Zaboravljanje? Ma, svi zaboravljaju!
Razdražljivost? To je normalno.
Mršavljenje ili debljanje? Svakome se desi.
Umor? Ništa neobično.
Suha i gruba kosa? Kriva je frizerka!
Preosjetljivost na vrućinu ili hladnoću? Pa nitko ne voli kad se smrzava ili mu je prevruće.
Iako se na prvi pogled doimaju bezazleno i vrlo uobičajeno, ovi svakodnevni problemi mogu biti simptomi bolesti štitnjače. Nakon šećerne bolesti, upravo bolesti štitnjače najučestalija su endokrinološka oboljenja. Smatra se da u svijetu oko 300 milijuna ljudi boluje od nekog oblika bolesti štitnjače. Ponekad je teško prepoznati simptome koji, zbog dugotrajnog i podmuklog toka, nisu prepoznatljivi u ranoj, nego tek u kasnijoj fazi.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda koja se nalazi ispod grkljana, na prednjoj strani vrata, a oblikom podsjeća na leptira ili slovo H. Kao „glavni kontrolor“ našega metabolizma ona je zadužena za stvaranje i lučenje hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3) koji pomažu tijelu da regulira korištenje energije. Odnosno, neophodni su za normalno funkcioniranje organa, za rast i razvoj cjelokupnog organizma.
Svi trebaju biti na oprezu jer bolest ne bira
Naše tijelo ima sustav koji održava stalnu količinu hormona štitnjače u organizmu. Ako antitijela štitnjače ometaju ovaj proces može doći do kroničnih stanja i poremećaja povezanih s nedovoljnim hormonima štitnjače (hipotireoza) ili prekomjerne količine hormona štitnjače (hipertireoza).
Hipotireoza se češće javlja kod žena, a najčešći simptomi su: kroničan umor, porast tjelesne težine, depresija, nepodnošenje hladnoće, suha koža i kosa, poremećaji pamćenja i raspoloženja, manjak koncentracije. S druge strane, hipertireoza može uzrokovati simptome kao što su: znojenje, brz tempo otkucaja srca, anksioznost, podrhtavanje, umor, poteškoće sa spavanjem, iznenadni gubitak težine i izbočene oči.
Svi trebaju biti na oprezu jer bolesti štitnjače mogu pogoditi bilo koga - muškarce, žene, dojenčad, tinejdžere i starije osobe. Mogu biti prisutne već od rođenja, a mogu se i razviti kako starite. Ipak, ako ste žena imate pet do osam puta veću vjerojatnost da će vam se dijagnosticirati problem štitnjače nego muškarcu. Pripadate posebno ugroženoj skupini i ako imate obiteljsku povijest bolesti štitnjače ili dijagnosticirano zdravstveno stanje poput anemije, lupusa, dijabetesa tipa 1 i drugih bolesti, ako ste stariji od 60 godina ili ako, pak, uzimate lijek koji ima visok sadržaj joda.
Kako radi štitnjača?
Savjeti za održavanje zdravlja štitne žlijezde uključuju kvalitetan san i odmor, zdravu i uravnoteženu prehranu mediteranskog tipa te redovito kontroliranje razine hormona štitnjače u krvi. Kontrola je za pacijenta jednostavno vađenje krvi, koje možete obaviti i u specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju Poliklinike MEDIKOL, Podružnice Čakovec, a vašem liječniku, specijalisti za štitnjaču, pomoći će pri postavljanju dijagnoze.
Tim laboratorija Medikola stručnošću i individualnim pristupom osigurava svojim pacijentima najvišu razinu profesionalne brige o zdravlju, a u specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju Poliklinike Medikol možete obaviti gotovo 400 različitih laboratorijskih pretraga, među kojima su i određivanje razine hormona štitnjače u krvi - slobodni ili ukupni T3, slobodni ili ukupni T4 te TSH, kao i anitijela štitnjače anti-TPO i anti-Tg).
Osim popisa usluga i pretraga, ovdje možete pročitati i upute kako se potrebno pripremiti za određene pretrage.
Ako imate razvijenu bolest štitnjače kontrole krvi bi trebale biti svaka tri-četiri mjeseca do godine dana, ovisi o stanju i preporuci liječnika.
Kontrole svake tri godine bit će dovoljne da se na vrijeme uoči pojava simptoma koji bi ukazivali na neku od bolesti, ako spadate u neku od ranije spomenutih ugroženih skupina.
Valja napomenuti i kako je praćenje hormona štitnjače osobito važno i nezaobilazno u trudnoći jer poremećaji rada štitnjače mogu imati trajne i teške posljedice za dijete, kao što je mentalna retardacija.
Koraci prema zdravlju
Zato nemojte čekati i već danas učinite sve što možete za zdravlje svoje štitnjače. Uputite se na pretragu određivanja razine hormona štitnjače u krvi, dobro se odmorite te pročistite svoj hladnjak i smočnicu. Pojedine namirnice loše utječu na rad štitnjače, stoga se svakako savjetuje da ih jedete u malim količinama ako imate problem s radom štitne žlijezde.
1. Prerađena hrana
Golemi udio natrija koji konzumiramo dolazi iz prerađene hrane kao što su zaslađena pića, suhomesnati proizvodi, hrenovke, paštete, smrznuta jela i drugo. Na deklaracijama proizvoda ćete lako uočiti visoke razine soli. To je loše za osobe s hipotireozom koje trebaju izbjegavati višak natrija. Nedovoljno aktivna štitnjača povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti, a unos previše natrija samo dodatno pogoršava ovo stanje.
2. Slatkiši
Rafinirani šećeri općenito loše utječu na zdravlje, a posebice kod ljudi s nedovoljno aktivnom štitnjačom koji imaju spor metabolizam i izloženiji su riziku debljanja. K tome, šećeri dodatno pojačavaju upalne procese u organizmu te povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Zato je smanjenje unosa šećera jedan od najvažnijih koraka u poboljšanju zdravlja i smanjenju negativnog utjecaja na štitnjaču.
3. Gluten
Sigurno ste čuli za celijakiju, bolest kod koje ljudski organizam nije sposoban apsorbirati gluten iz žitarica kao što su pšenica, raž i ječam. Iako razlog nije znanstveno potvrđen, osobe koje imaju celijakiju imaju i jako visok rizik od bolesti štitnjače. Stoga, svi koji imaju problem sa štitnjačom svakako trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže gluten poput pekarskih proizvoda, tjestenine, kolača ili piva.
4. Kupusasto povrće
Iako je bogato vlaknima, vitaminima i mineralima te ih uključuje svaki režim zdrave prehrane, kupusasto povrće kao što su kupus, brokula, kelj, cvjetača i prokulice za vas su štetne ako imate problema sa štitnjačom. Ovo povrće remeti rad žlijezde tako što otežava vašem tijelu korištenje joda koji je iznimno bitan u proizvodnji hormona štitnjače.
5. Soja
Proizvodnja estrogena u organizmu može ometati normalan rad štitnjače, a upravo je soja vrlo bogata fitoestrogenom. Ako dovodi do previsokih razina estrogena, to može loše utjecati na vašu štitnjaču. Neki tvrde da soja utječe i na slabiju apsorpciju joda u štitnjači, pa ako je unos joda smanjen, soja svakako može povećati rizik od razvoja bolesti štitnjače i zato ju valja izbjegavati. Manje je poznato, ali soju možete pronaći i kao sastojak konzervirane hrane tune, juhe iz vrećice, sladoleda, keksa, jogurta, granole, kobasica i mnogih drugih oblika prerađene hrane.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom MEDIKOL.