ZAGREB - Blagajnica za kasom prima prosječnu plaću od dvije tisuće kuna. Tisuću i pol kuna više mjesečno dobiva radnik na gradilištu. Teta u vrtiću u mjesec dana zaradi oko 4 tisuće kuna. Plaće informatičara kreću se između 5 i 8 tisuća kuna, dok prosječna liječnička plaća iznosi nešto više od tisuću eura.
No, uz spašavanje ljudi, odgoj djece ili pak razvijanje novih tehnoloških sustava, Hrvate očekuje posao budućnosti: zanimanje prevoditelja. Ulaskom Hrvatske u EU, sudeći po iskustvima iz zemalja članica, u našoj će zemlji početi utrka u kojoj će natjecatelji biti poznavatelji stranih jezika. Uz uobičajeno poznavanje engleskog, njemačkog, talijanskog ili nekog drugog od svjetskih jezika, Europska će Unija u Bruxelles pokušati privući i one koji govore manje popularne jezike.
Za posao prevoditelja za potrebe EU u Bruxellesu danas plaćaju najmanje 3700 eura. To je pet puta više od prosječne hrvatske plaće, odnosno 13 puta više od onoga koliko mjesečno zaradi blagajnica. Potreba za prevoditeljima, objašnjava Jasmina Novak, načelnica samostalne službe za prevođenje iz područja europskih integracija MVPEI, rast će što je Hrvatska bliže dugoočekivanom ulasku u Uniju, a kroz nekoliko godina Hrvatska će ukupno trebati nešto više od 160 akreditiranih i specijaliziranih prevoditelja.
Što se tiče usmenih prevoditelja, Hrvatska će u Bruxellesu trebati njih između 80 i 120, a za pismeni dio posla bit će potrebno oko 40 osoba, s obzirom na to da se znanje usmenog i pismenog prevođenja razlikuje te jedni ne mogu raditi drugo
Jasmina Novak
- Što se tiče usmenih prevoditelja, Hrvatska će u Bruxellesu trebati njih između 80 i 120, a za pismeni dio posla bit će potrebno oko 40 osoba, s obzirom na to da se znanje usmenog i pismenog prevođenja razlikuje te jedni ne mogu raditi drugo. Kod nas trenutačno postoji 15 akreditiranih prevoditelja koji su prošli test organiziran u Ministarstvu i koji, po potrebi, odlaze u Bruxelles kako bi obavili dio posla.
No, jednom kada uđemo u Uniju, 160 prevoditelja trebat će se preseliti u taj grad, za što trenutačno još nemamo kandidata - objašnjava Novak. Natječaj za prevoditelje, dodaje Novak, bit će objavljen godinu i pol dana prije pristupa Uniji, a do tada će Hrvatska obrazovati potreban kadar kojem će se odlazak u stranu zemlju itekako isplatiti.
Osim plaće koja doseže gotovo četiri tisuće eura, svaki prevoditelj koji preseli u Bruxelles mjesečno će dobivati i dodatak u iznosu od 17 posto od ukupne plaće zbog toga što radi i boravi izvan zemlje. Osim toga, mjesečna će primanja rasti ovisno o potrebi za jezikom koji pojedini prevoditelj govori te ovisno o stažu. Najviša plaća, doznajemo, tako ukupno može narasti na vrtoglavih osam tisuća eura.
No, primamljiva primanja, govore iskustva iz susjedne Slovenije, ponekad nisu dovoljna da prevoditelj odluči napustiti svoju domovinu. Iako u glavnom gradu Belgije trenutačno u prevoditeljskom pogonu živi i radi 4500 stručnjaka, malo je slovenskih prevoditelja pristalo napustiti svoju zemlju.
Kakav je slučaj u Hrvatskoj, kaže Jasmina Novak, u MVPEI-u još ne znaju, ali se nadaju da će nekoliko godina koje su pred nama biti dovoljne da se određeni broj akreditiranih prevoditelja odluči upustiti u rizik. Za posao budućnosti Hrvatska se već počela pripremati. Ove će godine specijalistički poslijediplomski studij konferencijskog prevođenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tako primiti već drugu generaciju studenata, a ove je godine ispit za jednu ili više jezičnih kombinacija položilo njih šestero.
