna. Shopping centar ima minimalno 25.000 četvornih metara bruto površine, jednog velikog, ključnog najmoprimca u hipermarketu, a uz njega su trgovine s odjećom i obućom, tehničkom robom, sportskom opremom... Shopping centar pokriva otprilike područje udaljeno desetak minuta vožnje automobilom, a ponudom mora biti prilagođen stanovništvu s tog područja. Prema toj definiciji, Hrvatska sada ima samo dva shopping centra: King Cross Jankomir i City Center One. Ostalo su shopping mallovi i hipermarketi.
• Koliko shopping centara može ovo tržište podnijeti?
- Od deset do petnaest shopping centara i shopping galerija koje se planiraju u Zagrebu, sagradit će se, vjerujem, samo pola, a najviše će njih pet imati regionalni karakter i dugoročni uspjeh. Osim u Zagrebu, prva generacija shopping centara bit će u Splitu, Osijeku, Rijeci i Dubrovniku.
• Gdje je još u Zagrebu isplativo graditi shopping centre?
- Osim u Novom Zagrebu, gdje će biti Avenue mall, planira se jedan projekt prema aerodromu, koji dugoročno može imati regionalno značenje, dakle mogao bi pokrivati tržište prema Sisku. U istočnom dijelu trenutačno se gradi Mandi, shopping centar veličine gotovo 35.000 kvadrata, a tamo ima mjesta za još jedan regionalni shopping centar od 50.000 do 60.000 četvornih metara. Istočni dio Zagreba prometno je vrlo pristupačan, čak pristupačniji nego zapadni. Gradska vlast i gradski urbanisti moraju uže surađivati s međunarodnim i lokalnim developerima i investitorima kako bi se infrastruktura riješila prije nego što se počne planirati novi shopping centar. Na zapadu se, dok nije riješena infrastruktura, ne može dobiti niti lokacijska dozvola.
• Koliko se brzo dobivaju papiri i kakve su cijene zemljišta u drugim zemljama srednje i istočne Europe?
- Cijene zemljišta u Hrvatskoj su znatno porasle u zadnjih 18 mjeseci i izjednačile se s cijenama u etabliranim trgovačkim zonama u srednjoj Europi. No, u Hrvatskoj su znatno viši troškovi gradnje, zbog dozvola i sve potrebne dokumentacije, a sve se to odražava na cijenu investicije, pa je u Hrvatskoj sada skuplje graditi nego u srednjoj Europi. I cijene najma trgovačkog prostora su kao u srednjoj Europi: od 40 do 45 eura po četvornome metru u najboljim shopping centrima, kao i u Pragu i Budimpešti, a na najboljim lokacijama u centru grada penju se na 70 do 90 eura.
• Kakav promet moraju imati trgovci da bi im se isplatili tako skupi poslovni prostori? Zar toliko kupujemo?
- Mnogo je velikih trgovačkih kuća počelo razmišljati o dolasku u Hrvatsku, jer se ovdje ostvaruje i do sto posto veći promet nego u srednjoj Europi. Ljudi više kupuju, izlaze van, paze na modu i trendove. Shopping centri u Češkoj i Slovačkoj imaju drukčije kupce, jer su interesi i kupovne navike Čeha i Slovaka drugačije.
• Kad smo tako dobri kupci, zašto, primjerice, Zara još nije stigla?
- Veliki su trgovci razmaženi kad je riječ o odabiru lokacija i ne dolaze prije nego što se uvjere da će biti dio dugoročnog uspješnog projekta. Zara će doći u shopping centar koji bude imao najmanje 60.000 četvornih metara i koji će se dugoročno moći širiti kako se tržište mijenja ili će, pak, doći na neku vrhunsku lokaciju u centru grada. Kad biraju mjesto, žele ono za koje vjeruju da će dugoročno biti broj jedan.
- Ima šansu, takav će projekt Zara i slični trgovci vrlo rado pričekati. Hrvatski su građani dobri kupci jer imaju tendenciju kupovati više nego što zarađuju i žive na dug. Za maloprodaju je to obećavajuće, ali još su važniji stalan rast BDP-a, stabilnost, niska inflacija... Sve to potiče velike međunarodne trgovce da dođu u Hrvatsku. Međutim, neće doći odmah jer su im trenutačno, zbog veličine tržišta i činjenice da su ušle u Europsku Uniju, zanimljivije Bugarska i Rumunjska. Prostori bivše Jugoslavije jednom su međunarodnom ulagaču kompliciraniji jer se mora uhvatiti u koštac sa sedam jezika, legislativa, fiskalnih, političkih i ekonomskih situacija.
• Koji su veliki trgovački lanci zainteresirani ili namjeravaju doći na hrvatsko tržište?
- O tome ne možemo govoriti dok ne potpišemo konkretne ugovore za konkretne projekte. Za sada možemo potvrditi da je većina međunarodnih trgovačkih lanaca s kojima sam surađivala u zapadnoj i srednjoj Europi potvrdila da žele ili da su već, između ostalih tržišta u jugoistočnoj Europi, odlučili stupiti i na hrvatsko tržište.
Branka Stipić
Podrijetlom Zagrepčanka, rođena u Njemačkoj, školovala se u Hrvatskoj i Njemačkoj dok se sredinom devedesetih nije odselila u Prag, gdje je tada počinjao nagli rast i razvoj tržišta nekretnina. Češka je tih godina postala nova europska zvijezda u kojoj su poslovne prostore tražili najveći trgovački lanci. Dorotić kaže da je hrvatsko tržište danas tamo gdje je češko bilo sredinom devedesetih, dakle na početku razvoja.
