Zadar - Uščuvani spomenik kulture i povijesti

Zadar

Najbliži aerodrom: 14 km - Zračna luka Zadar, Zemunik, 023 205 800 • Lučka kapetanija: 023 254 880 • Marina Tankerkomerc: 023 204 700 • Sidrišta: uvala Maestral, Diklo, Punta Mika • www.tzzadar.hr • INFO: TZ grada Zadra, Ilije Smiljanića bb, 023 212 222

Zadar je grad iznimne 3000-ljetne povijesti i izuzetno vrijednog kulturnog naslijeđa, grad koji će svojim gostima uvijek iznova ponuditi nešto novo i posve originalno. Smješten u samom srcu Jadrana, Zadar čini urbano središte Sjeverne Dalmacije kao administrativni, privredni, kulturni i politički centar regije u kojem živi 92.000 stanovnika. On je spoj ljepote prošlosti i svih pogodnosti koje traži suvremeni putnik te nudi brojne turističke atraktivnosti.

Jader, Idassa, Jadera, Diadora i Zara - povijesni su nazivi za Zadar. Nakon 59. godine pr.n.e. Zadar postaje Rimski municipij, a 48. godine pr.n.e. kolonija rimskih građana. Pod vladavinom Rimljana Zadar poprima karakter grada s pravilnom mrežom ulica, s izgrađenim glavnim trgom - forumom, a do njega povišeni kapitolij s hramom. U 7. stoljeću Zadar postaje središte bizantskog temata Dalmacije. Početkom 9. st. Zadar se spominje kao sjedište biskupa Donata i bizantskog vođe Paulusa. U tom vremenu podiže se na rimskom forumu crkva Svetog Trojstva, danas Svetoga Donata, za koju se može reći da je znamen grada Zadra.

Veće naseljavanje Hrvata zabilježeno je u 10. st. Iz toga vremena sačuvani su temelji romaničke crkve Sv. Marije, te crkve Sv. Krševana i katedrale Sv. Stošije. Godine 1202. grad spaljuju i osvajaju Križari i Mlečani. Poslije toga grade se prve gotičke crkve u Dalmaciji Sv. Frane i Sv. Dominik. Nakon Mletaka vlast nad Zadrom prvi put preuzimaju Austrijanci, a potom i Francuzi. Druga austrijska vlast potrajala je sve do 1918., a Zadar i dalje zadržava status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedište je Dalmatinskog sabora i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju. Stoga ne čudi što je danas Zadar sačuvani spomenik različitih povijesnih vremena i kultura, koje su postavile granice i vidljive konture njegova urbana izgleda.

Crkva Sv. Donata

Znamenita rotonda najvredniji je spomenik predromaničkog graditeljstva srednjeg vijeka, a zbog osebujnog oblika jedan je od najznačajnijih te vrste u Europi. Izvorno je bila posvećena Sv. Trojstvu, a sadašnje je ime dobila po biskupu Donatu iz 9. st. koji ju je dao sagraditi. Punih pola stoljeća u njoj se svakog ljeta održava manifestacija - Glazbene večeri u Sv. Donatu.

Forum

Ispod temelja crkve Sv. Donata i biskupske palače uz nju, proteže se pločnik glavnog gradskog trga iz rimskih vremena. Počeci mu sežu u 1. st. prije naše ere, a definitivno je uređen u 3. st naše ere. U novije vrijeme konzervirane su i prezentirane taberne - nekadašnji trgovački boksovi te bazilika. Prostor iznad i oko cisterne planira se urediti u javnu površinu po uzoru na već uređenu šetnicu.

Katedrala Sv. Stošije

Trobrodna romanička građevina najveća je crkva u Dalmaciji podignuta na mjestu starokršćanske bazilike. Portali su joj bogato urešeni reljefnim ukrasima i imaju karakterističan romanički oblik s lunetama. Unutrašnjost odiše monumentalnošću, a u prezbiteriju su korska sjedala vrlo bogato izrađena u stilu cvjetne gotike.

Crkva Sv. Krševana

Posvećena 1175., sa zadarskom je katedralom krunski primjer romaničke umjetnosti u Dalmaciji. U njoj je vrijedan barokni oltar s kipovima zadarskih zaštitnika.

Crkva Sv. Šimuna

Prvobitno trobrodna gotička građevina na glavnom oltaru čuva srebrnu škrinju Sv. Šimu- na iz 1380. godine. Zlatarsko djelo velike vrijednosti, od zlatara Franje iz Milana koji je živio u Zadru naručila je kraljica Elizabeta Kotromanić za relikvije Sv. Šime.

Kalelarga

Kalelarga ili Široka ulica glavna je i najpoznatija zadarska ulica, kažu, starija od grada, koja se proteže u smjeru istok-zapad od Narodnog trga do Foruma. U Drugom svjetskom ratu uništene su gotovo sve zgrade u ulici. Kasnije je obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.

Trg pet bunara

Na prostoru ispred Kapetanove kule i gradskog zida nalazio se do 16. st. dubok obrambeni jarak. Nakon što je opasnost od napada Turske postala izvjesnom, na tom je mjestu izgrađen zaštitni bedem. Dugotrajna opsada prisilila je graditelje da predvide i osiguraju gradu dovoljnu količinu pitke vode. Koristeći se postojećim jarkom za dovod vode, izgradili su i veliku cisternu s pet vijenaca. Danas je to Trg s pet bunara. Sačuvani su i dijelovi akvadukta kojim se voda dovodila izravno iz jezera Vrana.

Pozdrav suncu

Na Istarskoj obali na samom vrhu zadarskog Poluotoka, uz glasovite Morske orgulje, zasvijetlio je i Pozdrav Suncu arhitekta Nikole Bašića. Pozdrav Suncu sastoji se od 300 višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod njih nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija - tamo sa zvukom, a ovdje sa svjetlom.

Sukošan

Nalazi se na pola puta između Bibinja i Biograda na moru. Poznat je kao nautičko središte, kraj dobrih vina i gostoljubivih mještana. Idealno je odredište za sve koji su željni neposrednog dodira s prirodom u kombinaciji sa sportsko-rekreativnim sadržajima. Sukošanska marina u Zlatnoj luci te pješčane plaže adut su turističkog mjesta s kvalitetnim privatnim smještajem i kampovima, samo 11 kilometara udaljenim od Zadra.

Zaton

Poznato ljetovalište i destinacija brojnih turista, smješteno je između dvaju povijesnih gradova, Nina i Zadra. Obiluje brojnim povijesnim nalazištima, a najveću pozornost brojnih posjetitelja plijeni centar samog mjesta koji obiluje dalmatinskom arhitekturom. Predstavlja jedinstveni spoj dalmatinske arhitekture, ugodne mediteranske klime, očuvane prirode, bogate kulturno-povijesne baštine te živahne turističke svakodnevnice.

Na području mjesta Zaton poznati su ostaci života i kulture još od početka brončanog doba, pred oko 4000 godina. Na sadašnjem položaju mjesto se postupno razvijalo od kraja 17. stoljeća, nakon povlačenja Turaka. Mještani su sve do nedavno živjeli od ratarstva, stočarstva i ribarstva.