Voditeljica studija konferencijskog prevođenja doc. dr. Goranka Antunović, i sama konferencijska prevoditeljica, objašnjava da će studij iz godine u godinu primati sve veći broj studenata, ovisno o njihovu interesu, a kaže kako bi bilo idealno kada bi godišnje na tržište "izbacili" 10 do 15 specijaliziranih prevoditelja.
- Hrvatska za sada, koliko je meni poznato, pri Europskoj komisiji ima jednog stalno zaposlenog službenog prevoditelja čiji je radni jezik hrvatski, a kako će ih uskoro svakako trebati više, bilo je potrebno osigurati uvjete pod kojima će se ljudi obrazovati. Naime, nije dovoljno samo završiti studij nekog stranog jezika da bi čovjek mogao otići raditi u Bruxelles, a i inače biti konferencijski prevoditelj. Za potrebe EU Hrvatska mora ponuditi vrsne prevoditelje, u svrhu čega je i organiziran postdiplomski studij - priča Antunović.
U svrhu upoznavanja s radom u EU, nastavila je Antunović, europski parlament uskoro će organizirati i takozvani "staž" za hrvatski jezik. To znači da će odabranih 6 do 7 kandidata na nekoliko tjedana otići u Bruxelles i tamo se upoznati s institucijama Unije te prisustvovati sesijama i seminarima. Nakon toga moći će polagati i akreditacijski test kojim će, ako ga zadovolje, dobiti priliku po potrebi raditi za Uniju.
Taj "honorarni" posao za prevoditelje je također jako isplativ. Naime, za jedan dan prevođenja, doznajemo iz Bruxellesa, akreditirani prevoditelji dobiju honorar od čak 400 eura, a vremenski ne rade više od 5 sati na dan. Uz to, s obzirom na to da su na putovanju, dobiju i dnevnice te dodatne stimulanse.
Osim dva studija konferencijskog prevođenja, pri zagrebačkom je sveučilištu prije nekoliko godina otvoren i specijalistički studij za prevođenje koji je nedavno završila prva generacija prevoditelja, točnije njih 20-ak.
- Uskoro kreću upisi i za sljedeće generacije, ali već pri upisu prve vladalo je veliko zanimanje - dodala je Novak. Za zanimanje budućnosti interes raste već danas. Portal moj-posao.net tako u posljednjih godinu dana bilježi porast od 11 posto za prevoditeljskim potrebama. Da su prevoditelji nužni, potvrdili su i u najvećem prevoditeljskom centru Spes koji je lani raspisao natječaj za čak 3100 prevoditelja.
- Potražnja za prevoditeljskim uslugama raste iz minute u minutu. Mi dnevno dobivamo barem dvije do tri prijave, a na raspisanom natječaju nismo uspjeli potrebnu kvotu zadovoljiti ni do pola. Primili smo 1236 prevoditelja, no i s tom smo brojkom bili zadovoljni jer su uvjeti natječaja uistinu bili rigorozni - ispričao je voditelj službe marketinga pri Spesu Ivan Matić.
Zanimanje za posao hrvatskog prevoditelja u EU osim u Hrvatskoj postoji i u Nizozemskoj. Naime, u EU se šuška da taj posao žele prevoditelji koji sada rade na Međunarodnom sudu za ratne zločince u Haagu.
Tamo bi 2008. oni trebali biti gotovi, bez posla, te odmah potom, ako uspiju, prijeći u Bruxelles. Prema nekim saznanjima, za taj se posao zanimaju posebice prevoditelji koji su iz Bosne, Srbije ili Crne Gore, a imaju i hrvatsko državljanstvo.