• U Hrvatskoj je toliko shopping centara i velikih dućana da većini ljudi nije jasno kako će novi uopće uspješno poslovati?
- U Hrvatskoj se razni projekti pretenciozno nazivaju shopping centrima iako je definicija shopping centra vrlo jasna. Shopping centar ima minimalno 25.000 četvornih metara bruto površine, jednog velikog, ključnog najmoprimca u hipermarketu, a uz njega su trgovine s odjećom i obućom, tehničkom robom, sportskom opremom... Shopping centar pokriva otprilike područje udaljeno desetak minuta vožnje automobilom, a ponudom mora biti prilagođen stanovništvu s tog područja. Prema toj definiciji, Hrvatska sada ima samo dva shopping centra: King Cross Jankomir i City Center One. Ostalo su shopping mallovi i hipermarketi.
• Koliko shopping centara može ovo tržište podnijeti?
- Od deset do petnaest shopping centara i shopping galerija koje se planiraju u Zagrebu, sagradit će se, vjerujem, samo pola, a najviše će njih pet imati regionalni karakter i dugoročni uspjeh. Osim u Zagrebu, prva generacija shopping centara bit će u Splitu, Osijeku, Rijeci i Dubrovniku.
• Gdje je još u Zagrebu isplativo graditi shopping centre?
- Osim u Novom Zagrebu, gdje će biti Avenue mall, planira se jedan projekt prema aerodromu, koji dugoročno može imati regionalno značenje, dakle mogao bi pokrivati tržište prema Sisku. U istočnom dijelu trenutačno se gradi Mandi, shopping centar veličine gotovo 35.000 kvadrata, a tamo ima mjesta za još jedan regionalni shopping centar od 50.000 do 60.000 četvornih metara. Istočni dio Zagreba prometno je vrlo pristupačan, čak pristupačniji nego zapadni. Gradska vlast i gradski urbanisti moraju uže surađivati s međunarodnim i lokalnim developerima i investitorima kako bi se infrastruktura riješila prije nego što se počne planirati novi shopping centar. Na zapadu se, dok nije riješena infrastruktura, ne može dobiti niti lokacijska dozvola.
• Koliko se brzo dobivaju papiri i kakve su cijene zemljišta u drugim zemljama srednje i istočne Europe?
- Cijene zemljišta u Hrvatskoj su znatno porasle u zadnjih 18 mjeseci i izjednačile se s cijenama u etabliranim trgovačkim zonama u srednjoj Europi. No, u Hrvatskoj su znatno viši troškovi gradnje, zbog dozvola i sve potrebne dokumentacije, a sve se to odražava na cijenu investicije, pa je u Hrvatskoj sada skuplje graditi nego u srednjoj Europi. I cijene najma trgovačkog prostora su kao u srednjoj Europi: od 40 do 45 eura po četvornome metru u najboljim shopping centrima, kao i u Pragu i Budimpešti, a na najboljim lokacijama u centru grada penju se na 70 do 90 eura.
• Kakav promet moraju imati trgovci da bi im se isplatili tako skupi poslovni prostori? Zar toliko kupujemo?
- Mnogo je velikih trgovačkih kuća počelo razmišljati o dolasku u Hrvatsku, jer se ovdje ostvaruje i do sto posto veći promet nego u srednjoj Europi. Ljudi više kupuju, izlaze van, paze na modu i trendove. Shopping centri u Češkoj i Slovačkoj imaju drukčije kupce, jer su interesi i kupovne navike Čeha i Slovaka drugačije.
• Kad smo tako dobri kupci, zašto, primjerice, Zara još nije stigla?
- Veliki su trgovci razmaženi kad je riječ o odabiru lokacija i ne dolaze prije nego što se uvjere da će biti dio dugoročnog uspješnog projekta. Zara će doći u shopping centar koji bude imao najmanje 60.000 četvornih metara i koji će se dugoročno moći širiti kako se tržište mijenja ili će, pak, doći na neku vrhunsku lokaciju u centru grada. Kad biraju mjesto, žele ono za koje vjeruju da će dugoročno biti broj jedan.
- Ima šansu, takav će projekt Zara i slični trgovci vrlo rado pričekati. Hrvatski su građani dobri kupci jer imaju tendenciju kupovati više nego što zarađuju i žive na dug. Za maloprodaju je to obećavajuće, ali još su važniji stalan rast BDP-a, stabilnost, niska inflacija... Sve to potiče velike međunarodne trgovce da dođu u Hrvatsku. Međutim, neće doći odmah jer su im trenutačno, zbog veličine tržišta i činjenice da su ušle u Europsku Uniju, zanimljivije Bugarska i Rumunjska. Prostori bivše Jugoslavije jednom su međunarodnom ulagaču kompliciraniji jer se mora uhvatiti u koštac sa sedam jezika, legislativa, fiskalnih, političkih i ekonomskih situacija.
• Koji su veliki trgovački lanci zainteresirani ili namjeravaju doći na hrvatsko tržište?
- O tome ne možemo govoriti dok ne potpišemo konkretne ugovore za konkretne projekte. Za sada možemo potvrditi da je većina međunarodnih trgovačkih lanaca s kojima sam surađivala u zapadnoj i srednjoj Europi potvrdila da žele ili da su već, između ostalih tržišta u jugoistočnoj Europi, odlučili stupiti i na hrvatsko tržište.
Najprije Bugarska i Rumunjska
•
Tomislav Horvatinčić nada se da će, prođe li mu projekt na Cvjetnom trgu, privući lance poput Zare.
|
Branka Stipić