GACKA
Izvire iz Tonkovićeva vrila i Klanac vrila ispod vrletnih stijena na jugoistočnom dijelu Gackog polja, a putem prima vodu iz još tridesetak manjih vrela. Neuobičajeno za kršku rijeku, mirno se spušta prema Gackoj dolini između gorskih vijenaca Velebita i Kapele. Njezina su vrela poput manjih jezera, ali pažljivijem promatraču neće promaknuti mjehurići zraka na površini, koji pokazuju kako podvodni svijet Gacke žustro “perla” u dubini.
Gacka se uzjoguni tek na Donjem jezeru u Švici, gdje su poredane stare mlinice, a u jednoj od njih i danas se žito melje na starinski način. Ondje je ljudskom rukom sagrađena prepreka zbog koje se oblikovao slap koji pokazuje snagu i bistrinu rijeke.
Gacka je bogata pastrvama koje se hrane sićušnom faunom, a bjelonogi potočni rak još je jedno svjedočanstvo iznimne čistoće te prekrasne krške rijeke.
ZELENI VIR
Snažan izvor vode na dnu prostrane špilje, nad čijim su ulazom visoke stijene, ruši se i raspršuje niz te stijene i oblikuje veličanstven slap. Zelenom viru prilazi se pješačkim i planinskim stazama nakon silaska s ceste koja povezuje Skrad i brod na Kupi. Područje Zelenog vira, na 302 metra nadmorske visine, proglašeno je 1962. prirodnim rezervatom. Očaravajuća ljepota tog prirodnog fenomena privlači mnoge zaljubljenike u prirodu.
Izvor Kupe
S ugibališta na makadamskoj cesti, na kojem je klupica za odmor, pruža se pogled na selo Krašičevica, u kojem je samo nekoliko kuća. Nedaleko je od tog mjesta izvor Kupe, 70 metara duboko tirkizno-plavkasto-zelenkasta vrelo na 30 metara nadmorske visine, nazvano još i Kupeško vrelo. Od najbližeg mjesta do kojeg se može doći automobilom pa do izvora Kupe pola je sata pješačenja. Iz sela Razloge pruža se prekrasan panoramski pogled na zaselak Kupari u dolini Kupe. Rijeka vijuga kroz šumovite predjele, a na njezinim su obalama livade, sasvim rijetke površine unutar Nacionalnog parka koje ne prekriva šuma. U dolini Kupe, među ostalim vrstama, obitava i 400 vrsta šarenokrilaca, pa je zbog toga zovu i Dolinom leptira. Između 900 biljnih vrsta čak je 18 endemskih. Na tom prostoru živi tridesetak vrsta sisavaca i sedamdesetak vrsta ptica.
Skijati se s pogledom na more? I to je moguće, ali na rijetkim mjestima u svijetu. Jedno je od takvih planina Platak na 1363 metra nadmorske visine, nedaleko od Rijeke i blizu Risnjaka i Snježnika. Popularno je skijalište, osobito za stanovnike Rijeke, ali i za skijaše i rekreativce iz drugih gradova i mjesta. Ljeti je Platak omiljeno izletište koje privlači mnoge planinare iz svih krajeva Hrvatske.
Kanjon Kamačnik
Od izvora do ušća Kamačnika staza vrluda uz rub stijene i preko drvenih mostova podignutih iznad potoka. Tijekom prolaska tim tri kilometra dugim putem, predjelima od kojih zastaje dah, svaki se turist osjeća kao Indiana Jones koji se upustio u nezvjesnu pustolovinu od koje raste adrenalin. Na kraju puta između šumovitih obronaka ukazuje se duboko modro jezero od kojeg je teško odvojiti pogled.
Gornja Baraćeva Špilja
Krško područje Rakovice nedaleko od Plitvičkih jezera pravi je raj za speleologe. Ondje je stotinjak špilja, od kojih su neke duže od kilometra, a nekima prolaze i vodeni tokovi. Boravak u špiljama, otkrivaju speleolozi, povratak je u prapovijest, u prostore koje je priroda oblikovala prije nekoliko milijuna godina i sačuvala ih netaknutima sve do danas.
Dvorane i hodnici Gornje Baraćeve špilje prepune su sigastih struktura i stalagnata, a poznati su po živopisnim imenima: Dvorana guano, Dvorana slonovih nogu, Dvorana izgubljenih duša, Zmajevo ždrijelo itd. Obilazak je organiziran uz pomoć stručnih vodiča.
LOKVARKA I VRELO
U špilji Lokvarka, u koju se ulazi uređenim stazama i stubama, nekoliko je dvorana bogato mnogim špiljskim ukrasima, a moguće se spustiti i do podzemnog jezera. Dosad je istraženo oko 1200 metara špilje, a za posjetitelje je otvoreno 900 metara.
Nekoliko kilometara od Fužina špilja je Vrelo u kojoj je oko 300 metara kanala i prolaza, od čega je posjetiteljima za razgledavanje dostupno 250 metara.
Lokvarsko jezero
Površinom nešto većom od dva četvorna kilometra, ovo se umjetno jezero prostire sve do Nacionalnog parka Risnjak. Ljeti je pogodno za kupanje, u svim godišnjim dobima za šetnju, a ribiči ga hvale kao mjesto ulova kapitalaca, o čemu svjedoče i velike pastrve, među najvećima uhvaćenima u svijetu.
Kroz kanjon dug oko 800 metara i širok samo dva metra, među stijenama višim od stotinu metara, provlači se gorski potok Jasle. Tisućama godina taj si je potok mukotrpno krčio put među stijenama, a nezaustavljiva vodena stihija izjedala je kamen i cijelo to podučje pretvarala u čaroliju prirode. Na tom je mjestu snimljeno stotine tisuća fotografija koje su zadivljenim turistima poslužile kao svjedočanstvo na prizor koji se ne zaboravlja.
BIJELE I SAMARSKE STIJENE
Područje Bijelih stijena, geomorfološki fenomen krša jedinstvene ljepote, obiluje impresivnim kukovima, šiljastim stijenama skulpturalnog oblika, koje se uzdižu do 1335 metara nadmorske visine, a ispresijecane su gustom šumom u kojoj žive mnoge biljne i životinjske vrste.
Iz Mrkoplja i Tuka može se prići jedinstvenim i teško pristupačnim Samarskim stijenama koje se uzdižu do 1302 metra nadmorske visine, bogate florom i faunom.
BJELOLASICA
Iako je turističko naselje i sportsko-rekreacijski centar Bjelolasica teško stradao u nedavnom požaru, što je na dulje vrijeme onemogućilo razvoj zimskih sportova, ovo mjesto nedaleko od Ogulina, na 620 metara nadmorske visine, na području na kojem se dodiruju mediteranska i kontinentalna klima, i dalje je omiljeno izletište za ljubitelje sporta i rekreacije. Na svježem zraku, u jedinstvenom planinskom ugođaju Bjelolasice, i dalje se mogu igrati nogomet, košarka, tenis, odbojka, rukomet i drugi sportovi.
HAJDOVA HIŽA
Svrstana je među najveće podzemne prostore našeg krškog područja. Ulazna dvorana duga je 85 metara, široka 27 i visoka 16 metara. Zbog otežanog pristupa posjet je omogućen samo iskusnim speleolozima. Još je neistraženo oko 900 metara kanala i pukotina Hajdove hiže, najveće pećine u Gorskom kotaru.