Goranka Antunović, kao jedna od 15 akreditiranih prevodioca iz Hrvatske više je puta honorarno prevodila u Bruxellesu. Kaže kako tamo opseg posao ovisi o angažmanu, ali se u pravilu radi "od jutra do mraka".- Najviše je hrvatskih prevoditelja bilo za vrijeme screeninga i to je bilo je od najtežih angažmana. Poslije smo radili i na prijevodu sastanaka koji traju i po četiri sati - priča Antunović i nastavlja:
- U EU prevoditelji dobivaju mnogo materijala, te ih se upućuje u ono što prevode. Imaju dobro razrađenu podlogu, dobije se mnogo background materijala. Sve se radi preko računala, puno toga je na internetu, između ostalog i riječnik sa brojnim terminima po svakom jeziku. Baza podataka je također jako dobro razrađena, sve je na visokoj razini - dodala je Antunović.
Dora Koretić i Sanjin Španović
No, uz spašavanje ljudi, odgoj djece ili pak razvijanje novih tehnoloških sustava, Hrvate očekuje posao budućnosti: zanimanje prevoditelja. Ulaskom Hrvatske u EU, sudeći po iskustvima iz zemalja članica, u našoj će zemlji početi utrka u kojoj će natjecatelji biti poznavatelji stranih jezika. Uz uobičajeno poznavanje engleskog, njemačkog, talijanskog ili nekog drugog od svjetskih jezika, Europska će Unija u Bruxelles pokušati privući i one koji govore manje popularne jezike.
Za posao prevoditelja za potrebe EU u Bruxellesu danas plaćaju najmanje 3700 eura. To je pet puta više od prosječne hrvatske plaće, odnosno 13 puta više od onoga koliko mjesečno zaradi blagajnica. Potreba za prevoditeljima, objašnjava Jasmina Novak, načelnica samostalne službe za prevođenje iz područja europskih integracija MVPEI, rast će što je Hrvatska bliže dugoočekivanom ulasku u Uniju, a kroz nekoliko godina Hrvatska će ukupno trebati nešto više od 160 akreditiranih i specijaliziranih prevoditelja.
Što se tiče usmenih prevoditelja, Hrvatska će u Bruxellesu trebati njih između 80 i 120, a za pismeni dio posla bit će potrebno oko 40 osoba, s obzirom na to da se znanje usmenog i pismenog prevođenja razlikuje te jedni ne mogu raditi drugo
Jasmina Novak
|
No, jednom kada uđemo u Uniju, 160 prevoditelja trebat će se preseliti u taj grad, za što trenutačno još nemamo kandidata - objašnjava Novak. Natječaj za prevoditelje, dodaje Novak, bit će objavljen godinu i pol dana prije pristupa Uniji, a do tada će Hrvatska obrazovati potreban kadar kojem će se odlazak u stranu zemlju itekako isplatiti.
Osim plaće koja doseže gotovo četiri tisuće eura, svaki prevoditelj koji preseli u Bruxelles mjesečno će dobivati i dodatak u iznosu od 17 posto od ukupne plaće zbog toga što radi i boravi izvan zemlje. Osim toga, mjesečna će primanja rasti ovisno o potrebi za jezikom koji pojedini prevoditelj govori te ovisno o stažu. Najviša plaća, doznajemo, tako ukupno može narasti na vrtoglavih osam tisuća eura.
No, primamljiva primanja, govore iskustva iz susjedne Slovenije, ponekad nisu dovoljna da prevoditelj odluči napustiti svoju domovinu. Iako u glavnom gradu Belgije trenutačno u prevoditeljskom pogonu živi i radi 4500 stručnjaka, malo je slovenskih prevoditelja pristalo napustiti svoju zemlju.
Kakav je slučaj u Hrvatskoj, kaže Jasmina Novak, u MVPEI-u još ne znaju, ali se nadaju da će nekoliko godina koje su pred nama biti dovoljne da se određeni broj akreditiranih prevoditelja odluči upustiti u rizik. Za posao budućnosti Hrvatska se već počela pripremati. Ove će godine specijalistički poslijediplomski studij konferencijskog prevođenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tako primiti već drugu generaciju studenata, a ove je godine ispit za jednu ili više jezičnih kombinacija položilo njih šestero.
Voditeljica studija konferencijskog prevođenja doc. dr. Goranka Antunović, i sama konferencijska prevoditeljica, objašnjava da će studij iz godine u godinu primati sve veći broj studenata, ovisno o njihovu interesu, a kaže kako bi bilo idealno kada bi godišnje na tržište "izbacili" 10 do 15 specijaliziranih prevoditelja.
- Hrvatska za sada, koliko je meni poznato, pri Europskoj komisiji ima jednog stalno zaposlenog službenog prevoditelja čiji je radni jezik hrvatski, a kako će ih uskoro svakako trebati više, bilo je potrebno osigurati uvjete pod kojima će se ljudi obrazovati. Naime, nije dovoljno samo završiti studij nekog stranog jezika da bi čovjek mogao otići raditi u Bruxelles, a i inače biti konferencijski prevoditelj. Za potrebe EU Hrvatska mora ponuditi vrsne prevoditelje, u svrhu čega je i organiziran postdiplomski studij - priča Antunović.
U svrhu upoznavanja s radom u EU, nastavila je Antunović, europski parlament uskoro će organizirati i takozvani "staž" za hrvatski jezik. To znači da će odabranih 6 do 7 kandidata na nekoliko tjedana otići u Bruxelles i tamo se upoznati s institucijama Unije te prisustvovati sesijama i seminarima. Nakon toga moći će polagati i akreditacijski test kojim će, ako ga zadovolje, dobiti priliku po potrebi raditi za Uniju.
Taj "honorarni" posao za prevoditelje je također jako isplativ. Naime, za jedan dan prevođenja, doznajemo iz Bruxellesa, akreditirani prevoditelji dobiju honorar od čak 400 eura, a vremenski ne rade više od 5 sati na dan. Uz to, s obzirom na to da su na putovanju, dobiju i dnevnice te dodatne stimulanse.
Osim dva studija konferencijskog prevođenja, pri zagrebačkom je sveučilištu prije nekoliko godina otvoren i specijalistički studij za prevođenje koji je nedavno završila prva generacija prevoditelja, točnije njih 20-ak.
| Zanimanje za posao hrvatskog prevoditelja u EU osim u Hrvatskoj postoji i u Nizozemskoj. Naime, u EU se šuška da taj posao žele prevoditelji koji sada rade na Međunarodnom sudu za ratne zločince u Haagu. |
- Potražnja za prevoditeljskim uslugama raste iz minute u minutu. Mi dnevno dobivamo barem dvije do tri prijave, a na raspisanom natječaju nismo uspjeli potrebnu kvotu zadovoljiti ni do pola. Primili smo 1236 prevoditelja, no i s tom smo brojkom bili zadovoljni jer su uvjeti natječaja uistinu bili rigorozni - ispričao je voditelj službe marketinga pri Spesu Ivan Matić.
Zanimanje za posao hrvatskog prevoditelja u EU osim u Hrvatskoj postoji i u Nizozemskoj. Naime, u EU se šuška da taj posao žele prevoditelji koji sada rade na Međunarodnom sudu za ratne zločince u Haagu.
Tamo bi 2008. oni trebali biti gotovi, bez posla, te odmah potom, ako uspiju, prijeći u Bruxelles. Prema nekim saznanjima, za taj se posao zanimaju posebice prevoditelji koji su iz Bosne, Srbije ili Crne Gore, a imaju i hrvatsko državljanstvo.
Goranka Antunović, kao jedna od 15 akreditiranih prevodioca iz Hrvatske više je puta honorarno prevodila u Bruxellesu. Kaže kako tamo opseg posao ovisi o angažmanu, ali se u pravilu radi "od jutra do mraka".- Najviše je hrvatskih prevoditelja bilo za vrijeme screeninga i to je bilo je od najtežih angažmana. Poslije smo radili i na prijevodu sastanaka koji traju i po četiri sati - priča Antunović i nastavlja:
- U EU prevoditelji dobivaju mnogo materijala, te ih se upućuje u ono što prevode. Imaju dobro razrađenu podlogu, dobije se mnogo background materijala. Sve se radi preko računala, puno toga je na internetu, između ostalog i riječnik sa brojnim terminima po svakom jeziku. Baza podataka je također jako dobro razrađena, sve je na visokoj razini - dodala je Antunović.
U pravilu se radi od jutra do mraka
|
Dora Koretić i Sanjin Španović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....